Cilj prvog razreda: Dijete mora biti zadovoljno i naći prijatelje

Profesorica engleskog i francuskog jezika Ana Poljak Klarić (45) sa obitelji živi i radi u gradu Pori na jugozapadu Finske, otprilike 250 km udaljenom od Helsinkija. Tamo se najprije, na ljeto 2011. doselio njezin suprug Marijo, a nakon nekog vremena stigla je i ona sa sinčićem Franom koji sada ima 10 godina i pohađa osnovnu školu. Ona je završila Filozofski fakultet u Zagrebu, pa je relativno brzo dobila posao u struci.

- Marijo je u Finskoj od ljeta 2011.g., a ja sam tada radila na zamjeni za porodiljni dopust kao profesorica engleskog u osnovnoj školi Bedenica. Nakon što mi je ugovor istekao prije Božića 2012.g., odlučili smo Fran i ja posjetiti tatu tamo daleko na sjeveru. Nakon ljeta mi je Zavod za zapošljavanje ponudio učenje finskog jezika i objeručke sam to prihvatila. Prije početka nove školske godine 2013. mi je ponuđen stalni posao. Odlučila sam ostati i učiti finski i pokušati se zaposliti u struci. To mi je i uspjelo, iako nije bilo lako - priča nam Ana Poljak Klarić koja je jedno vrijeme radila i u osnovnoj školi koju je pohađao njezin sin Fran.

U finskim zbornicama, ističe, uvijek postoji dio za kuhinju gdje se pije kava, radni prostor za računalima i prostor za opuštanje, a trenutno u jednoj od osnovnih škola u kojima radi, postoje i mali separei ukoliko želite odraditi nešto u miru.

Korupcija i kupovanje diploma je nezamislivo

- Iako se zadnjih godina čuju i komentari u suprotnom smjeru, u Finskoj je zvanje učitelja još uvijek vrlo cijenjeno. Riječ korupcija u obrazovanju, kupovanje diploma je nezamisliva, nikada nije u novinama bilo nešto takvoga. Finci su pretjerano samokritični i sramežljivi ljudi, zatvoreni i realni, neopterećeni modnim trendovima i vanjskim izgledom, precizni i odgovorni, kupovanje diploma je nezamisliv koncept u Finskoj - objašnjava Ana. 

U Finskoj je rodila i drugo dijete. Jedno je vrijeme radila honorarno kao voditeljica poslovnog engleskog, privatna tutorica za francuski i voditeljica tečaja francuskog za djecu.
- Nakon što se David rodio počela sam raditi u Centru za obrazovanje odraslih, gdje i dalje radim kao voditeljica konverzacijskog francuskog i vodim francuski klub za djecu u dvije osnovne škole. Sreća mi se opet osmjehnula, jer u Finskoj postoji izreka koja bi u slobodnom prijevodu mogla glasiti kao "Kad jednom staviš nogu na prag vrata, vrata se počinju otvarati sve više i više' - govori nam Ana.

Prošle je godine dobila jednogodišnju zamjenu za francuski jezik u jednoj višoj osnovnoj i srednjoj školi koje se nalaze u istoj zgradi. Trenutno radi na tri različita mjesta i još uvijek nema punu satnicu, ali ne žali se, jer skuplja iskustvo i zna da će imati sve više i više posla. 

- Stalno me zovu na zamjene tako da sam na biciklu većinu vremena. Ove jeseni predajem i zahtjev za priznavanjem diploma i s nestrpljenjem čekam odluku što mi je činiti da postanem u potpunosti kvalificirana profesorica u Finskoj - kaziva nam Ana te nam nadalje priča o tome kako funkcionira sustav obrazovanja u Finskoj.

Finsko obrazovanje je okrenuto konkretnom rješavanju problema

Osnovnoškolsko obrazovanje u Finskoj traje 9 godina i raspodijeljeno je u dva dijela. Niži osnovni razredi od 1. - 6. razreda, u kojoj učenici najčešće promijene 2 razrednika i viši razredi od 7. - 9. razreda u kojima voditelj grupe odrađuje ulogu razrednika, se razlikuju u ocjenjivanju, dužini školskog sata i metodici nastave u velikoj mjeri.

