Europa kuha, a Hrvatska gori: 'Tako nije bilo tisućama godina'

Klimatske promjene otišle su već toliko daleko da klimatolozi s priličnom sigurnošću tvrde da postoji velika opasnost da naš planet uđe u uvjete koje nazivaju 'Zemlja staklenik'.

Autori znanstvenog rada koji je objavljen u časopisu 'Proceedings of the National Academy of Sciences' istaknuli su kako rast temperatura od 1,5 do 2 stupnja Celzija kojeg smatraju kritičnim više ne ovisi isključivo o emisiji C02 uzrokovanoj ljudskim faktorom.

Izdvojili su deset procesa koji će pokretati druge procese na principu povratne sprege i njihov će nezaustavljiv utjecaj također utjecati na klimu i prosječne temperature zraka i oceana na Zemlji. 

Otapanje vječnog leda, oslobađanje metanova hidrata s oceanskog dna, slabljenje kopnenih i morskih odvoda CO2, porast aktivnosti bakterija u oceanima, odumiranje amazonskih prašuma, odumiranje crnogoričnih šuma, smanjenje snježnog pokrivača na sjevernoj polutki, nestanak arktičkog leda u ljetnim mjesecima te smanjenje antarktičkih morskih i kopnenih ledenih ploča, smatraju klimatolozi koji su objavili studiju u PNAS-u, neki su od glavnih procesa dok kojih bi moglo doći i koji bi svojim djelovanjem potaknuli i druge slične procese koji će jačati efekt staklenika, rast temperature i otapanja leda. 

Primjerice, otapanje vječnog leda iz tla će osloboditi velike količine metana čiji je učinak na atmosferu mnogo razorniji od onog CO2. Ono što posebno zabrinjava jest da pokretanje takvih procesa u prirodi privremeno povoljne uvjete može naglo promijeniti u nepovoljne pa bi oni postali nepresušni i nekontrolirani izvori istih procesa.

Najviše temperature u zadnjih 1,2 milijuna godina

Oceani, koji trenutačno upijaju toplinu i CO2 te funkcioniraju kao odvodi i svojevrsna skladišta, u jednom bi kritičnom trenutku mogli početi ispuštati stakleničke plinove, a isto vrijedi i za oceane i šume. To bi se, prema predviđanjima stručnjaka, moglo početi događati kada temperature postanu 2 Celzijeva stupnja više od predindustrijskih, a one su trenutačno na 1,1 stupanj Celzij.

Pariški sporazum njihov rast pokušava 'obuzdati' na 1,5 do 2 stupnja, no čak i da se sve države svijeta pridržavaju odredbi iz sporazuma, velika je opasnost da će porast temperature na Zemlji prijeći taj kritični prag. Rast bi se, prognoziraju, mogao stabilizirati na globalnom prosjeku od oko 4 do 5 stupnjeva Celzija većeg od predindustrijskog, no razine mora bi već do tad mogle narasti za 10 do 60 metara. 

- Prelaženje tog praga dovelo bi do mnogo viših prosječnih temperatura od bilo kojih međuglacijalnih u posljednjih 1,2 milijuna godina te do značajno viših razina mora nego što su ikada bile u holocenu. Ako se prekorači prag, dobivena putanja vjerojatno bi uzrokovala ozbiljne poremećaje ekosustava, društva i ekonomija. Potrebna je kolektivna ljudska akcija da se Zemljini sustavi usmjere daleko od potencijalnog praga - poručuju autori. 

U posljednjem periodu visokog skoka prosječne temperature na Zemlji koji se zbio na prijelazu iz perma u trijas nestalo je više od 96 posto svih morskih vrsta i više od 70 posto kopnenih kralježnjaka. To, kako ga znanstvenici nazivaju Veliko izumiranje dogodilo se pri porastu temperature za 8 stupnjeva. 

Njemačku pogodio nezapamćeni val vrućine

U dijelovima Njemačke temperature u utorak rasle su do čak 39 stupnjeva Celzija. Njemačka ovakvo ljeto ne pamti. Bilo je požara, isušile su se rijeke, uginule ribe, a sada već prijeti i nestašica vode. Rijeka Schwarze Elster Brandenburgu je isušila i ostali su pijesak, uginuli rakovi i školjke.

U drugim vodama raste temperatura što znači da pada udio kisika. Iz dijela Rajne izvukli su tonu mrtve ribe. Visoke temperature pogađaju i ptice koje zbog žege mrtve padaju sa stabala. U dijelovima grada Kelkheim je nestašica pitke vode. Bunari su presušili i voda se smije koristiti samo za osobne potrebe. Za slučaj da i ostali gradovi ostanu bez vode, vlasti su izradile plan. 

Upozorenje za Hrvatsku 

I u Hrvatskoj je dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura. Crvenim alarmom za srijedu obilježenu su Istra i Kvarner, dok je 'u žutom' cijeli ostatak Hrvatske osim krajnjeg istoka. Dalmatinsko priobalje i otoci označeni su narančastim upozorenjem zbog visokih temperatura. 

U Hrvatskoj će u srijedu biti pretežno sunčano i vruće, a na Jadranu i vrlo vruće, javlja DHMZ. U Gorskom kotaru i Lici te unutrašnjosti Dalmacije poslijepodne prolazno uz umjerenu naoblaku i mogućnost za malo kiše ili poneki pljusak. Vjetar većinom slab, uz obalu do umjeren jugoistočni, poslijepodne jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 31 do 36 °C.

U četvrtak će biti sunčano i vruće, duž obale i vrlo vruće. Uz dnevni razvoj oblaka tek poneki poslijepodnevni pljusak moguć je u gorskim područjima i unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar većinom slab, na istoku poslijepodne umjeren jugoistočni, duž obale jugozapadni i zapadni. Jutarnja temperatura od 16 do 21, u gorju i malo niža, a na Jadranu od 22 od 27 °C. Najviša dnevna između 32 i 37 °C.