'Biodizelsko gorivo nam prave alge, a struju rade bakterije'

Astronomsko društvo Višnjan s 40-godišnjom tradicijom i njihov znanstveno edukacijski centar, predvođeni svjetski poznatim profesorom Koradom Korlevićem, odnedavno su bogatiji za jedinstveni laboratorij za edukaciju visoko motiviranih i darovitih učenika.

- Naš laboratorij je kao i svaki moderni laboratorij za mikrobiologiju i molekularnu biologiju. Ima sve za sterilizaciju, inkubaciju, centrifuge za odvajanja i miješalice, od kojih je jedna s osvjetljenjem gdje se uzgajaju posebne vrste algi. Ispod staklenog zvona simuliramo površinu Marsa. Učenici su razvili senzore za bežična mjerenja kroz staklo. Svi parametri su pod kontrolom. Unutra je lampa koja simulira UV zračenje na Marsu gdje nema ozonskog sloja. Postoje bakterije koje mogu živjeti neko vrijeme na Marsu, potom ih ubija radijacija. Znači kad si u stanju to razumjeti i to raditi, onda će sve drugo ići lakše. Jedan od ciljeva je dizajnirati bakterije koje mogu sve, kao što će se dizajnirati bakterije koje će jesti plastiku. Biologija nije ono što je nekad bila, danas je ona na razini robotike – otkrio nam je profesor Korlević što rade ili planiraju mali znanstvenici budućnosti.

Učenici u Višnjanu također uzgajaju posebne alge koje se hrane svjetlom i mineralima te koje prave biodizel.

- Dolaze nam djeca od devet godina pa naviše iz zemalja u okruženju i svih zemalja svijeta. Ima puno dobre djece. Odjednom možemo primiti samo 25 učenika koji rade u grupama - mentor, asistent i pet učenika. Zbog biologije mora sami slažemo i robote, posebice zbog bakterija koje žive na 30 metara dubine jer ići roniti na tu dubinu je problem. To je skupo k’o sam vrag. Robot se napravi, spustimo ga u vodu i nađemo si hrpu problema jer morska voda uđe u elektroniku i onda je sve to skupo k’o vrag. Djeca mogu sve što zamisle – kaže Korlević.

Dodaje kako njihovi nadareni učenici za 15 kuna od kanalizacijske cijevi i starih bakinih naočala naprave najjeftiniji teleskop ili fenomenalan mikroskop za svega 20 kuna.

Mali višnjanski znanstvenici u svojem laboratoriju imaju bateriju na bakterije. Baterija može pokretati autiće.

Elektroniku rade srednjoškolci, dok istraživanja s bakterijama mogu raditi i osnovnoškolci od devet godina i stariji.

- Ovo je jedini laboratorij u Hrvatskoj gdje učenici mogu doći raditi određene pokuse. Postoje neke škole koje imaju jako dobre laboratorije, ali pokusi ove vrste u njima se ne rade. Nama najbliži ovakav laboratorij je u Srbiji kraj Valjeva - objašnjava nam Korlević. 

Kao pozitivan primjer ulaganja u nadarenu djecu, voditelj Astronomskog društva Višnjan ističe Varaždinsku županiju.

- Varaždinska županija godišnje daje dva milijuna kuna za rad s darovitim učenicima, dok Istarska županija za te potrebe izdvaja recimo oko 70.000 kuna što je malo više od nule. Da smo mi s ovim laboratorijem i potencijalom samo u Varaždinskoj županiji, bili bismo deset puta jači. Pravo mjesto za ovo raditi je Izrael ili Njemačka, recimo.

Samo u Njemačkoj bismo od države ili grada dobili apsolutno sve. Njemačka zna da ona stari i da bez strašnih ulaganja u mlade nema onoga tko će tu njihovu silnu industriju izgurati naprijed. S 18 godina ti već moraš znati hoćeš li se zabavljati ili stisnuti zube te odgoditi ugodu i postati profesionalac. Ovaj laboratorij u Višnjanu nastojat ćemo još usavršiti. Neovisno o financijskim nedostacima, mi u Višnjanu radimo i jako smo dobri – pojašnjava Korlević.

Dodaje da su heroji ove višnjanske priče zapravo mali ljudi, njihovi sponzori uz nekoliko volontera i zaposlenika s ispodprosječnom plaćom. Da mu je, kaže Korlević, uloviti zlatnu ribicu, molio bi je samo da svako dijete koje poželi doći u Višnjan, na ovaj program, da to i može.

- Ako roditelji i djeca ovo čitaju, neka znaju da je najbolje što im se može desiti biti čudan i imati interese koje nema većina. Biti čudak u pozitivnom smislu je super te da postoji mjesto kod nas u Hrvatskoj gdje ti možeš rasti sa sličnima u smislu da možeš doći, da nisi jedini i da učiš, da se zabavljaš i da nema bolje zabave za čudake nego što je škola tog tipa. Ovo što se uči ovdje kod nas ni u jednoj drugoj školi ne može se raditi. To je samo tu. Pa u Hrvatskoj za one koji žele glazbu u školi imaš glazbeni odgoj, za one koji su ekstra imaš glazbenu školu. Za znanost ti u školi učiš fiziku, kemiju i biologiju a što je sljedeći korak? Evo, mi nemamo “glazbene škole” za znanost i tehnologiju. Znači, mi smo “glazbena škola” za znanost i tehnologiju. Mentori nam nedostaju pa nam dolaze pomagati čak iz inozemstva - kaže voditelj Astronomskog društva Višnjan.

Kroz različite tipove programa godišnje imaju više od 300 djece koja u Višnjanu ostaju dulje od pet dana, 700 onih koji su dva dana uključeni u program i tisuće onih koji dođu na jedan dan po osnovne informacije.

- Najzadovoljniji sam na završnoj prezentaciji djece kad ona shvate da su puno bolja nego što su mislila, kad se u njima probudi da pikiraju biti najbolji i da znaju da to mogu biti jer su probali. Kad učenici dođu i vide zadatak, pa kažu to je nemoguće te nakon sedam dana oni taj nemoguće zadatak prezentiraju i još ga ‘prebace’. Oni se nakon toga više ne vraćaju na početak. To je ona priča o galebu Jonathanu. Jedan put kad naučiš letjeti visoko, ti više ne želiš biti dolje - poručuje Korlević.     

Višednevni program

Oko tisuću djece godišnje u Višnjanu boravi dva ili više dana na raznim programima. Više tisuća dođe u jednodnevne obilaske.