Obavijesti

News

Komentari 187

Dijagnoza države: Nije sve med i mlijeko, trebamo promjene...

Dijagnoza države: Nije sve med i mlijeko, trebamo promjene...
1

Premijer se jednostavno u svojim izlaganjima hvali sitnim stvarima i nosi ružičaste naočale. Zadnjih desetak godina to je konstanta i zato smo na začelju Europske unije...

VIDEO

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:26

Reforme? Jesu, potrebne su, ali to ćemo sljedeće godine. Ove nam je ionako bilo previše teško. Ne možemo baš toliko raditi.

To bi bio sažetak poruka premijera Andreja Plenkovića zadnja dva dana otkako stižu upozorenja da se iskoristi šansa i napokon počne raditi. Plenković nije tu iznimka, tako su se ponašali i njegovi prethodnici, pa je i Zoran Milanović prvu godinu potrošio na kadroviranje, druge dvije na pokušaje, a posljednju na nerad kako ne se ne bi slučajno nekom zamjerio prije izbora.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

- Bila je ovo godina očuvanja stabilnosti, jedna od najizazovnijih od sredine 90-ih, a iduće ćemo se puno više usmjeriti na gospodarski rast i reforme - poručio je Plenković na konferenciji “Dan velikih planova”. Usporedio je sebe zbog krize u Agrokoru i svađe HDZ-a s Mostom s vremenom kad je Hrvatska tek završila rat. Trebala je obnovu, stotine tisuća su bile bez doma, nismo mogli dobiti kredite...

Tek pola stanovnika radi

Naravno da premijeru nije ni približno tako dramatično.

Samo se jednostavno u svojim izlaganjima hvali sitnim stvarima i nosi ružičaste naočale. Zadnjih desetak godina to je konstanta i zato smo na začelju Europske unije. Ove godine imamo stabilan gospodarski rast i sad je šansa da se krene u promjene koje će osigurati bolju budućnost.

24sata su jučer pokrenula serijal u kojem upozoravamo na goruće probleme i nepravde na koje više nitko ne reagira. Danas i sutra ga nastavljamo. A da su promjene potrebne konstatirao je i guverner HNB-a Boris Vujčić koji je rekao da imamo izuzetno nisku stopu zaposlenosti koja je godinama među najnižima u EU. Rast kojim se hvale vladajući, kaže, nije došao zbog njihovih poteza, nego ulaska u EU. Zaposleno je tek nešto više od pola radno sposobnih. Bez zaposlenih nema rasta i nema tko plaćati porez.

- Po državnoj potrošnji smo na samom vrhu, ali po učinkovitosti države nismo dobro plasirani. Izdvajanja za državu ne opravdavaju učinkovitost - jasno je poručio Vujčić i sve potkrijepio podacima.

Pokrenite ovu lijepu zemlju

I on je istaknuo da treba iskoristiti priliku i provesti reforme u 15-ak područja, među kojima se posebno ističe obrazovanje u koje ne ulažemo dovoljno. Investicije u Hrvatsku padaju, a kad i dođu, otiđu u pogrešne sektore s niskom produktivnošću. Jednostavno, opet i tu zaostajemo od zemalja srednje i istočne Europe. A ako nastavimo sve po starom, svi mogu očekivati pad standarda jer on je direktno povezan s tim koliko je država produktivna, odnosno koliko uspijeva proizvesti uz niži trošak. Slovačka je nakon tvornica automobila privukla i informatičku industriju te grabe naprijed. Rumunji su nas prestigli po standardu. Od nas su siromašniji samo Bugari u cijeloj EU, a i oni grabe naprijed.

- Zemlje koje su nam konkurenti razvijaju se brže. Dok smo mi prohodali, oni već trče - poručila je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

24sata nastavit će upozoravati na društvene i gospodarske anomalije koje priječe napredak društva. Jer možda je i posljednja šansa da napokon u pravom smjeru pokrenemo ovu prelijepu zemlju.

