Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Hrvati imaju sve, a nisu sretni: 'Nedostaje nam gen za sreću!'

None Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Novi broj tjednika Express donosi: Hrvatima je, kao i nekim susjednim narodima, vjerojatno teže pala tranzicija iz velikih obiteljskih zajednica u individualističku kulturu, za razliku od naroda sjeverne Europe

U sad već klasičnom tekstu Boris Dežulović opisuje kako ga je neki Beograđanin zapitao: "Zašto ste vi Hrvati takvi namćori kad vam sve ide na ruku?" Na pitanje "koje sve", čovjek je iz rukava sasuo "sijaset blagodati", odnosno "hrvatskih komparativnih prednosti": "imate unutarnji avionski promet (mi nemamo)", "bili ste treći na svijetu u nogometu", "imate tri-četiri puta veće plaće od ostalih u regiji", "pobijedili ste u ratu", "imate najljepše more na svijetu", "Janicu i Ivaniševića", "ušli ste u EU i NATO", "zauvijek ste se riješili Srba i Jugoslavije - i opet stalno kukate i cendrate".

"Da smo mi pobijedili u ratu", nastavio je Beograđanin, "da imamo bilo kakvo more, a kamoli najljepše, da imamo takvu državu, klimu, ceste, aerodrome, plaće, standard, televiziju, bijeli Schengen, Davis cup i broncu s Mundijala, bili bismo glavne lole u regiji. Lebdjeli bismo pola metra iznad zemlje, plaćali ture Hrvatima, naručivali im pjesme i tješili ih kako, eto, nije ni njima sve crno".

Beograđaninova se konstatacija oslanjala na golim okom vidljivi hrvatski pesimizam, kojeg je tad potvrđivala Gallupova anketa, a da se u zadnje tri godine ništa nije promijenilo nabolje svjedoči i novo UN-ovo izvješće o sreći. U njemu je Hrvatska još nesretnija - pala je čak za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu! Zauzeli smo 82. od 156 mjesta. Najsretniji su Finci (kod njih su čak i izbjeglice najsretniji), odmah do njih je Norveška, slijede Danska, Island, Švicarska, Nizozemska, Kanada, Novi Zeland, Švedska i Australija.

Odmah je vidljivo da je riječ o zemljama u kojima se cijene individualizam i postignuće, rad i red, ali postoji i jak osjećaj za socijalnu pravdu. Na stranicama koje slijede naši najugledniji stručnjaci, istaknute javne osobe, pokušali su odgovoriti "zašto smo takvi namćori" - odnosno zašto kao nacija nismo sretni.

Nalazi su spektakularni - od našeg kolektivizma, koji izgovor za neuspjehe redovito traži u drugima, do jala koji (opet) u drugima vidi idealnu priliku za proizvodnju frustracija, od vječitog uspoređivanja s drugima, do vrste i tipa prehrane, od nepravednosti našeg sustava (imamo najviše sudaca, a najmanje pravde), do vječne mantre o resursima, sve je tu istraženo, opisano, dijagnosticirano... Evo nalaza - i recepata.

Davor Moravek:  'Neki narodi su sretniji’

Ljudi slavenskog tipa koji žive na prostoru Balkana već stoljećima imaju doživljaj melankolije, možda izraženiji nego u drugim sredinama. Ali to nije ništa novo, to je stvar koja je poznata bez obzira na trenutačno okruženje, krize i ostale probleme, rekao je Davor Moravek, psihijatar specijaliziran za liječenje ovisnosti.

Moravek objašnjava da je jedan dio sreće upisan u genima. Neki narodi imaju varijante gena koji reguliraju 'hormone sreće' serotonin i dopamin, konkretno varijante serotoninskih receptora, zbog čega su po prirodi sretniji. Hrvati, nažalost, ne spadaju u takve narode, tako da su genetski predodređeni da budu možda malo manje sretni u usporedbi s narodima koji imaju takve gene.

Osim toga, neki narodi mogu imati genetski kod zbog kojeg mogu podnijeti veće količine alkohola nego neki drugi narodi, a Hrvati spadaju u tu kategoriju. Zbog toga populacija može biti sklonija nekom obliku štetnog ponašanja, što uz ostale faktore pridonosi većem osjećaju nezadovoljstva i razvoju depresije.

Moravek navodi i utjecaj judeo-kršćanskog kulturnog kruga gdje se potiče osjećaj krivnje zbog kojeg ljudi mogu imati problema s doživljajem sreće, a sličan problem stvara i hrvatski, to jest mediteranski mentalitet.
- U ovom području Europe ljudi su mnogo više izloženi društvenom stresu. Njihov mentalitet ih navodi da svako svakom gleda u tanjur te da misle kako je susjedu uvijek bolje nego nama – kaže Moravek. Smatra da je Hrvatima, kao i nekim susjednim narodima, vjerojatno teže pala tranzicija iz velikih obiteljskih zajednica u individualističku kulturu, za razliku od naroda sjeverne Europe. Mnogi mladi ljudi odlaze sa sela u velike gradove, gdje se na kraju ne osjećaju prihvaćeno i sretno. S druge strane, ruralni dijelovi zemlje ostaju zapušteni i bez perspektive, dok su njihovi stanovnici i sami zatvoreni prema pridošlicama. U ovakvim uvjetima javlja se trend povratka na stare vrijednosti te se sukobljava sa željom za modernizacijom.

- Ovakav doživljaj sreće šire je regionalno uvjetovan i nije direktno povezan ni s kakvom recentnom političko-ekonomskom situacijom. Mislim da se načelni problem javlja zbog toga jer društvo nije uravnoteženo - kaže Moravek. 

Izlaz is stanja trajnog nezadovoljstva vidi u jednoj novoj viziji društva. Smatra da bi Hrvatska trebala privući nove ljude i stvarati povoljnije uvjete za ostanak u ruralnim sredinama. Hrvati trebaju prestati kukati i žaliti se na vlast, a više poraditi na svojemu mentalitetu i otvorenosti prema drugima.

- Ljudi na ovim područjima nikad nisu voljeli takozvanu multikulturalnost. No činjenica je da su razvijenija društva u kojima je društvena vizija poticala mješavinu kulture i genetike jako lijepo integrirala nove doseljenike i tako napredovala. Miješanjem genetskog pola dolazi do manjih varijacija u doživljaju sreće - kaže Moravek.

Više čitajte u novom broju tjednika Express

Komentari (289)
  • hrvati imaju sve? pogotovo oni koji nemaju gdje stanovati i za jesti? sve imaju politicari, a to nisu hrvati

    2. 6. 2018,   07:07
  • Čovjek može biti sretan kad je zdrav i kada ima sigurno egzistenciju..

    2. 6. 2018,   07:29
  • Mislim da ovom psihijatru treba psihijatar ;)

    2. 6. 2018,   07:28