Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

BDP porastao za 2,6 posto, no rast je sporiji nego godinu prije

None Foto: Goran Kovačić/Pixsell

Procjene za četvrto tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego u 2017., kada je zabilježen rast od 2,9 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju 2018., prema kojoj je BDP u 2018. je realno veći za 2,6% u odnosu na 2017. godinu.

Državni zavod za statistiku objavljuje procjenu BDP-a za četvrto tromjesečje 2018. Reporterka: Nikol Zagorac

Posted by 24sata Politiko on Wednesday, February 27, 2019

To to već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,8 posto na godišnjoj razini.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi Hine slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje promet u trgovini na malo koji na godišnjoj razini raste već 52 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U posljednja tri lanjska mjeseca promet u maloprodaji porastao je, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, oko 5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže nego u prethodnom kvartalu.

Zagreb: Vlada raspravljala o Interpelaciji o radu Vlade u postupku nabave borbenih aviona | Autor: Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL

„Osobna potrošnja podršku pronalazi u solidnim pokazateljima s tržišta rada - padu nezaposlenosti i rastu plaća - oporavku kreditne aktivnosti uslijed razmjerno niskih troškova financiranja, umjerenoj stopi inflacije i visokoj razini potrošačkog optimizma”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u cijeloj prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije.

Nastavljen rast investicija

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se i od rasta investicija, već 16. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine građevinska je aktivnost porasla za 5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, pri čemu je posljednjih mjeseci rast ubrzan.

IPAK LOŠIJE NEGO 2017.? BDP i dalje raste, ali Slovenci su čak duplo bogatiji od Hrvata

„Nakon negativnog niza, nešto zamjetniji rast ostalih građevinskih radova u posljednja tri, četiri lanjska mjeseca ukazuje na buđenje infrastrukturnih radova, uz već aktivne radove na zgradama”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Svi u anketi očekuju i pozitivan doprinos državne potrošnje.

Slabost robnog izvoza

„S druge strane, može se očekivati daljnji izraženiji negativan doprinos neto izvoza na kretanje BDP-a”, navodi jedan od makroekonomista.

Rast robnog izvoza dugo je pozitivno utjecao na gospodarstvo, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

No, u posljednje vrijeme rast izvoza usporava, što je, među ostalim, posljedica slabosti gospodarstva eurozone.

Na kraju prošle godine Italija je uronila u recesiju jer je njezino gospodarstvo palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, dok je Njemačka zamalo izbjegla recesiju, a to su dva najveća hrvatska trgovinska partnera.

Nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazali su da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2018. godini dosegnula 107,6 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017.

EKONOMISTI SLOŽNI Klizimo dolje: BDP će nam biti anemičan, taj rast nije održiv...

To je znatno sporiji rast izvoza roba nego u 2017. godini, kada je skočio 12 posto.

Uz to, u posljednjem lanjskom tromjesečju robni je izvoz čak zabilježio blagi pad.

„Ukupni doprinos neto inozemne potražnje u zadnjem je tromjesečju vjerojatno bio negativan, s obzirom da je uobičajeno manje izražen doprinos turizma, a više robnog izvoza, koji je, prema preliminarnim podacima, u četvrtom tromjesečju zabilježio pad od 0,6 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Prvi pad industrijske proizvodnje u pet godina

Nakon što je godinama jačanje industrijske proizvodnje poticalo gospodarstvo, u posljednje je vrijeme njezin utjecaj negativan.

U posljednjem lanjskom tromjesečju proizvodnja je, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala više od 3 posto na godišnjoj razini, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Zbog toga je u cijeloj prošloj godini industrijska proizvodnja pala za 1 posto u odnosu na 2017., što je njezin prvi pad nakon četiri godine rasta.

Sve u svemu, četvrti lanjsko kvartal „obilježen je negativnim kretanjima u proizvodnji i povećanjem robnog deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, što je imalo negativan utjecaj na kretanje BDP-a, ali je istodobno nastavljen relativno dinamičan oporavak domaće potražnje, ali i investicija”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U cijeloj 2018. rast BDP-a 2,7 posto?

