Grčić je premijeru Oreškoviću odgovorio na Facebooku

Branko Grčić, bivši potpredsjednik Vlade, je na Facebooku odgovorio premijeru Tihomiru Oreškoviću na njegove kritike. Orešković je, podsjetimo, rekao da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna te da smo "izgubili četiri godine", a zaključio je kako nam prijeti postupak korektivnih mjera. 
Grčićev odgovor donosimo u cijelosti:
"KOREKTIVNE MJERE ZA HRVATSKU – ŠTO MOŽEMO OČEKIVATI?

Zašto nova Vlada priziva korektivne mjere u okviru procesa Europskog semestra i makroekonomskih neravnoteža, a da o tome izričito ne govore niti predstavnici same Europske komisije? Koji su to argumenti koji se pri tome koriste? Zašto se i nakon završetka kampanje i izbora želi zanijekati objektivne rezultate do kojih je dovela bivša Vlada?

Nesporno je da su u zadnje dvije godine mandata bivše vlade napravljeni značajni zaokreti u gospodarstvu i fiskalnoj politici, a posebno u 2015. Nesporno je da je gospodarski rast veći od svih očekivanja na početku godine, a posebno rast zabilježen u zadnja dva kvartala 2015. (2,8% i 1,9%). Za razliku od onih koji uporno ponavljaju kako je takav rast isključivo rezultat rasta izvoza potaknutog integracijom Hrvatske u EU, zadnja dva kvartala svjedoče da su ključni izvori rasta investicije i osobna potrošnja građana. Danas je objavljeno da je doprinos vanjske trgovine (izvoz/uvoz) čak bio negativan u četvrtom kvartalu, a da su ključni izvori rasta investicije sa 3,7% i osobna potrošnja sa 2,4% rasta što je najveći rast još od 2008. godine. A tome je direktno, svojim mjerama doprinijela vlada predvođena SDP-om.

Ovi dobri gospodarski trendovi imali su direktni utjecaj na poboljšanje slike hrvatskih javnih financija. Jučer, u prvim smjernicama fiskalne politike nove Vlade, priznaje se kako je deficit proračuna centralne države u 2015. sveden na svega 9 milijardi kuna što je već sada ispod 3% BDP-a. Procjena je da će deficit tzv. „opće države“ biti 4% ili čak ispod toga. Treba se podsjetiti na proljetne prognoze EK kako će deficit u 2015. biti na razini od 5,6-5,7%. Zahvaljujući ovom pomaku koji smo ostvarili i rast javnog duga je usporen pa je i EK u zimskim prognozama prije par tjedana procijenila minimalni rast javnog duga u 2015. Dakle, i tu smo napravili ogroman pomak.

Cijelo ovo vrijeme smo provodili i određene reforme usuglašene sa EK unutar Europskog semestra. Nije provedeno sve, ali Hrvatska se pomakla na Doing Business ljestvici za više od 40 mjesta i danas je 40. od preko 180 zemalja. Prva je po poslovnim očekivanjima među 28 članica EU. Smanjeni su parafiskalni nameti, smanjen broj državnih agencija, ostvarene dodatne uštede na subvencijama i materijalnim rashodima, bruto masa plaća u javnom sektoru svedena je na razinu iz 2008. godine itd. itd. Konačno, treba znati da za reforme uvijek treba i vremena.

Sve prethodno rezultat je konzistentne ekonomske i fiskalne politike koju smo vodili i koja je do kraja mandata dala vidljive i mjerljive, konkretne rezultate. Iz velikog minusa zemlju smo doveli u značajan plus te udarili dobre temelje za nastavak rasta i fiskalne konsolidacije u narednom razdoblju.

Držimo da je progres koji smo napravili u prethodnoj godini toliki da se proces fiskalne prilagodbe može odraditi bez većih potresa, odnosno udara na građane, u ovoj i sljedećoj 2017. godini. To konkretno znači da se deficit proračuna može bez većih problema svesti na razinu ispod 3% BDP-a te paralelno zaustaviti rast javnog duga i stvoriti pretpostavke za njegovo smanjivanje u narednim godinama.

Nova hrvatska Vlada u tom smislu mora pripremiti jasniji plan mjera u okviru očekivanih strukturnih reformi nego što je to sadržano u jučer objavljenim smjernicama fiskalne politike. Sličnu ocjenu dali su jučer svi relevantni stručnjaci i analitičari. S druge strane, EK očekuje vrlo konkretne strukturne mjere koje će trajno stabilizirati određene stavke proračuna. Na primjer, planiranje prihoda od privatizacije državne imovine i poduzeća je jednokratni prihod proračuna i svakako se ne može tretirati strukturnom mjerom.

Drugim riječima, Vlada se u ovom trenutku ne može „vaditi“ na eventualne propuštene prilike u recentnoj prošlosti barem iz dva razloga. Jedan je što smo mi u tom vremenu napravili značajan iskorak, a drugo što se u ovom trenutku upravo od aktualne vlade očekuje da ponudi novi set strukturnih, reformskih mjera i zadovolji ključne preduvjete iz procedure Europskog semestra.

Što se tiče očekivane reakcije EK na prijedlog reformskih mjera Vlade, kojih za sada nema, ta će reakcija ovisiti isključivo o uvjerljivosti ponuđenog i garanciji da će se te mjere i provesti.
Prema tome, sve u konačnici ovisi o našoj Vladi. S nevjericom sam slušao jučer raspravu nekih kolega, saborskih zastupnika iz vladajuće koalicije koji su pred potpredsjednikom EK, gospodinom Dombrovskisom, iznosili teze koje su trebale pokazati da je Hrvatska u lošijoj ekonomskoj poziciji nego što, barem prema mojoj procjeni, to stvarno jeste. Odlučno sam odbacio takve teze i ponovio argumente.

Konačno, pozvao sam i gospodina Dombrovskisa da se na početku novog ciklusa Europskog semestra uzme u obzir sva postignuća u proteklih godinu dana, odnosno činjenicu da smo u bitno povoljnijem položaju nego što smo to bili prije godinu ili dvije dana, kao i u odnosu na ono što je EK prognozirala početkom 2015. A to znači i da se s njihove strane izbjegnu bilo kakve penalizirajuće mjere za Hrvatsku.

Potpuno sam uvjeren da nema razloga za razgovor o bilo kakvoj mogućoj penalizaciji Hrvatske u ovom procesu, odnosno uvođenju tzv. korektivnog mehanizma. U ovom trenutku to bi za Hrvatsku, ali i za EK bilo kontraproduktivno. Hrvatsku u ovom trenutku treba gledati kao avion koji uzlijeće s piste i koji treba snažan potisak da što prije postigne uzlet i ciljanu visinu, a nikako kao objekt bilo kakve vrste penalizacije koja bi ugrozila probuđeni optimizam i vjeru da se stvari kreću u dobrom smjeru. No, to pretpostavlja da mi, prije svega Vlada, što prije i na uvjerljiv način odradi svoj dio posla".