1. VIŠE CIJENE SU IM RJEŠENJE ZA NERAD

Poskupjeli su struja i cestarina, a kod nas je najskuplje kupiti novi automobil u EU

Ako nemaš novca, podigni cijene ili poreze. Za takve poteze i ne trebaju skupo plaćeni ministri, ali ipak je to glavni pravac djelovanja. Poskupljenje struje je anuliralo ono što je država dala kroz niži PDV. A poskupljenje je nužno, kažu u Vladi, jer nema novca za poticaje koji su već ugovoreni. A zašto su ugovoreni? Zato što se prije netko nije sjetio da su i hidroelektrane obnovljivi izvori pa su dani golemi ugovori privatnicima za vjetroelektrane. Umjesto da se proba pregovarati i sniziti troškove, sve je završilo preko leđa građana. Isto je učinila Vlada dižući novac za cestarine uopće ne razmišljajući koliko će građana s autoceste poslati na manje sigurne lokalne ceste. Njima je važno uzeti novac. A jesu li se Hrvatske autoceste racionalizirale i restrukturirale. Nisu! Za kupnju novog automobila Hrvatske od ove godine ima najveća ukupna davanja u Europskoj uniji. Bez obzira na to, Vlada je usvojila dodatno poskupljenje. Posljedica je da vozimo aute stare više od 12 godina koji su sve manje sigurni, a to opet košta života. Ovo su samo ovogodišnja poskupljenja, a sljedeće možemo očekivati i skuplju vodu te plin. Vladi bi trebala poskupljenja biti posljednje, a ne prvo rješenje.

2. NOVAC KOJI NAM DAJE EU PROPADA

Jesmo li toliko nesposobni uzeti sve blagodati članstva u Uniji?

EU fondovi bi mogli biti potencijalna poluga razvoja. Trebaju nam omogućiti jednaku razvijenost svih krajeva kad već to nije uspjela država sa svojom nefunkcionalnom upravom. S podacima o povlačenju novca uporno se manipulira te vlast i oporba uvijek serviraju drugačije podatke. Međutim, kako je nedavno objavljeno, do kraja kolovoza smo potrošili 5,3 milijarde kuna iz EU fondova, a država je planirala povući ukupno 11,2 milijarde kuna do kraja godine. I to je nešto bolji prosjek nego lani, ali daleko ispod plana. Taj podatak u Vladi od javnosti skrivaju kao zmija noge. On pokazuje da, unatoč stotinama novozaposlenih pod opravdanjem povlačenja novca EU, još ne možemo uzeti ono što nam je na pladnju. Eklatantan primjer imamo u Zagrebu. EU nam je za centar za razvoj poduzetničkih kompetencija SEECEL darovao 30 milijuna eura. Trebao je biti otvoren prije godinu i pol, ali još ne služi svrsi. Golema građevina od 17.000 kvadrata stoji prazna. Prije više od mjesec dana smo poslali upit Ministarstvu gospodarstva hoćemo li zbog toga platiti penale i kad će biti otvoren. Uporno šute. A Hrvatskoj prijete i kazne zbog neprovođenja drugih EU direktiva.

3. DRŽAVA IZGUBILA MLADOST

Odlazak iz zemlje znak je da sve ide u krivom smjeru

iseljavanje

Otkako smo ušli u EU, Hrvatsku je napustilo barem 150.000 osoba iako država nema točne statističke podatke. Iako se godinama kunemo u zadržavanje mladih i obrazovanih u zemlji, ništa se ne miče s mrtve točke. Država je, primjerice, ukinula olakšicu poreza na promet nekretnina za kupnju prvog stana, a u kombinaciji s obrazovanjem koje ne obrazuje radnu snagu za tržište i niskim plaćama, Hrvatska je postala emigrantska zemlja čak i kad je kriza prošla. Hrvatska je šesta zemlja po iseljavanju, što je izuzetno porazno. Oni na koje je država potrošila novac za obrazovanje sad plaćaju porez drugima, a ankete među mladima koji su otišli pokazuju da su drugi dom potražili jer jednostavno ne vide u zemlji budućnost za svoju djecu. Nezadovoljni su namještenim natječajima, nedostatkom sadržaja, sukobima... Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iznijela je podatak MMF-a da je država od 1993. do 2013. godine izgubila 15 posto BDP-a zbog iseljavanja. A tad masovni val još nije započeo jer nismo bili u EU. Posljedica je da imamo 95 praznih škola, ove godine više od 2000 prvašića manje, a svake godine pada i broj učenika u srednjim školama. Ukratko, ako nastavimo ovim tempom, zemlja gubi budućnost.