Procjene za četvrto tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego u 2017., kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je u prošloj godini BDP porastao za 2,7 posto, a toliki rast očekuju i Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Europska komisija, pak, procjenjuje da je lani hrvatsko gospodarstvo poraslo 2,8 posto, a istu stopu rasta očekuje i Međunarodni monetarni fond (MMF).

Vlada je, pak, u rebalansu lanjskog proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u 2018. s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

Majetić: Usporavanje nije neočekivano, reforme moraju biti brže

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić izjavio je u srijedu za Hinu kako usporavanje rasta gospodarstva nije neočekivano te upozorio da možemo očekivati i daljnje usporavanje, ako i dalje budemo sporiji od konkurencije u provedbi reformi i ako one ne budu brze i sveobuhvatne.

"Usporavanje rasta nije neočekivano", kazao je Majetić napominjući kako su poslodavci u više navrata govorili da uz brzinu promjena i reformi koje provodi Vlada ne možemo očekivati neki veći rast od onoga između 2 i 3 posto. 

Majetić ističe kako se vidi da je u zadnjem kvartalu prošle godine najveći porast došao zbog potrošnje. To je, kako je rekao, povezano s mjerama Ministarstva financija koje su omogućile poslodavcima isplatu dodatnih nagrada bez poreza, tako da je preko milijardu kuna otišlo na račune građana, što se vidi na potrošnji.

"Rezultat toga je da nam ovog časa produktivnost raste sporije od plaća, što je očekivano s obzirom na poremećaj na tržištu rada, gdje smo morali reagirati i dizati plaće", kazao je Majetić.

Napominje kako u situaciji kada se dižu plaće nema dovoljno novca za druge projekte i nove poslovne izazove, te je rezultat usporavanje.

"Uz ovakav tempo promjena koje država provodi i planira provoditi i dalje ćemo biti negdje oko 2 posto. Bez ozbiljnijih,dubljih i sveobuhvatnijih reformi ne možemo očekivati rast veći od 2 posto. Način na koji provodimo reforme još uvijek nas ostavlja na dnu konkurentnosti zemalja Europske unije te je svakim danom sve veći izazov zadržati trenutne pozicije", poručio je.

Ponavljajući kako usporavanje rasta nije neočekivano, Majetić upozorava da možemo očekivati i daljnje usporavanje, ako i dalje budemo sporiji od konkurencije i ako reforme ne budu brze i sveobuhvatne. 

Majetić je ponovio kako poslodavci i dalje od države traže smanjivanje troškova poslovanja i parafiskalnih nameta i to puno bržim tempom nego do sada, kako bi se povećao broj promjena.

Dodao je da reforma obrazovanja mora biti puno brža brže, a da je tržište rada i dalje najveći izazov hrvatskog gospodarstva, ali i svih koji žele u njega investirati.

Tu ne vidimo namjere i planove države da se uđe ozbiljno u tržište rada, kazao je Majetić napominjući kako tu misli na Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, koje po njegovim riječima treba prilagoditi svijetu koje se bazira na novim tehnologijama.

Imamo zakon koji je zastario i to također sprječava dobar dio investicija, rekao je Majetić.

Napominje kako je potrebna i reforma pravosuđa koje treba biti kvalitetnije i dati veću sigurnost poslodavcima i investitorima, a naveo je i problem zdravstva koje generira dugove, te nisku efikasnost javnih poduzeća.

"Te teme još uvijek nismo dotakli na pravi način i dokle god se s tim ne uhvatimo u koštac, ozbiljno možemo računati na rast od 2 ili 3 posto, koji će biti jako ovisan o nekim poremećajima, što naših vanjskih trgovinskih partnera, što internih situacija kao što je brodogradnja", istaknuo je Majetić. 

