'Hibernacija': Zastupnici su na praznicima sve do 15. siječnja

Sabor je glasovanjem završio s radom za ovu godinu, a zastupnici su otišli na jednomjesečnu stanku koja im je omogućena Ustavom. Poluprazne saborske klupe izuzev petka koji je rezerviran za glasovanje, pretvaranje parlamenta u glasačku mašineriju i njegovo pretvaranje u servis Vlade najveće su zamjerke oporbenih zastupnika na rad parlamenta. 

Vladimir Šeks (HDZ) podsjetio da je već više godina Sabor nevjerodostojno mjesto koje u javnosti ima nizak rejting iako među zastupnicima postoje iznimke koje dobro rade svoj posao.

- Nije da se malo radi nego se radi slabo. Težište političke moći je potpuno prešlo s ove strane Markovog trga na vladu. Vlada se prema Saboru odnosi kao prema posilnom i zato je i taj nizak rejting - rekao je Šeks na kritike da saborski zastupnici malo rade. 

Nedolazak zastupnika na posao za nezavisnu Jadranku Kosor najveći je problem jer zastupnici dobivaju svoje plaće od poreznih obveznika.

- Pristojno je ako ništa drugo doći na svoje radno mjesto - smatra Kosor.

Josip Salapić (HDSSB) i nezavisni Branko Vukšić zalažu se da se saborski neradnici novčano sankcioniraju.

- Vjerujem da oni koji pošteno rade se nemaju čega bojati, a oni koji ne dolaze trebaju razmisliti o tome kako zarađuju plaću. Trebamo biti solidarni. Iako smo izabrani na izbornim listama, služimo građanima, a ne samima sebi. Oni koji se ljute neka se ljute, ali zalažem se za pošten rad i da Sabor bude servis građana, a ne niti jedne političke stranke - kazao je Salapić.

Vukšić smatra da je vlast neaktivna te mu se čini kao da im se ne da, da su odustali te da se već pripremaju za to što će raditi nakon godinu. 

Mirela Holy (ORaH) smatra da Sabor može raditi puno bolje.

- Bilo bi dobro da se plaće saborskih zastupnika isplaćuju na drugačiji način odnosno da imamo paušal koji bi bio u iznosu prosječne hrvatske plaće, a da sve ostalo dobivamo zahvaljujući radu. Posao zastupnika nije da samo sjede u sabornici, nego da prvenstveno zastupamo interese građana, a to se može na daleko učinkovitiji način nego šo je samo raspravljanje u Saboru. Moj dojam je da nažalost kolegice i kolege ne razumiju dovoljno što je posao zastupnika nego uglavnom služe kao glasačka mašinerija svojih klubova - rekla je Holy.

Da parlamentarna demokracija ne ide u dobrom smjeru jer je sve veća dominacija izvršne vlasti smatra Gordan Jadroković (HDZ) koji vladajućoj većini i predsjedniku Sabora zamjera što je dopušta da parlament bude samo produžena ruka premijera Zorana Milanovića i služi za čvrsto provođenje njegove volje. Smatra da će izrada etičkog kodeksa za zastupnike biti dobra prilika vladajućih da se razmotri pitanje odmora zastupnika. 

Među rijetko viđenim zastupnicima u Saboru su Željko Kerum (HGS) i Tomislav Karamarko (HDZ). Jandroković je stao u obranu svog šefa navodeći da je on puno puta govorio zašto je izabrao strategiju da je više na terenu, a manje u Saboru te poručio da ta njegova taktika za stranku daje rezultate što pokazuju izbori.

- Kada dođe vrijeme predsjednik HDZ-a bit će i u Saboru. HDZ je po svim brojčanim pokazateljima daleko najaktivniji klub, dojmovi građana su isto tako očito pozitivni i građani očito ne zamjeraju predsjedniku HDZ-a što je više na terenu, a manje u Saboru - rekao je Jandroković.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) navodi da ustavna stanka u radu Sabora ne znači da ne mogu raditi odbori i zastupnici te da imaju terenskog posla. Iako smatra da je Sabor dobro radio, svjesna je da ružnu sliku često stvara poluprazna vijećnica. 

Dragutin Lesar (Laburisti) zamjera što se dopušta da Vlada nameće tempo rada Saboru te što oporbeni prijedlozi mjesecima čekaju na raspravu.

- Svaki zakon koji je u ovom mandatu Vlada predlagala u prosjeku je tri puta došao na popravak što dokazuje lošu pripremu. Loša je prečesta izmjena poreznog sustava koja stvara jednu poreznu nestabilnost. Nismo uspjeli otvoriti temu koja se tiče blokiranih i građana koji su u dugovima i pod ovrhama. Oporba je često bila prisiljena koristiti metode na rubu Poslovnika, pauzama, replikama što nije uvijek najbolje, a unatoč prihvaćanja zakona rezultata nema o pitanju investicija - naveo je Lesar neke od propusta parlamenta.

Kada je u pitanju promjena izbornog zakonodavstva navodi da nije bilo poziva na dogovor, a pretpostavlja da SDP želi dovesti zastupnike u vremenski tjesnac kako bi svojom većinom isforsirati svoj model. 

Predsjednik Sabora Josip Leko kazao je da Sabor obavlja svoju funkciju, ali svjestan je da mjere koje je pozicija poduzela u mandatu nisu urodile očekivanim rezultatima, a to je da rast BDP-a i standarda građana.

- Vlast je nekim značajnim potezima uozbiljila hrvatsku situaciju, odgovorno odlučivala i predlagala u okviru objektivnih okolnosti. Mislim da bi trebao donijeti gospodarski Ustav kako bi u sljedećem periodu promijenili koncept ekonomskog razvoja Hrvatske, a to zahtjeva i dugogodišnje uporno provođenje reformi - zaključio je Leko.

Sabor je posljednji dan rada izmijenio Zakon o strateškim investicijskim projektima koji investitorima olakšava podnošenje financijske dokumentacije za projekt. Investitor će u roku 60 dana od Vladine odluke o proglašenju projekta strateškim Ministarstvu gospodarstva trebati dostaviti dokaz da ima osigurano najmanje deset posto ukupne vrijednosti projekta, što uključuje bankarsku garanciju domaće ili strane banke ili namjenski deponirana oročena sredstva na rok od devet mjeseci. 

Upravo toj odredbi protivila se oporba uz poruku da nam ni ne trebaju investitori koji ne mogu zatvoriti financijsku konstrukciju. Izmijenjen je Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom koji uvodi obvezu kvotnog zapošljavanja i za realni sektor, ne samo za javni. Od Nove godine svi poslodavci koji imaju najmanje 20 radnika morati ovisno o ukupnom broju zaposlenika i djelatnosti koju obavljaju, zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. Procjenjuje se da će tu obvezu sada imati 7600 poslodavaca, a od nje će biti izuzeta strana diplomatska i konzularna predstavništva, integrativne i zaštitne radionice te predstavništva stranih osoba. Oni koji odrade tu obvezu kvotnog zapošljavanja morat će plaćati kazne u iznosu od 30 posto minimalne plaće, što bi otprilike bilo oko 900 kuna po osobi. Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavci mogu ispuniti i sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju te studenata s invaliditetom.

Izglasan je i dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje od 2014. do 2024., za čiju se provedbu u predstojećih deset godina planira izdvojiti najmanje 48 milijardi kuna, a 2. kolovoza proglašen je Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve Holokausta.

Tajnim glasovanjem između 14 kandidata zastupnici su izabrali četiri člana Programskog vijeća HRT-a - Zdravka Kedžu, Nedu Ritz, Ivicu Maštruka i Aleksandra Miloševića.