Guverner HNB-a istaknuo je kako je Hrvatska izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanjem održive stope rasta BDP-a načinila prvi korak ka uvođenju eura
'Cijene ne bi trebale značajnije rasti zbog uvođenja eura'
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u petak da je to pokazalo iskustvo svih zemalja koje su euro do sada uvele.
Vujčić je na konferenciji "Strategija uvođenje eura - izazovi i perspektive" na osječkom Ekonomskom fakultetu, rekao da iskustva tih zemalja pokazuju kako su cijene u godini nakon uvođenja eura prosječno porasle za 0,23 posto te da to sigurno nije velik porast cijena.
Istaknuo je kako je Hrvatska izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanjem održive stope rasta BDP-a načinila prvi korak ka uvođenju eura, a sada treba pokazati da ima reformske kapacitete te da je u stanju poboljšati dugoročni potencijal rasta.
Govoreći o reformama nužnim za uvođenje eura, Vujčić je kazao su one možda najmanje potrebne u financijskom sektoru, jer drži da on dobro funkcionira, ali da će, uz već pokrenute reforme tržišta rada i poreznog sustava, trebati napraviti daljnje korake.
Postoji cijela lista područja u kojima su potrebne reforme - od učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, boljeg funkcioniranja zdravstva, obrazovanja, do rješavanja strukturnih problema na tržištu rada, s obzirom da imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti, a poslodavci ne mogu naći dovoljno obrazovanih i kvalificiranih radnika, ocijenio je Vujčić.
Drži kako će prvi korak morati biti ulazak u tečajni mehanizam u kojem zemlja mora provesti dvije godine, prije uvođenje eura, za što ne postoje jasno definirati kriteriji, već se ostale zemlje članice moraju složiti da je Hrvatska spremna ući u taj mehanizam.
Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, Zagreb Željko Lovrinčević kazao je kako tranzicija Hrvatske prema euru trenutno ima dobar polazni položaj, s obzirom na nastojanja Europe da proširi krug korisnika eura i težnju Hrvatske da se približi tom procesu.
Smatra kako postoje određena ograničenja u političkoj sferi odnosno pitanje neriješenih odnosa sa susjedima koji se nalaze u monetarnoj uniji, prije svega sa Slovenijom, što treba riješiti hrvatska vanjska politika.
Što se tiče ekonomskih kriterija, pred nama je zahtjevnih 6-7 godina prilagodbe, primarno na rashodnoj strani, u kojem će se morati voditi konzistentna ekonomska politika, s vrlo malo oscilacija, ocijenio je Lovrinčević.
Nada se da će uvođenje eura biti prigoda i poticaj za ubrzavanje reformi.