- S obzirom da sam i sama obrazovna djelatnica po struci, mogu reći da se temeljna razlika finskog i hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja temelji na akademskom naspram kritički promišljenom i okrenutom konkretnom rješavanju problema tipu obrazovanja. 
U hrvatskim školama već od samog početka prvog razreda su akademski ciljevi postavljeni kao najvažniji, a u Finskoj je dobrobit djeteta kao i njegova socijalizacija i prihvaćanje školskog sustava prvi i najbitniji cilj kojem su svi okrenuti.

Dakle, na prvom roditeljskom sastanku mojeg tada prvašića, a sada četvrtaša, razrednica je kao najvažniju točku i misao sastanka naglasila da je jedini cilj prvog razreda njoj, a trebao bi biti i nama roditeljima, da se dijete osjeća dobro i zadovoljno u školi, da i sutradan poželi ići u školu, da nađe prijatelje i da razvija solidarnost. Nas šestero roditelja stranaca, u razredu je sveukupno 18 učenika, smo se samo pogledali, jer svi redom dolazimo iz zemalja Srednje Europe i Njemačke, u kojima je osnovno načelo obrazovanja "red, rad i disciplina".  U nižim i višim razredima osnovne škole broj učenika po razredu ne prelazi 25, dok u srednjoj školi taj broj ide i do 35 učenika po razredu. - priča nam Ana.

U Finskoj smatraju, ističe Ana, da bi dijete trebalo naučiti tečno čitati i pisati na kraju drugog razreda. Nastava se odvija u malim obrocima tako da svi mogu zajedno napredovati dalje. Ukoliko učenik treba dodatnu pomoć u nekim predmetima, omogući mu se učiteljica/učitelj za te predmete nekoliko puta na tjedan, a ukoliko dijete treba trajniju pomoć, razrednica zatraži trajnog asistenta koji je svaki dan sa učenikom u školi i pomaže u svemu u čemu je potrebna pomoć.

- U prva tri razreda osnovne škole, učiteljica ima pravo podijeliti razred u dva dijela u nekim predmetima kao što je matematika, finski jezik ili ručni rad, na taj način da jedna polovica razreda odradi taj predmet prva dva školska sata u danu, a druga polovica razreda posljednja dva školska sata taj dan. Na taj način se može kvalitetnije posvetiti učenicima i predavati gradivo u opuštenijoj atmosferi. Znam da Vam je ovo nevjerojatno, možete misliti kako je bilo nama koji smo takav sustav prvi puta u životu okusili, i koji nam je postao toliko zdravorazuman i stvaran, da se bojimo, kako će naša djeca podnijeti hrvatski školski sustav ako se ikada vratimo - priča nam Ana.

Djeca ako žele u razredu mogu sjediti i na prozorskoj klupici 

Učenicima se, tvrdi,  daje sloboda od samog početka obrazovanja u nekim stvarima za koje su kreatori finskog novog obrazovnog programa iz 2016.god. ustanovili da su bitne. Djeca mogu sjediti gdje žele u razredu, na podu, na prozorskoj klupici, za stolom, na stepenicama u hodniku ili za stolom u hodniku, ako to potiče njihovu kreativnost i pomaže pri rješavanju zadataka bilo koje vrste. 

- Već u drugom razredu osnovne škole, učenike se u jesenskom semestru uvodi u ručni rad, pri čemu djeca uče šivati i plesti, a u proljetnom semestru rade sa drvom i izrađuju od drva razne praktične stvarčice kao privjeske za ključeve, držače za ključeve, razne drvene igre, kao npr. "križić, kružić" od drvenih kockica... Djetetu se daju detaljne upute i pokaže primjerom, nakon čega mora samo odraditi zadatak za koji ima određeni broj sati - opisuje nam Ana kako stvari funkcioniraju u osnovnoškolskom obrazovanju u Finskoj.

Hrana je besplatna za sve učenike 

Prva tri razreda dijete ima samo opisne ocijene, prvi puta brojevnu ocjenu koja je od 5 - 10 učenik dobiva na kraju 4.razreda.

U prvih devet godina obrazovanja djeca dobivaju besplatne knjige, sav školski pribor koji uključuje bilježnice, omote, olovke, gumice, bojice, flomastere, kompletan pribor za domaćinstvo i likovni odgoj. Hrana je besplatna za sve učenike osnovnog i srednjeg obrazovanja! 

