Gaf u Banjoj Luci: Domaćini nisu istaknuli hrvatsku zastavu

Posjet predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera Banjoj Luci u utorak zasjednio je incident prouzročen propustom njegovih domaćina u parlamentu Republike Srpske da istaknu zastavu Hrvatske kako je to uobičajeno kod službenih razgovora dužnosnika iz različitih država.

Reiner je nakon razgovora vođenih su sjedištu Narodne skupšine RS kanio dati izjavu novinarima no od toga je odustao kada je vidio da je iza govornice istaknuta samo entitetska zastava dok hrvatske nije bilo.

Napuštajući dvoranu novinarima je u prolazu kazao kako nije uobičajeno da na takvim mjestima stoji samo zastava domaćina nakon čega je otišao na zakazani susret s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom.

Ranije je bilo najavljeno kako će se predsjednik Hrvatskog sabora sastati s čelnikom Narodne skupštine RS Nedjeljkom Čubrilovićem no domaćin je ipak bila potpredsjednica parlamenta Željka Stojičić. Čubrilović je bio odsutan i sa sjednice parlamenta koja je održana tijekom dana.

Nakon incidenta prouzročenog neisticanjem zastave Hrvatske Stojičić je izrazila žaljenje ustvrdivši kako je to propust protokola.

"Je li trebala ili ne hrvatska zastava u parlamentu RS to bi vam mogao kazati protokol koji je i organizirao ovaj sastanak", izjavila je Stojičić.

Iz službe za protokol stigao je pak odgovor kako je njihova ustaljena praksa da ne ističu zastave zemlje iz koje dolaze gosti u službeni posjet.

U parlamentu RS, baš kao i u većini sjedišta entitetskih tijela vlasti, gotovo je nemoguće vidjeti obilježja čak i BiH kao države čiji je taj entitet dio.

O samim razgovorima s Reinreom Željka Stojičić je kazala kako su bili "konstruktivni" te kako su dotaknuta brojna aktualna pitanja poput prometnog povezivanja, rada rafinerije nafte u Bosanskom Brodu te moguće gradnje odlagališta nuklearnog otpada na području Trgovske gore u Hrvatskoj.

Potvrdila je i kako je raspravljano o povratku Hrvata u RS a konstatirala je kako među hrvatskim prognanicima "ne postoji dovoljno spremnosti" za povratak, ustvrdivši kako je to slučaj i sa svim izbjeglima i prognanima iz različih tijelova BiH pa i Hrvatske.

"To su neki procesi koje je nemoguće vratiti na početak", kazala je potpredsjednica parlamenta RS.