Obavijesti

News

Komentari 113

Bivši gradonačelnik: ‘Srce me zaboli kad vidim na što sliči...’

Bivši gradonačelnik: ‘Srce me zaboli kad vidim na što sliči...’
51

TREBALA JE BITI HIT: Tito Kosty bio je gradonačelnik Zagreba 1985. On je postavio kamen temeljac. Čak je i Lepa Brena skupljala novac za Nacionalnu sveučilišnu bolnicu

VIDEO

Kad smo se rodile, Sveučilišna bolnica već se gradila pet godina. Danas smo već napunile i 28 godina, a bolnica je kroz sve ove godine postala sinonim za najpoznatiji nedovršeni projekt i ruglo metropole.

Ovo je prestrašno, jedva je izustio Tito Kosty kada je s nama došao do nikad dovršene Sveučilišne bolnice u Blatu. Bio je gradonačelnik Zagreba godinu dana, od 1985. do 1986., a za vrijeme njegova mandata postavljen je kamen temeljac za bolnicu. Planovi za gradnju kovali su se desetak godina, a onda su 1982. godine na referendumu Zagrepčani odlučili da će se dobrovoljno odreći 1,5 posto svoje neto plaće ili mirovine i tako samodoprinosom prikupiti novac za izgradnju bolnice. Do 1992., samodoprinosom je ukupno prikupljeno oko 160 milijuna eura. Čak se i Lepa Brena, najpoznatija kraljica Balkana, sa svojim bendom ‘Slatki greh’ uključila u prikupljanje novaca.

Danas zjapi prazna i propada

Prije 33 godine održali su u zagrebačkom Domu sportova humanitarni koncert. U samo nekoliko sati prikupila je iznos od današnjih oko 150.000 eura, a tri mjeseca kasnije već je svečano položen i kamen temeljac. Položio ga je upravo gradonačelnik Kosty na dan Grada Zagreba, 8. svibnja 1985.

Na mjestu bolnice, kako je rekao, nije bio više od dvadesetak godina, a malo je reći da je bio šokiran viđenim prizorom. Išarana grafitima, razbijenih prozora, prepuna smeća, lišća i stakla, a većim dijelom niti dovršena pa zjapi samo kao kostur od betona, bolnica je postala okupljalište strastvenim ljubavnicima, skvoterima i onima iz branše marketinga koji lokaciju koriste za snimanje reklama. Kosty je gledao u to zdanje isprepletenih emocija nostalgije, tuge i šoka.

- Ovo je tako žalosno, ja sam bez riječi. Nisam mislio da ću baš ovakav prizor zateći - govori nam dok se penjemo metalnim stepenicama u utrobu ovog kompleksa. Pompozno najavljivana bolnica na južnom izlazu iz metropole trebala je, prema prvom planu, biti gotova 1990. godine.

Tvrtke tamo odlažu svoju robu

sveucilisna bolnica

Nikada nije dovršena, a i ono što je izgrađeno propada, sve željezo je ukradeno, a nesuđena Sveučilišna bolnica dobila je novu funkciju. Postala je skladište brojnim tvrtkama koje nemaju svoj prostor, pa tamo odlažu svoje stvari. Kosty se prisjeća vremena kad su postavili kamen temeljac.

- U ono vrijeme smo se trudili da se to počne graditi jer je potreba za zdravstvenim ustanovama bila dokazana. Tada je Novi Zagreb već imao preko 100.000 stanovnika, Velika Gorica isto toliko, a kapaciteti zdravstvenih institucija su bili premali. Oni koju su bili zaduženi za sigurnost tražili su da nova bolnica bude s desne ili južne obale Save iz sigurnosnih razloga - kaže nam.

Bolnica se trebala graditi u dvije faze. Prva faza trebala je trajati do polovice 1987. godine. U tom su se periodu trebali dovršiti dijagnostičko-poliklinički sadržaji. Druga faza trajala bi oko godinu i pol, do kraja 1988. kada bi se dovršio stacionarni dio s 400 kreveta. U zadnjoj fazi, Sveučilišna bolnica trebala je imati 1.100 kreveta.

POGLEDAJTE GALERIJU:

39
| Foto: Jurica Galoic/PIXSELL, ilustracija

- Ideja je bila da se u prvoj fazi opremi najnužniji dio, a onda u drugoj i cijeli kompleks - kaže nam Kosty.

Prvotno se trebala graditi obična, klinička bolnica, ali je odlučeno da ona postane sveučilišna, dakle najviša stručna i znanstvena institucija. Zagrepčani su na neki način nasamareni jer su u gradnju Sveučilišne trebali biti uključeni svi građani Hrvatske. Trebala se financirati iz proračuna, pa su se ubrzo pojavile optužbe da je tadašnji SKH zamračio oko pola milijarde maraka kojima se bolnica trebala financirati.

Trebala se izgraditi u tri faze

Na polaganju kamenja temeljca, uz tadašnjeg gradonačelnika Kostya, bio je i građevinar Danijel Režek, član Odbora za izgradnju Sveučilišne bolnice. Netom prije polaganja kamena temeljca, Režeka su izbacili iz Odbora jer se nisu slagali s njegovom vizijom gradnje bolnice.

