Bivši laburist ne pije kavu, voli nogomet i vozi tatin automobil

Moj brat je genijalac. Ne zato što mi je brat, nego zato što je to tako, rekao nam je, na dan kad se doznalo da će Predrag Šustar (45) postati novi ministar znanosti, obrazovanja i športa, njegov brat Davor. Sa Šustarovom obitelji tada smo razgovarali u Kostreni u blizini Rijeke gdje je obiteljska kuća u kojoj je odrastao.

Rođen je u Rijeci, a nakon završene osnovne i srednje škole u Zagrebu je diplomirao molekularnu biologiju, te se nastavio obrazovati u inozemstvu. Diplomirao je i doktorirao na studiju filozofije Sveučilišta u Padovi. Upućeni kažu kako je tadašnja komisija na fakultetu komentirala kako nikad do tada nisu vidjeli tako detaljan diplomski rad, koji nije pisan na materinjem jeziku. U sklopu doktorskog studija dvije godine proveo je na sveučilištu Columbia u New Yorku koristeći dobivenu Fulbrigtovu stipendiju.

Kad je 2013. godine bio kandidat Hrvatskih laburista za gradonačelnika Rijeke, rekao je kako bi želio da Rijeka bude poput New Yorka.

Htio biti gradonačelnik

- Vječno kolanje energije. A Rijeka je stalno u nekoj tjeskobi, kao pod ručnom - to želim promijeniti - izjavio je tada. Bio je i prilično kritičan prema Vojku Obersnelu.

- On se drži autarkično, zatvoreno, u svojem uskom krugu, ne konzultira šire krugove u znanstvenoj zajednici ili biznisu. Politika je kontakt, komunikacija, mreža, lobiranje... Samo čovjek koji je komunikacijski sposoban to može uspješno raditi. Čuo sam da je jako puno putovao po svijetu, očito da taj kapital nije uspio iskoristiti za boljitak grada. To je zastarjela komunikacija, nepoznavanje novih pravila, trendova, to je izolacija - izjavio je za Novi list uoči izbora na kojima ga je Obersnel ipak porazio te je Šustar ubrzo prešao u HDZ.

- Kao angažirani kršćanin i tradicijski katolik HDZ ipak smatram primjerenijim političkim okvirom za sebe - objasnio je. Doktora znanosti, kojeg cijene, kako kolege na fakultetu, tako i studenti, 

HDZ-ovci su proglasili velikom akvizicijom, poštenim i stručnim kadrom te regionalnim ojačanjem i doprinosom stranačkom Odboru za znanost. Izuzetno je cijenjen zbog naobrazbe i energije te okarakteriziran kao pošten i častan. U stranci je bio uži dio tima koji je radio HDZ-ov Program razvoja znanosti i visokog obrazovanja.

- Još kao dijete bio je znatiželjan i vrlo rano je počeo čitati te je danas iznimno načitan. Smatram da je svojim golemim IQ-om jedan od vodećih intelektualaca u Hrvatskoj te je zbog svojeg bogatog CV-a i radišnosti i više nego kvalificiran za obavljanje dužnosti ministra - kaže mlađi brat za nekadašnjeg vrsnog košarkaša.

S bratom u slobodno vrijeme voli trčati ili pogledati nogometnu utakmicu uživo.
Iako ponosna na svojega sina, njegova majka kaže kako bi joj bilo draže da joj se sin bavi svojom karijerom, ali i kako je uvjerena da će uspjeti u bilo kojem od svojih ciljeva.

- Jedno je sigurno, sve što je postigao, postigao je isključivo svojim radom - kratko za sina dodaje mama Šustar.

Informatika je ključna

Ministar je, naime, zbog nove funkcije napustio dekansku poziciju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ondje je s 37 godina postao pročelnik Odsjeka za filozofiju, a s 39 dekan. Drugi mandat zaredom prekinuo je zbog ponude da postane ministar obrazovanja. I već za koji dan dočekali su ga problemi.

U smjernicama nove Vlade u Saboru objavljena je informacija o zaustavljanju kurikularne reforme. Ustanovilo se da je riječ o pogreški, ali Šustar se već našao pod povećalom javnosti.

- Nadamo se da se provođenje kurikularne reforme neće oduljiti, ali ako se i produlji, to neće biti toliko problematično. Ciljamo, naravno, rokove koji su postavljeni. Međutim, procijenit ćemo. Mislim da je u ovom trenutku važnije to napraviti kako treba - rekao je Šustar koji dan kasnije u intervjuu za 24sata. Izdvojio je i najbitnije iz reforme.

- Mislim da je produljenje osnovne škole na devet godina jako dobro. Učenici će biti uvođeni u školski sustav na način da će učiti uz igru i bit će neopterećeni ocjenjivanjem u prva dva razreda. Većina stručnjaka smatra da je takav pristup jako dobar. No na koji način će se to točno provoditi još trebamo razgovarati. Druga stvar koja je, po mojoj procjeni, iznimno važna je uvođenje vanjskog vrednovanja institucija u osnovnoj i srednjoj školi. 