- U četvrtom razredu osnovne škole svako dijete dobiva novi Chrome book prijenosno računalo koje nosi stalno u torbi, jer tada počinju i elektronske zadaće iz nekih predmeta. Na primjer, u razredu našeg sina ove godine imaju novi predmet "Društvene znanosti" (Social studies na engleskom) i sav materijal za učenje dolazi elektronskim putem, kroz Google classroom aplikaciju – kaže nam Ana.

Priroda je vrlo bitan predmet: Odlaze u šumu ili na farmu

Prvih šest godina djetetovog obrazovanja, naglašava Ana, prođe u laganom i vrlo dozirano pojačanom ritmu, sa malo zadaća, malo testova, a na pregršt konkretno izrađenih predmeta, pročitanih knjiga iz lektire, izleta i zabave.

 - Na primjer, kada se odradi 100 radnih dana, priredi se poseban dan u školi kada se djeca samo igraju i kroz razne radionice obilježe 100.radni dan. Na početku i na kraju školske godine se neki predmeti odrađuju izvan razreda. Djeca imaju malo pojačanu prirodu i društvo u osmom i devetom mjesecu i vrlo često odlaze u šumu ili posjet bio farmi ili na pecanje... -  govori nam Ana te dodaje kako se tjelesni odgoj i po lijepom i po ružnom vremenu često odvija vani u dvorištu ili na bazenu.

- Djeca su do kraja završenog 6.razreda u vrlo laganom i ugodnom raspoloženju i bez ikakvih problema napreduju i savladavaju sve obaveze. Nakon toga se stvari u mnogočemu mijenjaju. Na primjer, školski sat u nekim osnovnim višim razredima traje 75 minuta, a ne više 45 minuta kao prije. Škola ima samo pravo izbora na to. Ono što je isto je da nakon svakog školskog sata, bilo da traje 45 ili 75 minuta, učenici imaju odmor od 15 minuta i obavezno moraju ići van na svježi zrak, bez obzira na vremenske prilike. Pauza za ručak je 30 - 40 minuta, ovisno o školi.
U višim razredima djeca imaju više ispita i zadaće, što je našoj hrvatskoj djeci poznato već od prvog razreda. U tom smislu mnogima je taj sedmi razred totalni šok. Tada školski savjetnici i psiholozi imaju puno više posla. U trećem razredu osnovne škole djecu razvrstavaju u muzički/likovni/sportski ili "obični" razred, a u osmom razredu postoji i "znanstveni razred" u kojem se više sati na tjedan uči matematika, fizika i kemija. - objašnjava nam Ana.

Školska godina je u osnovnim školama od ove školske godine, 2019./2020. podijeljena u 4 nastavna perioda, do sada je bilo u 5 perioda. Srednja škola je i dalje podijeljena u 5 perioda.

Postotak djece koja upisuju strukovne škole je 35-40 posto

Na kraju 9. razreda za neka zanimanja postoji prijemni ispit za srednju školu, npr. za njegovateljice ili medicinske sestre. U ostalim srednjim školama je osnovno mjerilo za prolaz opći uspjeh i intervju za školskim savjetnikom i psihologom. U Finskoj postoji dva tima srednjih škola i oba traju 3 godine, gimnazija i strukovna škola. Postotak djece koja upisuju strukovne škole je 35-40% ovisno o godini 

Budući da Ana trenutno radi i u nižoj i višoj osnovnoj školi i u srednjoj školi, osvrnula se i  na srednjoškolsko obrazovanje.