- Mi u Odboru smo koncipirali projekt i izabrali projektante. Kada smo krenuli u izvođenje radova, moj kolega i dragi prijatelj Boris Bakrač i ja, inzistirali smo da se ne brza s gradnjom. Govorili smo im: ‘Deca, nemojte se igrati.’ Skupili su se novci. Mi smo inzistirali da se Sveučilišna bolnica gradi etapno. Tako bi se bolnica po bolnica mogle useljavati u kompleks. Bakrač i ja smo tvrdili da će, ako cijelu bolnicu sagrade odjednom, imati jedno veliko ništa. Graditelji smo i urbanisti, imali smo određenu viziju, no optužili su nas da opstruiramo gradnju bolnice - ispričao je Režek. Dodao je kako su se i u drugim gradovima, većim od Zagreba, bolnice gradile etapno.

- Imaš kompletnu viziju, takozvanu strategiju, što naša današnja Vlada nema, a onda je realiziraš u etapama. Tako se dolazi do cilja - tvrdi Režek. Smatra da ljudi uključeni u taj projekt, koji su držali velike govore, nisu imali nikakve rezultate.

'Interesi doktora opstruirali projekt'

- Nasuprot njima, mi nismo imali velike govore, ali forsirali smo strategiju kojom bi mogli doći do rezultata - kaže nam, dodajući da ni sam nije siguran bi li se bolnica danas prvo trebala u potpunosti srušiti pa početi graditi iznova ili bi se gradnja mogla nastaviti tamo gdje je stala. Glavnog krivca za prestanak radova, Režek vidi u sistemu interesa raznih doktora.

- I dan danas je tako. Svi oni gledaju sebe. Jedan bi ovako, drugi bi onako. To je najveće zlo u Hrvatskoj. Kreativni, sposobni ljudi odlaze zbog mediokriteta koji imaju vremena. Zato nemamo strategiju, zato nemamo ništa. Pa mi ne možemo dovršiti ni jedan Pelješki most, a kamoli ovakav veliki projekt - ljutito, s prizvukom tuge u glasu, komentirao je Režek. Priča da bi jako želio da se Sveučilišna bolnica izgradi, pa makar i nakon svih ovih godina, no upozorava da nam za to trebaju kreativni, praktični ljudi koji daju rezultate. S njim se djelomično slaže i Tito Kosty. Tvrdi da liječnička struka u to vrijeme nije bila zagovornik projekta Sveučilišne bolnice.

Hoćemo li čekati još tri desetljeća?

- Liječnička struka nije bila sretna s tim. Znate, bolnica je imala nadimak ‘bolnica na kraju grada’. I sigurno da je onima koji su bili navikli na centar grada teško padalo da idu na kraj grada. Da li je nedostajalo novaca ili su se oni zaduženi za taj projekt preračunali u financijskim potrebama, ne znam. Ta je bolnica bila velika potreba Grada. Pokušali smo i da se angažiraju sredstva Republike, no to nije uspjelo. Ali mislim da ova južna strana zaslužuje imati značajan zdravstveni objekt - kaže Kosty.

Govorilo se da će u nikad dovršenoj Sveučilišnoj bolnici biti tehnološki park. Kosty smatra da se bilo kakva prenamjena bolnice, koja nema veze sa zdravstvom, ne bi smjela dogoditi.

- Mora se pitati građane jer oni su kroz dva referenduma financirali izgradnju i moglo bi se reći da su oni i vlasnici - naglašava. Tijekom više od tri desetljeća govorilo se i da će Sveučilišna bolnica biti funkcionalna do 2016., no i dalje se ništa nije pomaknulo s mrtve točke. Sadašnji ministar zdravstva Milan Kujundžić najavljuje kako će tamo biti dječja bolnica, “nova Klaićeva”. Osnovano je i povjerenstvo koje mora izanalizirati sve što nova nacionalna dječja bolnica mora sadržavati i napraviti medicinski program. Dotad nikada dovršena Sveučilišna bolnica u Blatu ostaje hrđava, napuštena konstrukcija.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 113
VIDEO

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi
FELJTON: ČERNOBILSKE TAJNE

Hrvatima otkrila strašnu istinu o Černobilu, htjeli su je uhititi

PRVI DIO Zagrebački Radio 101 prvi je u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Znanstvenica Alica Bauman danima je na televiziji obavještavala javnost o posljedicama

'Ovo je most smrti, svi koji su stajali tu jako brzo su umrli...'
FELJTON: ČERNOBIL, 2. DIO

'Ovo je most smrti, svi koji su stajali tu jako brzo su umrli...'

Hrvatski znanstvenik Zdenko Franić posjetio je Černobil i stajao na mjestu s kojeg su stanovnici Pripjata promatrali plamen nakon eksplozije u nuklearnoj elektrani. Svi ti ljudi s mosta završili su u agoniji...
Plenković opleo: 'Milanović i korumpirani SDP vabe DP'
NAKON SJEDNICE VLADE

Plenković opleo: 'Milanović i korumpirani SDP vabe DP'

Šef HDZ-a i tehnički premijer Andrej Plenković drži presicu nakon sjednice vlade. Istaknuo je da je HDZ-ova borba protiv korupcije snažna.