4. NAGRADA ZA MALE ŠERIFE

Izborni sustav ne potiče demokraciju, dapače

Prilično mlako prolazi velika promjena u sustavu lokalne uprave koja će još povećati moć (grado)načelnika, načelnika i župana. Lokalna uprava bi trebala biti produžena ruka države, oni koji pomažu građanima neposredno, osiguravaju ugodni život i osnovnu životnu infrastrukturu. Nažalost, svjedočimo i nevjerojatnoj bahatosti lokalnih čelnika koji dižu novac s bankomata za privatne svrhe, kupuju skupe automobile, troše novac namijenjen za infrastrukturu za plaće i zapošljavanje rodbine... Svaka moć kvari, a apsolutna kvari apsolutno. Umjesto da se osnaže demokratske kontrole 556 lokalnih i regionalnih čelnika, Vlada im želi dati dodatnu zaštitu - nesmjenjivost. Lokalna vijeća u kojima su također izabrani predstavnici građana gube moć kontrole i rušenja čelnika jednom godišnje na proračunu. Time im se oduzima glavni alat kontrole, čime se, po nekim stručnjacima, direktno suspendira demokracija. Uz to, naš izborni sustav ima neustavne izborne jedinice u kojima svaki glas ne vrijedi jednako. Popis birača koji treba biti svetinja je prenapuhan i omogućuje manipulacije. Uz sve te probleme koji se ne rješavaju, opet dolaze inicijative koje bi ograničile prava predstavnicima manjina na izborima, čime bi još narušili demokratske standarde.

5. KRIMINAL OSTAJE BEZ KAZNE

Pravosuđe je sporo i krupne ribe bolje prolaze

Kad je famozni ‘maestro’, snimljen dok u džep stavlja 50.000 eura mita govoreći da mu je to za kavicu, osuđen na 11 godina zatvora, mnogi su pomislili da je država konačno odlučila stati na kraj korupciji.

Nakon toga uslijedili su brojni sudski postupci čiji su raspleti još daleko od pravorijeka. Primjerice, nema ni naznake da bi postupci protiv bivšeg premijera Ive Sanadera mogli uskoro završiti. Ne vidi se kraja ni postupcima za izvlačenje novca iz HPB-a, HGK-a, Grada Zagreba, Dinama... Postupci se odugovlače unedogled, a i onda još godine prolaze do pravorijeka Ustavnog i Vrhovnog suda. Strani ulagači ističu kako su nam Trgovački sudovi nedopustivo spori te se zbog toga ne žele izlagati riziku. Na Ustavnom sudu suci pišu doktorate te se ne treba čuditi što je trom. Najgore prolaze obični građani koji na pravdu moraju čekati godinama iako, prema podacima bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, broj neriješenih predmeta pada. Prema podacima od prije nekoliko godina, građanske i trgovačke tužbe rješavale su se u prvom stupnju u prosjeku u roku od 386 dana. U prosjeku... Neke, nažalost, traju i desetljećima. Prema podacima izvješća EU, na dnu smo od svih zemalja prema učinkovitosti pravosuđa.

6. SUSTAV POMOĆI PUN RUPA

Socijalna skrb ne dolazi do svih koji je trebaju

Godine sustavne nebrige o najosjetljivijim članovima društva Ministarstvu socijalne politike donijele su titulu najbezosjećajnijeg ministarstva. Veliki i pompozno najavljivani projekti nikad nisu ostvareni, ljudi koje su uhvatili s prstima u pekmezu zbog uhljebljivanja ili čak nezakonitog postupanja nikad nisu kažnjeni. Država, uključujući i lokalnu upravu, na razna socijalna davanja troši oko deset milijardi kuna, ali sve svjetske institucije nas upozoravaju godinama da se to čini neracionalno pa dio novca odlazi onima kojima nije potrebno, dok oni potrebiti ostaju kratkih rukava. Pompozno je prije tri godine najavljen jedinstveni centar kako bi se točno znalo koliko tko pomoći prima od države, gradova i općina. Nikad nije zaživio iako nam je EU dala 70 milijuna kuna za njega. I dalje se naveliko lovi u mutnome, a nije uveden ni toliko najavljivani imovinski cenzus. Dok se država namjerno vrti u krug, svaki peti građanin živi na rubu siromaštva. Dok se bacaju neostvarena obećanja, poput 1000 eura za svako dijete, nismo reformirali centre za socijalnu skrb, izvaninstitucionalnu skrb, staračke domove... Siromašnima je svugdje teško, a posebno u Hrvatskoj, iako smo po Ustavu socijalna država.

7. SVJEDOCI NA METI PALICA

Svi šute o zastrašujućoj poruci državnih prava

remetinec

Uskokova pouzdanika u jednom od najvažnijih sudskih postupaka Zlatka Korpara u kolovozu su pretukla dvojica maskiranih napadača. Šipkama su mu slomili ruku i nogu te potom nestali u mraku. Korpar, bivši generalni direktor tvrtke Cesta iz Varaždina i bivši predsjednik Uprave Autoceste Rijeka - Zagreb, okrivljenik je u nekoliko kaznenih postupaka vezanih za malverzacije u cestogradnji, ali i pouzdanik u slučaju “curenja informacija” iz najtajnijih policijskih istraga. Podmićeni policajci su informacije prodavali ljudima iz krim miljea, lobistima i poduzetnicima. Sudski postupak protiv ove mračne družine, koja je nedjela počinila 2011., počeo je tek nedavno i odmah zastao iz proceduralnih razloga. Reakcije države na ovaj brutalan napad gotovo da i nije bilo iako je poruka zastrašujuća.

