Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Carina dijeli zaplijenjenu hranu, ali jedan dio ipak moraju baciti

None Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Tijekom ponekad i poduljeg postupka namirnice se kvare. Ujedinjavanje inspektorskih službi možda ubrza proceduru

Carinska uprava lani je zaplijenila 20.411 kilograma mesa i mesnih prerađevina, a u toj količini su svježe i zamrznuto meso.

No godinu prije carinici su zaplijenili čak 70 posto više mesa, odnosno 34.873 kilograma.

- Najčešći razlozi oduzimanja su nezakonit unos robe u carinsko područje Europske unije, nezakonita i neregistrirana trgovina robom te prijevarno izbjegavanje plaćanja carine i drugih javnih davanja, poput PDV-a i trošarina - pojasnili su iz Carinske uprave.

Meso, kao i druge prehrambene proizvode, mogu oduzeti na granici, ali i pri kontroli na tržnicama ili u mesnicama.

Ministarstvo poljoprivrede je lani u kolovozu objavilo da su u zajedničkom nadzoru Veterinarska inspekcija i Mobilna carinska jedinica kontrolirali mesnice i klaonice na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Zbog raznih nepravilnosti zaplijenili su 1225,83 kg mesa i mesnih pripravaka.

Meso i prerađevine mogu zaplijeniti ako nema dokumentacije o njegovu podrijetlu, odnosno sljedivosti, te ako nije prošlo veterinarsku provjeru.

- Nakon što odluka o oduzimanju postane izvršna, područni carinski ured određuje hoće li robu prodati ili besplatno dodijeliti. Dijele se posebne kategorije proizvoda, kao što su hrana, životinje, biljke, druga lako pokvarljiva roba i ona kojoj je propisom ograničen rok uporabe - rekli su nam iz Carinske uprave.

Dodali su da su hranu, drugu pokvarljivu robu te različite vrste odjeće, obuće prošle godine 210 puta dodjeljivali humanitarnim udrugama, pučkim kuhinjama te domovima za starije i nemoćne. Zaplijenjenu hranu najčešće dijele humanitarnim i dobrotvornim organizacijama i udrugama, poput Crvenog križa, Caritasa, pučkih kuhinja i domova za starije i nemoćne.

- I kod besplatne dodjele, onaj tko preuzme hranu, ako je to propisano, mora o svojem trošku provesti sanitarni, zdravstveni ili veterinarski pregled - napomenuli su.

Dio hrane pokvari se tijekom podulje procedure pa se mora baciti. Što treba napraviti kako bi se više zaplijenjene hrane spasilo, pitali smo Marijana Katalenića, stručnjaka za sigurnost hrane.

- Prvo treba utvrditi tko je vlasnik te hrane. Kad je Carina zaplijeni, čeka se da završi postupak na sudu. Zatim bi trebalo imati sustav gdje se zaplijenjena hrana skladišti i analizira. Treće bi trebalo osmisliti tko će tu hranu distribuirati i kome - rekao je Katalenić.

Ako je riječ o lako pokvarljivoj hrani koja brzo propada, kao što su meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi te voće i povrće, ona se mora čuvati u posebnim uvjetima, u hladnjačama, a lako joj može isteći i rok trajanja. Odulji li se bilo koji od dijelova postupka, više neće biti za prehranu.

- Treba odrediti laboratorije koji će hitno provjeravati ispravnost hrane, a ima ih dovoljno pri državnim ustanovama. Plaćanje bi mogli riješiti paušalom. Propadne li ta hrana, treba je neškodljivo uništiti, a to također košta - dodao je Katalenić.

Brži rad institucija mogao bi smanjiti bacanje hrane, a postupke možda ubrza ponovno objedinjavanje različitih inspekcijskih službi u jedinstveni državni inspektorat.

Tema: To mi treba

Komentari (6)
  • Što odmah tu hranu ne distribuirate u domove, pučke kuhinje a ne bacati ??? Što sve kupujemo u trgovačkim lancima sigurno i puno lošije kvalitete nego što ovo zaplijene.....pa eto živi smo......

    24. 1. 2019,   21:11
  • Zaplijenjenu robu carinici u pravilu uništavaju u svojim domovima sa članovima obitelji.

    24. 1. 2019,   22:38
  • A koliko se nosi doma? Voljela bi vidjet ove papire gdje pise koliko oduzmejo i koliko prodajo/darivaju. Malo revizije/inspekcije dobro bi im doslo🙄

    25. 1. 2019,   05:12