Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Grabar-Kitarović: Činimo sve da što prije uđemo u Shengen

None Foto: Davor Javorovic/PIXSELL 6

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni upozorila je da su migracije jedan od najvećih izazova EU i da Hrvatska daje goleme napore kako bi zaštitila vanjsku granicu Unije.

Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je u predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na napore u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.

Grabar-Kitarović je govorila na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.

- Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba - rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.

Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije

imigranti PRIOPĆENJE MUP odbacuje optužbe iz Srbije o nasilju nad migrantima

- Samo zajedničkim radom možemo riješiti to pitanje kako bismo zaštitili migrante i njihova prava i ublažili negativne posljedice ilegalnih migracija" i zato bi svi dionici trebali "postupati odgovorno" - kazala je.

Hrvatska ulaže velike napore u uspješnu zaštitu najdulje vanjske kopnene granice EU-a - naglasila je.

Odbacila je navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije, podsjetila je.

Suradnja između vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra, ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.

Europa mora naprijed

Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba, rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos.

Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.

- Prilike ne čekaju nikoga ili vrijeme ne čeka. Europa mora ići naprijed", jer "povratak natrag bio bi fatalan" posebno za Europu sada - kazao je.

Gospodarski izazovi

Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.

U takvim okolnostima mogu se očekivati pad gospodarske aktivnosti, gubitak radnih mjesta i dalje osiromašenje već ranjivih dijelova stanovništva.

Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i demografski pad. 

- Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti - upozorila je.

Zagreb: Ministar Božinović sastao se s ministrom javne sigurnosti Kine Zhao Kezhijem ODBACUJU OPTUŽBE O ŽIGOSANJU 'Sve smo ispitali, odnos policije prema migrantima nije grub...'

Demografski pad snažno pogađa neke članice EU-a, rekla je predsjednica koja je demografiju u Hrvatskoj stavila u samo središte svog mandata.  

- U Hrvatskoj, negativni demografski trendovi već ograničuju gospodarski rast, napose na istoku (Slavonija) - rekla je pa naglasila - Za Hrvatsku demografska obnova je pitanje svih pitanja.

Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji, poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.

Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.

Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.

Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova.

(aš)

Komentari (12)