Dnevnik sa opisima orgijanja uručio je ženi prije vjenčanja...

Oni su bili genijalci, talentirani umjetnici, znanstvenici, borci za mir, ljudi koje je svijet obožavao. No u privatnom životu bili su sve, samo ne uzorni, moralni i čestiti.. U pet nastavaka donosimo vam priče o slavnim osobama koje su 'izvana' djelovali savršeno, a zapravo su bili prava 'đubrad'

Najveći ruski pisac, slavni Lav Tolstoj, autor 'Ane Karenjine' i 'Rata i mira' svojoj ženi nije mogao biti vjeran čak ni zadnji tjedan pred sklapanje braka kad je, kako je doznala njegova mladenka 18- godišnja Sofija Andrejevna Bers, danima uživao u društvu neke seljanke. Čak ni na vjenčanje nije uspio doći na vrijeme. Kasnio je nekoliko sati.

No, to nije umanjivalo njegovu ljubav prema ženi koja mu je rodila 13 djece. Voljeli su se, a 16 godina mlađa Sofija je s vremenom naučila živjeti s muževim porocima koje joj je on sve iskreno i priznao.

Želio je nju kao suprugu kraj sebe, no nije se htio odreći života kojeg je dotad vodio. Volio je piti, kockati i noći provoditi po bordelima.
Kazao joj je sljedeće: "Neću u našem selu biti ni s jednom ženom, možda samo u rijetkim prilikama, koje neću ni tražiti, ali ni sprječavati".

Žena sama brinula o svemu

Noć uoči vjenčanja on je svojoj 18-godišnjoj mladenki poklonio svoj momački dnevnik. To nije bilo čudno jer su plemići toga doba imali  običaj voditi dnevnike, u kojima bi opisivali i svoje erotske eskapade, a onda bi ga prije vjenčanja poklanjali svojim mladenkama ako su one željele pročitati ih..
Sofija je pročitavši dnevnik saznala sve o orgijama i pijančevanjima svog razvratnog muža i nikad mu nije oprostila što joj je to dao da vidi.

Grof Lav Tolstoj bio je za života u seksualnim odnosima sa cijelom plejadom žena provodio je noći u bordelima i sa Ciganima, borio se s konjicom u Krimskom ratu i preživio opsadu Sevastopolja… Kad se vratio kući, jedino što je želio bio je miran seoski život. Obući seljačku odjeću, pustiti bradu, a pero zamijeniti plugom..

Dok se on zabavljao ženi je ostavio brigu da sama vodi brigu o djeci, da upravlja i seoskim posjedom na kojem su živjeli i da naravno njemu pomaže u njegovom radu.

Ona je, doduše, voljela sudjelovati u njegovom radu, bila mu je tajnica i agent za promociju romana te je prepisivala njegove rukopise. Prepisala je cijeli tekst "Rata i mira" čak sedam puta. 

Iako je njihov brak bio buran i žestok, iscrpljujući za oboje, ali i književno plodan i na neki način skladan ona je mužu bila na raspolaganju kad god je trebalo. A on je to nemilice iskorištavao.

Manija bježanja od žene

Pred kraj života umjesto da zahvali ženi koji se cijeli život brinula o njemu, njegovom radu, djeci i imanju njega je uhvatila manija bježanja od supruge. Vjeruje se da je umro od upale pluća u Astapovu, na željezničkoj stanici 1910. godine, nakon što je usred zimske noći napustio dom. Imao je 82 godine. Na njegovom sprovodu došle su tisuće seljaka iako je većina tek znala da je "umro neki aristokrat". Sofija je umrla devet godina nakon njega.

Iako je kao obiteljski čovjek bio pravo 'smeće' velike stvari je radio za seljake. Tolstoj je 1859.godine, dvije godine prije nego što je u Rusiji ukinuto kmetstvo na svom imanju Jasnaja Poljana otvorio školu za seosku djecu i čak u njoj predavao matematiku, fiziku i povijest. U djeci je vidio Stvoritelja i pozivao je na poticanje dječjeg intelekta. U većinom nepismenoj zemlji sa preko 20 milijuna kmetova zagovarao je otvaranje narodnih škola koje će djecu učiti pismenosti, računanju i zakonu Božjemu.