Sudeći po dosadašnjem iskustvu iz sličnih batinaških napada na bivšeg zaposlenika Zagrebačkog holdinga Igora Rađenovića, poduzetnika Josipa Galinca i novinara Dušana Miljuša mala je šansa da će napadače otkriti, a ako ih i uhite, kao u slučaju napada na Rađenovića, pitanje je hoće li otkriti naručitelja. A to sasvim sigurno šalje jasnu poruku i Korparu i ostalim građanima- šuti i ne “talasaj” ili ćeš završiti na štakama.

Terapija?

Ministarstvo demografije, obitelji i socijalne skrbi je predložilo novi obiteljski zakon nakon godinu rada. I odmah su dobili packu da su istrčali pred rudo, zakon nije prošao potrebnu koordinaciju, odredbe nisu usklađene s ostalim propisima.

Nastranu veoma sporni sadržaj samoga zakona o definiciji obitelji i načinu posvajanja djece, ali to je samo najsvježiji primjer kako se u Hrvatskoj donose zakoni. Na brzinu, da zakrpaju jednu rupu, a onda otvore druge tri. Ozbiljne zemlje zakone donose nakon pomnih analiza, a onda oni traju godinama. Kod nas se nakon stalnih promjena niti odvjetnici najbolje ne snalaze u tom kupusu. Obični građanin se osjeća bespomoćno. Hrvatska nema ni učinkovit sustav mirenja kako bi se spriječila pretrpanost sudova. Kada slučajevi dođu na sud, onda se oni razvlače od nemila do nedraga umjesto da su suci bolje osposobljeni, nepristraniji i stručniji. Pokazalo se i da smo živjeli u iluziji borbe protiv korupcije.

Nedovoljni stručni i nedovoljno plaćeni tužitelji ne uspijevaju sasjeći kriminal u začetku, a kamoli se nositi s dobro plaćenim odvjetnicima “velikih faca”. Ali USKOK-u i tužiteljstvu se ne daje dodatni novac kako bi se mogli boriti protiv korupcije i kriminala. Na sve to, u društvenoj kulturi koja inače odobrava poteze “onih koji su se snašli i prevarili državu”, pojedinci koji ipak odluče ukazati na kriminal završavaju pretučeni umjesto da im je osigurana zaštita.

Uz niske plaće i nemogućnost posla, kod mladih to sve izaziva apatiju koja ih tjera iz zemlje. Moramo omogućiti društvenu klimu u kojoj će poštenje biti vrlina, a ne mana, a vrh države mora svojim postupcima dati primjer svima. Kada uspijemo smanjiti korupciju, krađu i zakidanje proračuna, bit će lakše osigurati i novac za one najpotrebitije. Dakako, kroz jasne kriterij i kontrolu kako novac ne bi odlazio onima po pomoć dolaze u skupim automobilima.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 187
VIDEO

Dankin otac bio na poligrafu, s majčinog mobitela brisane su poruke na dan kad je nestala?
NOVA SAZNANJA?

Dankin otac bio na poligrafu, s majčinog mobitela brisane su poruke na dan kad je nestala?

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora

FOTO Ovo su muškarci koji su lagali da je Danka (2) kod njih: U kuću u BiH upali su specijalci
SNIMILI VIDEO NA TIKTOKU

FOTO Ovo su muškarci koji su lagali da je Danka (2) kod njih: U kuću u BiH upali su specijalci

Muškarci su tražili 50.000 KM za objavu informacija o nestaloj Danki Ilić (2)
Nevjerojatno! Trojac iz BiH je na TikToku tvrdio da je Danka (2) kod njih: Policija ih je uhitila
TRAŽILI NOVAC ZA INFORMACIJE

Nevjerojatno! Trojac iz BiH je na TikToku tvrdio da je Danka (2) kod njih: Policija ih je uhitila

Od nestanka dvogodišnje djevojčice u utorak popodne, u naselju Banjsko Polje kod Bora, na jugoistoku Srbije, u potragu je bilo uključeno više od 500 pripadnika MUP-a, dobrovoljaca...