Hrvati najviše povjerenja imaju u vojsku, školstvo i zdravstvo

Hrvati imaju najviše povjerenja u vojsku, pokazuje to istraživanje Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Pilarov Barometar hrvatskoga društva 2016. pokazuje kako iza vojske najviše povjerenja Hrvati imaju u školstvo i zdravstvo. Ne četvrtom je mjestu Crkva koja je tako pala s drugog na četvrto mjesto. Na petom je mjestu institucija predsjednika/predsjednice RH koja je pala s trećeg na peto mjesto. Najmanje povjerenja Hrvati imaju u Sabor i političke stranke. 

Da je situacija u društvu uglavnom loša smatra 48,8 posto ispitanika. Time se u odnosu na 2015. povećao se broj hrvatskih građana koji smatraju da je situacija u zemlji vrlo loša dok se neznatno smanjio broj oni koji situaciju ocjenjuju uglavnom lošom. 

Većina pak građana zadovoljna je svojim životima, osjećaju se relativno sretnima, ali ih čak 47,8 posto smatra da su prije bili sretniji. Da su najsretniji u ovom trenutku svog života, misli 36,7 posto građana. Najnezadovoljniji su životnim standardom, a najzadovoljniji odnosima s drugim ljudima, pripadnošću zajednici u kojoj žive i osjećajem sigurnosti.

Kad je riječ o političkoj orijentaciji najviše ispitanika svrstalo se na politički centar odnosno njih 24,9 posto. Na pitanje da li smatraju da treba odgoditi kanonizaciju kardinala Alojzija Stepinca, 37,8 posto misli da ju se ne treba odgađati, čak 36,9 posto njih nije znao ili nije željelo odgovoriti.

Većina od 57,7 posto ispitanika ne želi odseliti iz Hrvatske, ali raste broj onih koji ponekad razmišljaju o odlasku iz domovine (24,3 posto) ili definitivno planiraju odlazak (6,2 posto). Hrvati se najviše informiraju putem televizije, radija, a onda interneta i novina. Najviše povjerenja imaju u vijesti s radija i s interneta.

Na pitanje da li idu na ljetovanje, 38,8 posto ispitanika je odgovorilo da ide i to na hrvatsku obalu. Da ne ide na ljetovanje reklo je 31,4 posto ispitanika.  

Ispitano 750 osoba

Istraživanja su provedena terenskom usmenom anketom u razdoblju od 15. travnja do 15. svibnja 2016. na reprezentativnim uzorcima punoljetnog stanovništva (18 i više godina) kojima je obuhvaćeno 750 osoba. Pilarov barometar hrvatskog društva provodi se od 2008., ali u razdoblju od 2010. do 2013. nije provođen zbog nedostatka sredstava.