Ideološko-povijesni rat se stišao u politici i medijima, pa pred izbore radikalnije skupine koriste grafite kao medij, rekao je sociolog Dražen Lalić
Grafitom na grafit: Uvredljivi grafiti 'preplavili' su zemlju
Županjska posavina, Sisak, Šibenik, Vukovar, Vransko jezero... Oskvrnuti spomenici i niz uvredljivih grafita preplavili su zemlju.
Posljednji je u Vukovaru na lošoj ćirilici gdje je poručeno da je to Srbija i da će se klati Hrvati. Policija još nije pronašla počinitelje. Najveći broj grafita veliča ustaše ili NDH, ali postoje i oni koji poručuju ‘smrt fašizmu’, a spomenici poput onog Miri Barešiću nagrđeni su crvenom bojom. Iako se može činiti da je grafitni rat rasplamsan pogoršanjem političkih odnosa sa Srbijom, sociolog Dražen Lalić smatra da su prvenstveni razlog unutarnje prilike i izbori.
- Grafit je specifičan, subverzivan medij komunikacije. On je prisutniji kada se neke poruke ne mogu poslati kroz klasične kanale komunikacije, a prisutne su u dijelu društva - kaže Lalić.
Ideološko-povijesni sukobi koji su se rasplamsali pred prošle izbore, sada više nisu toliko prisutni niti u političkom govoru, pa samim tim niti u klasičnim medijima, kaže.
- Zato se povećao broj grafita koji provociraju. Pred izbore s velikim ulogama, manje, radikalnije skupine ih koriste za lov u mutnom. To treba osuditi jer ne treba podgrijavati sukobe - kaže Lalić koji je o grafitima napisao i knjigu.