Mi smo to prošli na sveučilištu i to je iznimno korisno. Imaš zrcalo u kojem vidiš gdje si, koje stvari treba korigirati, gdje smo u odnosu na ostale sustave u Europskoj uniji - rekao je. Za informatiku smatra da se treba uvesti i kao zaseban predmet, ali i implementirati u ostale.

- Informatika je u današnje vrijeme postala dio temeljne pismenosti. Definitivno bih je uveo kao zaseban predmet, posebno osmišljen, no to je jezik koji prodire u sva područja. Ja dolazim jednim dobrim dijelom iz biologije i mogu reći da je informatika danas postala ključna za biologiju. Dakle, ne možemo je uvoditi samo kao zaseban predmet.

Pojačao bi matematiku

Informatika mora biti prisutna, i u kemiji, i u biologiji, te u drugim predmetima koji su važni za našu državu - smatra Šustar, koji podržava ideju male mature i smatra kako je državna matura potrebna unatoč tome što fakulteti provode svoja testiranja. U školama bi pojačao matematiku i prirodne predmete te logiku, ali nove predmete ne bi uvodio.

- Mislim da ih naša djeca imaju i previše - kaže.

U dubinu teme profesorskih plaća dosad nije ulazio.

- O plaćama ćemo, naravno, razgovarati. Što se tiče samostalnosti u radu profesora, to je predviđeno riješiti reformom. Ono što mi se sviđa u Strategiji na kojoj se temelji Cjelovita kurikularna reforma, plus smjernice HAZU-a, to je cjeloživotno obrazovanje koje će učitelje i nastavnike dodatno osnažiti da budu što samostalniji u podučavanju koje će učenike dovesti do cilja - do znanja i vještina koji ih pripremaju za realan život. Programi moraju biti takvi da kontinuirano omogućuju učiteljima usavršavanje - kaže Šustar.

Osvrnuo se i na različite standarde u hrvatskim školama - dok jedni imaju tablete, drugima se raspadaju zidovi. Uvjerava kako će ujednačavanje standarda na razini cijele Hrvatske biti jedan od reformskih ciljeva nove Vlade.

- Prevelike su razlike. Tu suradnja i odgovornost između središnje države, ministarstva, regionalne i lokalne samouprave mora biti puno bolja. Ako nam je svima stalo da se ujednače standardi, ne može to sve pasti na leđa samo jednog sudionika. Tu se konačno počinje razgovarati o regionalizaciji i doprinosu teritorijalnog preustroja Hrvatske na jedan konkretan način - kaže ministar.

Supruga je arhitektica

Kako god, posla će biti mnogo te će ministar uglavnom boraviti u Zagrebu, a mnogo rjeđe u rodnoj Rijeci. Ondje je, u kvartu Kantrida, kuća u kojoj živi sa suprugom i dvije kćeri u dobi od 10 i 14 godina. Supruga mu je arhitektica.
Ministar kaže kako mu je obitelj svakim danom sve važnija. To je, kaže, mir i stabilnost.

Upitan zašto se zanima za politiku, Šustar je svojedobno izjavio kako je kao petogodišnji član uprave Fakulteta i Sveučilišta za njega to kao i politika, javna služba, gdje, osim raznolikosti područja bavljenja, nema nikakve razlike.

Smatra kako je politika ozbiljan posao koji iziskuje niz kompetencija. Član je niza stručnih asocijacija, poput Europian Philosophy of Science Assotiation (ESPA), American Philosophical Assotiation (APA), Hrvatskog društva za analitičku filozofiju i Hrvatskog filozofskog društva. Osim filozofije, zanima se za odnos znanosti prema širem društvenom kontekstu, osobito gospodarstvu i politici. Izuzetno je ponosan pozicijom voditelja projekta Palače Moise u gradu Cresu, gdje je delegiran od strane Sveučilišta u suradnji s Ministarstvom kulture i Europske komisije.

Dosad nije objavljena Šustarova imovinska kartica. Navodno još vozi Toyotu Corollu koju je naslijedio od oca. Ne pije kavu nego crni čaj s mlijekom. Svojedobno je rekao da se smatra pomalo “british”. Tako je 2013. objasnio i svoje članstvo u Hrvatskim laburistima odgovaravši na pitanje što radi u Laburistima s obzirom na to da više djeluje kao elitist nego laburist.

- Po čemu, po načinu razmišljanja, odijevanja...? Kad govorim o laburizmu, ja vidim engleski laburizam. To je moj ideal - rekao je tada te u kampanji za gradonačelnika Rijeke ostavljao dojam da je “ljeviji” od SDP-ovca Obersnela. Ipak, na kraju je završio u HDZ-u, kako je rekao, zbog svojih kršćanskih stavova.

'Dobar sam s Crkvom'

- Vjernik sam. Tradicijski sam odgojen, dobar sam s Crkvom i riječkom Teologijom - rekao je. Stoga i ne treba čuditi njegova izjava koju je dio znanstvene javnosti kritizirao.

- Čini se da do sada teorija evolucije nije ponudila konačna rješenja, a to nam i dalje ostavlja prostor za Boga kao dizajnera. Što, drugim riječima, znači da je opcija Bog i dalje otvorena (tj. najvjerojatnija) - napisao je ministar Šustar u zajedničkom članku s kolegicom s Filozofskog fakulteta Aleksandrom Golubović.