- Učenici su vrlo samostalni, većina rada se odvija putem računala, sve zadaće putem računala, a u mnogim predmetima su i ispiti u elektronskom obliku. Od prošle godine je povećan i broj maturalnih predmeta elektronskim putem, a od ovog proljeća se svi predmeti pišu elektronskim putem u realnom vremenu. Ovo je posljednja školska godina u kojoj učenici moraju izabrati minimalno 3 predmeta za polaganje na maturi, od iduće školske godine obavezni broj predmeta koje učenik mora proći na maturi se povećava na pet predmeta. Većina ih već sada uzima 5, a velik broj ih piše i više od tog broja. Znatan broj srednjoškolskih učenika odabire pisati jedan maturalni predmet već pri kraju drugog razreda. Velika većina učenika se odlučuje pisati barem 1 - 2 maturalna predmeta već na početku 3.razreda srednje škole, tako da im ostaje samo 1-3 predmeta za polaganje na samom kraju - priča nam Ana

Na kraju svakog nastavnog perioda koji traje 6 tjedana, posljednja dva tjedna su "ispitna tjedna" kada nema nastave, već tada svaki dan učenik ima jedan ispit, koji traje 3 sata. Nakon tog ispita dobiva ocjenu, a konačna ocjena se dobiva srednjom vrijednosti svih pet položenih ispita dotičnog predmeta. 

U srednjoj školi se knjige plaćaju kao i maturalni ispiti

- To je izuzetno stresno razdoblje u prvom nastavnom periodu, jer se tada mnogima isti tjedan poklapaju redovni ispiti i maturalni ispiti - ističe.

U srednjoj školi se knjige plaćaju, udžbenik najčešće stoji 50 eura/komad i svaki maturalni ispit se plaća 28 eura/predmetu + 14 eura prijava. Znači, ukoliko učenik polaže 5 predmeta, morat će platiti svojoj srednjoj školi 5*28+14 eur=154 eura. 
U slučaju da učenik nije zadovoljan ocjenom, može tražiti da mu komisija ponovno pregleda maturalni ispit i taj će ga slučaj koštati 50 eura. Ovogodišnji rezultati pokazuju da 56% upisanih na fakultete radi uz studiranje.

Loše strane, po Aninom mišljenju, su te da nema dovoljno natjecateljskog duha u školama, jer talentirani učenici nisi dovoljno cijenjeni, odnosno, ne potiče ih se na još više. 

- Ja se uvijek bojim da će naša djeca biti među najslabijim učenicima u razredu, u slučaju da se vratimo u Hrvatsku - zabrinuta je Ana.

U srednjoj školi, ističe, učenik sam bira većinu predmeta, tako da se događa da mnogi nemaju dovoljno znanja u pojedinim predmetima. 

- Na primjer, moguće je izabrati "kratko" ili "dugo" učenje većine predmeta, što bi moglo predstavljati problem ukoliko želiš studirati. Na fakultet se upisuje relativno mali broj studenata, a u svakom gradu su različite kvote za pojedina zanimanja. Na primjer, medicinu se može studirati na 5 mjesta u Finskoj i u svakim od tih gradova je različit broj upisanih. Kvote za upis na fakultete su izrazito male uspoređujući sa hrvatskima. U nekim gradovima upisuju 20 studenata na studij engleskog jezika - tvrdi Ana.

Staloženo promišljanje i dalekosežno planiranje

Prekvalifikacija je, naglašava, u trendu zadnjih 10 godina i mnogi se na to odlučuju u zrelim godinama. Nerijetko se nađe koji 40-godišnjak koji ponovno studira da postane recimo, medicinski brat ili sestra.

- Na prvi pogled finski obrazovni sustav djeluje kao raj u odnosu na hrvatski, međutim i njegov ranking pada u zadnjih 7 godina pred azijskim modelima baziranim na akademskom znanju. Ipak, ono što mi se najviše sviđa u finskom obrazovnom sustavu je njihovo staloženo promišljanje i dalekosežno planiranje. Neki dan sam sudjelovala na seminaru u srednjoj školi koji planira srednjoškolsko obrazovanje za 2040.godinu!. Važno im je odgovorno sudjelovanje svih sudionika u kreiranju novih nastavnih programa uz stručno kontinuirano istraživanje potreba tržišta i ekonomskog statusa Finske, okrunjeno sposobnošću i voljom za brzom primjenom odluka - kaže nam Ana.

U školama, dodaje, nije nimalo izražena društvena hijerarhija niti kod učenika kao ni kod učitelja ili profesora. 

- Ravnatelju se obraća imenom i sa "ti", svačiji komentar se konstruktivno prihvaća, a sve osobne nesuglasice se stavljaju u drugi plan, jer se iznad svega vrednuje učinkovitost i opće dobro stanje škole i njezin renome - zaključuje Ana.