Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Bolno i skupo: Ovo su razlike i sličnosti krizne 2008. i danas...

None Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL 2

S nadolazećom krizom ne bismo trebali izgubiti novo desetljeće jer danas imamo viška u državnom proračunu, jeftinije se zadužujemo jer smo članica Europske unije

Nova kriza je neizbježna, slažu se ekonomski stručnjaci. No ističu da njome ne treba plašiti građane. Kažu da nam neće teško pasti kao ona prije 11 godina. Građani će je osjetiti u tragovima, a vjeruju i da će kraće trajati od krize iz 2008.

- Pitanje mogućeg dolaska krize je kompleksno, ali ne bih u ovom trenutku donosio neke revolucionarne zaključke. Industrija pada i to nije dobro. Okružje također nije baš najsjajnije. Tu se najviše ističe Italija, ali ja mislim i na šire. S druge strane, trgovine, dio građevine i turizam su stabilni. I naši porezni prihodi. Sve u svemu, nije jednostavno, ali i u ovom trenutku i u svakom treba raditi i paziti da ne potonemo kao 2009.  godine i da to tako dugo ne traje - kaže nam ministar financija Zdravko Marić na pitanje o najavi nove krize.

S nadolazećom krizom ne bismo trebali izgubiti novo desetljeće jer danas imamo viška u državnom proračunu, jeftinije se zadužujemo jer smo članica Europske unije, iz EU fondova crpimo novac za investicije. No da smo i tu podbacili je jasno jer smo druga najgora zemlja po iskorištenosti sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2018. Bili smo ugovorili 57, a isplaćeno je tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura. Za razliku od 2008., imamo manje nego ikad nezaposlenih.

Karlovac: Izjave za medije nakon sjednice Vlade PONAVLJA SE 2008. Recesija nam kuca! Bit će puno više blokiranih, rast će i cijene

Razlog je to što su građani posao i sreću potražili u drugim zemljama. To je još jedna prednost u kriznom razdoblju jer neće skočiti nezaposlenost kao prije 11 godina. Osim toga, iseljenici šalju više novca koji omogućuje obiteljima život u Hrvatskoj. Iznos se 2017. udvostručio na 15 milijardi kuna, a očekuje se da će 2018. biti i viši. Danas nam cijene dionica nisu napuhane i tvrtke nisu precijenjene, a sve što se “umjetno” održava u blagostanju - u vrijeme krize eskalira.

Zbog toga je ovo još jedan pozitivni moment za Hrvatsku.

'Hlađenje' nam je neizbježno

- Visokofrekventni podaci, ponajprije kretanje industrijske proizvodnje, upućuju na usporavanje rasta domaćega gospodarstva krajem prošle godine te ocjenjujemo da će stopa rasta na razini cijele godine iznositi 2,7 posto. Za ovu, 2019., predvidjeli smo istu stopu rasta, što temeljimo na povoljnim kretanjima na tržištu rada i solidnom pouzdanju potrošača koji pozitivno utječu na osobnu potrošnju - pojasnila nam je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek i dodala kako je investicijska aktivnost u Hrvatskoj još dobra.

- Uvoz kapitalnih proizvoda i kretanje obujma građevinskih radova pokazuju da je investicijska aktivnost razmjerno snažna. Za očekivati je, osim toga, da će intenzivnije korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova podupirati rast investicija i u sljedećem razdoblju - pozitivna je Švaljek.

No i ona vjeruje da dolazi period stagnacije i pada gospodarstva.

- Iako ima dobrih osnova za očekivanje stabilnog rasta u 2019., na globalnoj i europskoj razini postoji niz okolnosti koje bi takva očekivanja mogle osujetiti. Prije svega, na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj mogla bi nepovoljno utjecati kretanja u gospodarstvima koja su naša najvažnija izvozna tržišta, odnosno u Italiji koja je ušla u tehničku recesiju, i Njemačkoj čiji je rast ozbiljno usporio u 2018. godini. Za sada je teško ocijeniti jesu li poremećaji u Njemačkoj i Italiji privremenog ili trajnijeg karaktera – ako potraju, oni bi mogli imati negativne učinke na poslovno pouzdanje i potrošački optimizam u nas, no to se još ne događa - rekla je Švaljek.

Smatra da se zbog eventualnog usporavanja gospodarskog rasta ljudima neće dijeliti otkazi niti smanjivati plaće. Razlog je što nam ionako nedostaje radne snage.

POTVRDIO EKONOMSKI INSTITUT Objavili brojke - stiže recesija? Gospodarstvo nam usporava...

Ekonomist Mislav Šagovac je na blogu CroEcon naveo zbog čega će Hrvatska kroz nadolazeću krizu proći “bolje” nego prije 11 godina, odnosno da će proći bolje od drugih zemalja EU.

- Nema eksterne neravnoteže i pretjeranog priljeva kapitala, ništa nije napuhano, pa se nema što ispuhati. U poboljšanju fiskalne pozicije (smanjenje deficita proračuna i omjera javnog duga i BDP-a) ima i fundamentalnih promjena te nema balona na tržištima kapitala i kredita - navodi između ostalog Šagovac.

'Bit će nam lakše nego 2008.'

