Grabar Kitarović: Europa se nalazi u ključnom trenutku

Naš je zadatak ne dopustiti Europi da padne kada se spotakne, a sada je jedan od tih trenutaka, poručila je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u govoru koji je održala na Europskom institutu Sveučilišta u Zuerichu.

Predsjednica je govorila u dvorani gdje je britanski premijer Winston Churchill 1946. održao svoj povijesni govor o budućnosti Europe nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je, između ostalog, pozvao na osnivanje Vijeća Europe, institucije koju je prošli mjesec preuzela ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kao i na težnju prema stvaranju Sjedinjenih Europskih Država.

"Zato vam poručujem, neka Europa ustane!", zaključio je Churchill tada svoj govor.

Sedamdesetak godina kasnije, govoreći s istog mjesta, Grabar-Kitarović je poručila kako u Europi i danas postoji nejednakost među državama. 

Predsjednica je govorila o sedam tisuća kilometara dugoj Željeznoj zavjesi koja je nakon rata podijelila Europu na dva dijela i koja je izolirala istočne države i stavila ih pod represivne vlade.

Osim država Istočnog bloka, i Jugoslavija je kao nesvrstana država bila iza Željezne zavjese, istaknula je Grabar-Kitarović.

"Rekla bih da se danas Željezna zavjesa pretvorila u Svilenu ili Pamučnu zavjesu jer i dalje vidimo razlike između onoga što je nekad bio zapad i istok Europe ili između takozvanih starih i novih članica EU-a", rekla je predsjednica pred nekoliko stotina prisutnih.

"Vide se razlike u standardima životnim, u stanju infrastrukture, ali i mentalne razlike", dodala je. 

Poručila je kako je danas nužno brisanje tih granica, kao i usredotočenost na koheziju i povezanost, što će ojačati Europu, ali ju i osnažiti u očima drugih svjetskih sila.

"Najopasnija stvar koju možemo danas napraviti je raslojavanje Europe i stvaranje druge klase građana, što će dodatno stvoriti ogorčenost" stanovništva prema EU-u. U tom kontekstu se osvrnula na Inicijativu triju mora koju je pokrenula s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i čiji je cilj upravo izjednačavanja standarda starih i novih članica EU-a.

Govorila je i o potrebi širenja Unije na jugoistok, istaknuvši kako je njezino mišljenje da će taj dio Europe "imati mir i sigurnost tek kad su te države u potpunosti integrirane u EU, a one koje to žele i u NATO savez".

Pritom je naglasila kako ne voli termin Balkan, iako poštuje one koji se ponose što dolaze od tamo. 

Grabar-Kitarović smatra kako su "Balkan" i "balkanizacija" postali termini koji označuju rat i patnju, što ne doprinosi "mentalnoj percepciji i osjećajima Europljana prema daljnjem proširenju Unije". Umjesto toga, bolji, "geografsko neutralni" termin je jugoistok Europe. 

Govoreći o EU-u općenito, predsjednica je rekla kako ona treba rebrendiranje ako želi postati globalna snaga, "najveće područje slobode, jednakosti, sigurnosti, prilika i blagostanja za sve ljude". 

Upozorila je kako je Europa trenutno u opasnom trenutku jer se dijeli na razne grupe, pa je pozvala na pronalazak zajedničkih temelja, ali i izrazila optimizam. 

"Europa je ustala, a naš je zadatak da joj ne dopustimo da padne kad se spotakne. Ovo je jedan od tih trenutaka i smatram da se moramo ujediniti i početi raditi na tome da se ustane", zaključila je.

Predsjednica zadovoljna širenjem gospodarskih odnosa sa Švicarskom

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak se, na kraju službenog posjeta Švicarskoj Konfederaciji, sastala s predstavnicima švicarskog poslovnog sektora i Gospodarske komore Švicarske – srednja Europa te izrazila zadovoljstvo zbog postupnog širenja i unaprjeđenja gospodarskih odnosa Hrvatske i Švicarske.

Nakon pohvalnih riječi na račun jačanja gospodarskih odnosa između dvije zemlje, Grabar-Kitarović je posebice istaknula da su "švicarska ulaganja prepoznata kao najuspješniji primjeri privatizacije i ulaganja stranog kapitala u hrvatsko gospodarstvo", priopćio je ured predsjednice za odnose s javnošću.

Navela je kako Hrvatska postaje sve popularnija turistička destinacija među švicarskim državljanima te kako unatoč tomu što turizam čini značajan dio hrvatskog gospodarstva, Hrvatska želi snažno razviti i druga gospodarska područja.

"Posebno želimo razvijati  industrije visoke dodane vrijednosti, poput automobilske industrije, energetike ili ICT-a, a cilj nam je postići razvoj temeljen na znanju, kvalitetnim proizvodima i uslugama s visokom dodanom vrijednošću", rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednica, dodaje se u priopćenju, očekuje nastavak trenda ulaganja usmjerenih na proizvodnju, a potencijal u daljnjem razvoju partnerstva vidi u švicarskim izvozno orijentiranim industrijama, poput biotehnološke i farmaceutske ili fine mehaničke i elektroničke industrije.

Istaknula je mogućnosti za suradnju u proizvodnji bio hrane i prehrambenoj industriji, kao i suradnju na području turizma, a potencijal postoji i u sudjelovanju švicarskih tvrtki na razvoju hrvatskih infrastrukturnih projekata, primjerice razvoju i modernizaciji željeznice.

Naposljetku je naglasila kako Hrvatska istražuje nove načine provedbe najsuvremenijih tehnologija za gospodarenje otpadom te je otvorena za nova dostignuća u energetskom sektoru.

Švicarski poduzetnicima je uputila  poziv na bližu suradnju između institucija za izvoz i poticanje ulaganja kako bi se poboljšala ekonomska partnerstva između poduzeća obiju strana.

"Hrvatska nudi idealnu kombinaciju stabilnosti i velikih prilika za razvoj. U tom smislu, hrvatsko gospodarstvo je i u ovoj godini održalo zamah stabilnog i zdravog rasta", kazala je predsjednica te izrazila uvjerenje kako će ekonomska stabilnost i novo povjerenje međunarodne investicijske zajednice otvoriti novi put poslovnim i investicijskim mogućnostima. „

"Pozivam vas da budete dijelom tog procesa. Vjerujem kako će naš današnji susret potaknuti razvoj trgovinskih i poslovnih odnosa između naših zemalja", zaključila je Grabar-Kitarović.