Hoće li brži internet biti dostupniji u cijeloj Hrvatskoj?

Koliko je važno da sve veći broj ljudi ima pristup širokopojasnom internetu pokazuje sljedeće - za svakih 10 posto kućanstava više u kojima barem jedna osoba koristi internet BDP države raste za 1,5 posto.

U Hrvatskoj je situacija sve bolja, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako 77 posto hrvatskih kućanstava ima pristup internetu. Isto tako, prošle godine je porasla kupovina preko interneta. Što se tiče poduzeća, 91 posto njih ima pristup internetu, a čak 69 posto vlastitu internetsku stranicu.

Internet kao dominantan izvor informacija

Hrvati internet najčešće koriste za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama te čitanje vijesti - 91 posto. Njih 80 posto gleda video sadržaj na platformama poput YouTubea, a 79 posto korisnika interneta komunicira putem e-mailova. 73 posto prikuplja informacija o zdravlju, a 69 posto ljudi koristi društvene mreže. Uz sve to, sve više vremena se provodi na mobitelima uz video sadržaj. Čak se i televizija gleda preko interneta, a sve je rašireniji broj streaming servisa poput Pickboxa i Netflixa. Javljaju se i nove tehnologije poput glasovnih asistenata i virtualne stvarnosti.

Hrvati sve više vole online kupovinu

Stalnim poboljšanjem internetskih usluga na internetu se može kupiti gotovo sve, od igle do lokomotive. Zato ni ne čudi da je prethodne godine putem interneta kupovalo čak 33 ispitanika. Uglavnom se kupuje odjeća, sportska oprema, kućne potrepštine, ulaznice te elektronička oprema. 

Ključna ulaganja u Hrvatskoj

Digitalna ekonomija u prosjeku raste 7 puta brže od ostalih grana ekonomije, a kako se ona oslanja na širokopojasni internet, ključna su ulaganja operatera u Hrvatskoj. Kako bi koristili cloud i druge najmodernije ICT usluge, važan je brzi internet koji tim tvrtkama omogućuje da budu produktivnije i konkurentnije uz puno manja početna ulaganja.

 Hrvatski Telekom tako je najveći privatni investitor u državi, koji je od 2011. uložio 5,7 milijardi kuna. Sva ta ulaganja HT-a i drugih operatera rezultirala su rastom broja širokopojasnih priključaka kojih je 2011. bilo skoro 250.000 manje.

Širi se dostupnost brzog interneta

Istovremeno su rasle i brzine kojima pristupamo internetu, a planira se i daljnji rast koji će zadovoljiti potrebe svih korisnika. Sve je veći broj onih koji surfaju brzinama iznad 10 Mbps, a u rujnu prošle godine više od 11,5 posto ljudi imalo je ugovorene brzine iznad 30 Mbps, dok je 2014. taj broj iznosio jedva primjetnih 1 posto. Iz HT-a kažu kako su ulaganjima u protekle tri godine modernizirali mrežu te sada 800.000 kućanstava može koristiti brzine iznad 30 Mbps.

Prije tri godine taj je broj bio mizernih 90.000 kućanstava. Isto tako smo ulaganjima svih operatera u godinu dana skočili sa 22. na 13. mjesto u Europi prema broju svih ugovorenih širokopojasnih priključaka, kažu nam iz HAKOM-a. Iz HT-a poručuju kako će i dalje biti najveći investitor i partner državi u izgradnji infrastrukture za širokopojasni internet, kako bi se ostvarili ciljevi Digitalne agende 2020. Ona se odnosi i na potrebu za uključivanjem osoba starijih od 60 godina u digitalni svijet.

Planovi za daljnji napredak

Jedan od načina su radionice koje će razbiti strahove od tehnologije kod starijih građana, kakve trenutno organizira HT u Zagrebu i Splitu. Također, iz kompanije najavljuju i nove investicije u infrastrukturu, kako bi bili pouzdan partner državi u daljnjoj digitalizaciji HT je u studenome predstavio G.fast tehnologiju koja će omogućiti brzine do 1 Gbps na mjestima gdje optika nije potpuno razvijena i to već ove godine.

Osim u fiksnoj telefoniji, danas smo na razini najboljih europskih i svjetskih standarda s mobilnim brzinama koje dostižu 262,6 Mbps, a ove će brzine također rasti prema gigabitnoj brzini dok se priprema dolazak 5G standarda.