Grčić: Najnoviji pokazatelji BDP-a nisu iznenađenje

Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić u srijedu je izjavio kako najnoviji pokazatelji bruto domaćeg proizvoda (BDP) nisu iznenađenje, te kako su pad industrijske proizvodnje i rast uvoza ukazivali na to već u trećem kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Na upit novinara da komentira najnovije pokazatelje BDP-a, Grčić je rekao kako to nije nikakvo iznenađenje, jer su svi očekivali usporavanje gospodarskog rasta do kraja 2018. godine. Istaknuo je kako su pokazatelji u trećem kvartalu najavljivali usporavanje gospodarskog rasta te da su razlozi usporavanja poznati - pad industrijske proizvodnje i rast uvoza.

"Izvoz pomalo usporava, sad je to na svega na 1,3 ili 1,4 posto u četvrtom kvartalu, a sjećamo se vremena kada je ta stopa bila i dvoznamenkasta. S druge strane, rast uvoza je negdje oko 6,5 posto, što je enormno puno u ovom trenutku i ta razlika između izvoza i uvoza zapravo ostvaruje taj ključni negativni utjecaj na BDP”, rekao je Grčić. 

Na pitanje novinara koji su ključni razlozi opadanja izvoza, a rasta uvoza Grčić je odgovorio kako pad industrije, istovremeno znači i usporavanje izvoza. Dodao je kako se unatoč povećanoj osobnoj potrošnji u četvrtom, potrošačkom, kvartalu, većinom kupovala uvezena roba što je imalo negativan učinak na gospodarski rast.

Novinari su pitali i treba li 0,1-postotni rast između trećeg i četvrtog kvartala zabrinuti Vladu, na što je rekao kako je bitno što je na međukvartalnoj razini ostvaren bilo kakav rast.

„Vlada bi trebala biti zabrinuta zbog činjenice da smo taman uzletjeli, počeli hvatati neku visinu, a onda shvatili da se zbog nekih nepovoljnih okolnosti moramo opet prizemljivati vrlo brzo ili brže nego što bi to trebalo za jedan normalni tijek poslovnog odnosno ekonomskog ciklusa. Usporavanje nije u srednjem roku dobro za Hrvatsku, posebno ako se nastavi”, rekao je Grčić.

Upitan i prijeti li Hrvatskoj recesija i može li se na nju preliti situacija iz Italije, kazao je da nam te okolnosti ne idu u prilog, no da mu je teško prognozirati hoće li u Hrvatskoj biti recesije.

Više ga, kako je rekao, brine nizak potencijal gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a uzroke tome nalazi u sve siromašnijoj ponudi na tržištu rada te vrlo sporom rastu istraživanja, razvoja, novih proizvoda i tehnologije u odnosu na konkurente. 

Ocrtavši potencijal ukupnog hrvatskog gospodarstva, rekao je da bi, kad bi se sav ostvareni profit hrvatskih poduzeća istovremeno rasporedio na plaće zaposlenih, one rasle relativno minimalno, sa 6 na 7 tisuća kuna.

Z. Marić: Vlada je očekivala usporavanje rasta gospodarstva

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je rekao da je Vlada očekivala usporavanje gospodarskog rasta u zadnjem lanjskom tromjesečju, istaknuvši da pritom industrijska proizvodnja i visoka uvozna ovisnost daju razloga za brigu, dok rast potrošnje i investicija ukazuju na dobar sentiment u gospodarstvu.

 

 

Tema: Hrvatska

Komentari (68)
  • evo da preduhitrim našeg "vrlog" zeljkopz... "kao i sve do sada... i ovo je zasluga najveće stranke u nas Hrvata, kome smeta i koga to boli.. neka napusti ovog tigra s balkana"... P.S. jel dobro zeljko ?

    27. 2. 2019,   11:28
  • Ipak se kreče! Tko nije zadovoljan stanjem u Hrvatskoj uvijek ima mogućnost otići u Norvešku i živjeti kao u bajci. Neka carica koja živi u toj bajci tvrdio da su Norvežani čak i klimu prilagodili došljacima iz toplijih krajeva pa sada tamo uopće nije drugačije nego kod nas na Jadranu.

    27. 2. 2019,   11:21
  • Bosanka se danas ušibala parizerom, pljušte komentari s lažnih profila.

    27. 2. 2019,   13:05