Nova kriza, za koju se predviđa da će u Europu “doći” 2020., neće zaobići ni naše građane. No svi stručnjaci se slažu da ih neće baciti na koljena kao prošla. Najveći utjecaj krize mogao bi osjetiti turizam, koji je ionako dosegao vrhunac. S obzirom na to da zemlje iz koje nam dolazi reprezentativan broj gostiju - Italija i Njemačka - već doživljavaju gospodarski pad, neizbježno je da će pad prihoda osjetiti i naš turistički sektor. Manje prihoda ugostiteljima i iznajmljivačima znači i manji priljev u državnu blagajnu. Iako ljudi u krizi instinktivno manje troše, pa i pokušavaju štedjeti, ne treba ni u tome pretjerivati, jer štednja zaustavlja protok kapitala pa se kriza produbljuje.

- Hrvatska kroz novu krizu proći će relativno bolje nego kroz prošlu krizu. Važno je naglasiti riječ relativno. Hrvatska neće biti treća odostraga po ekonomskom oporavku kao u razdoblju od 2008. do 2013. (nakon Grčke i Cipra), nego će biti u okviru prosjeka EU, ako ne i bolja - ističe ekonomist Šagovac.

Da od krize ne treba raditi “bauk” smatra i ekonomist Zdeslav Šantić.

- Gospodarstvo ide u ciklusima pa se na jedno hlađenje uvijek treba pripremiti. Važno je da se vrijeme prosperiteta iskoristi za reforme koje smo opet propustili napraviti. No i u godinu dana stigne se napraviti nešto da nadolazeće ‘hlađenje’ bude što bezbolnije - smatra Šantić. On vjeruje da bi nam što brži ulazak u eurozonu pomogao u kriznom razdoblju.

Zagreb: Srpsko narodno vijeÄ?e organiziralo je prijem u povodu proslave pravoslavnog Bo??iÄ?a RECESIJA PRED VRATIMA Povratak banane? 2019. ćemo pregurati, ali dolaze bolni dani

- Tad bi Hrvatska bila prisiljena napraviti reforme od kojih se godinama bježi - dodao je.

Nije tajna da Hrvatska gotovo u svemu zaostaje za ostalim zemljama EU. Ovoga puta to će nam dobro doći jer će nas, prema procjenama ekonomista Željka Lovrinovića, i kriza “dohvatiti” sa zakašnjenjem.

- Javni dug nam je danas veći, ali banke su spremnije. Potrošnja raste zbog poreznog rasterećenja. Stotine tisuća koje su se iselile šalju i milijarde kuna u zemlju te povećavaju kupovnu moć. Ove godine bi to moglo biti od 18 do 19 milijardi kuna. Odlazak ljudi znači i da nema većeg socijalnog pritiska u slučaju pada i otkaza. Pokrenute su i investicije iz EU fondova koje će održati rast ove godine, a i turizam ne bi trebao drastično podbaciti. Ne bi se trebao dogoditi ni šok s poskupljenjem energenata kao prije 11 godina - ističe Lovrinčević.

FILE PHOTO: An employee of German car manufacturer Mercedes Benz installs wheels at a A-class model at the production line at the Daimler factory in Rastatt OPASNOST ZA HRVATSKU Tone li i Njemačka u recesiju? 'Proizvodnja neočekivano pala'

Pozitivno je i to što bi trebale postupno padati cijene nekretnina. Kriza dobro dođe i majstorima poput vodoinstalatera i plinoservisera, jer ljudi radije plaćaju popravke nego kupuju novu tehniku.

Na spomen krize mnogi građani komentiraju: “Zar je kriza uopće prošla”, jer se nisu stigli oporaviti ni od stare. Koliko će nas nova pogoditi, ovisit će i o budućim potezima Vlade.

Komentari (116)
  • misnistre, jeste li svjesni svoje izjave...dobro je da mladi odlaze vani raditi jer tako neče rasti nezaposlenost...a to što uslijed toga neće rasti ni natalitet, nema veze...glavno da su vama prihodi sigurni

    13. 2. 2019,   07:11
  • U Hrvatskoj i ostalim zemljama u regiji istočno i južno, odnosno na brdovitom Balkanu kriza iliti recesija je termin popularan dugo vremena več. Direktno je vezan za fenomen; svjetska ekonomska kriza" i opčenito označava smanjenje gospodarske aktivnosti, stagnaciju i štednju. U zemlji Hrvata to opče tumačenje pojma kriza (recesija) i nije baš prihvačeno, jer predstavlja univerzalno opravdanje za svako škakljivo pitanje, neispunjeno obečanje, rast poreza i cijena, pad kvalitete zdrastvenih usluga (jerbo novca se nema), pad kvalitete školstva iz istog razloga, realni pad plača u odnosu na poskupljenja, pad mirovina,,,,,,,,,,,,,,,,Primjeri; -- Gazda, kad če več jednom povečanje plače, vidite da je sve poskupjelo, sad če i plin?? -- Šuti, vidiš da je recesija. Sretan budi da posao imaš.,,,,,,,,,,,,, -- Ljubavi, hočemo u krevet da se malo pomazimo i shevnemo?? -- Ne mogu, imam recesiju toliku da me glava od nje boli!,,,,,,,,,,,,,itd, itd

    13. 2. 2019,   07:09
  • Kako mislite stize nova kriza? A kad smo uzasli iz prethodne? 🤔

    13. 2. 2019,   07:14