'Hrvatska će 2018. tehnički biti spremna za Schengen...'

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će Hrvatska sljedeće godine biti tehnički spremna, a da je 2019. realna za ulazak u schengenski prostor.

U srijedu je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije rekao da Hrvatska treba biti primljena u Schengen, prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, čim ispuni uvjete.

"Mi pozdravljamo taj važan politički signal, koji do sada nije bio tako javno i precizno izrečen od predsjednika Europske komisije. Hrvatska u odgovarajućim institucijama radi sve na tome, a ministarstvo unutarnjih poslova je najviše angažirano u ispunjavanju tehničkih kriterija. Ja sam danas u raspravi pozdravio tu odluku i rekao da će Hrvatska u narednom razdoblju ispuniti sve nedostatke kojih je možebitno bilo i dogodine biti spremna u tehničkom smislu prezentirati svoju spremnost u zaštiti vanjskih granica EU-a", rekao je Božinović koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova članica EU-a.

Istaknuo je da se sada vodi intenzivna komunikacija s Europskom komisijom te najavio da početkom listopada očekuje povjerenika za unutarnje poslove i migracije Dimitrisa Avramopoulosa u Zagrebu.

Na tom sastanku vidjet ćemo kakav će biti vremenski raspored za naredne aktivnosti na tom planu. Ministrica vanjskih i europskih poslova jučer je rekla da je 2019. realna za ulazak u Schengenski prostor i ja se s tim slažem", rekao je Božinović.

Na pitanje očekuje li prepreke na putu ulaska u schengenski prostor, s obzirom na najave blokade iz Slovenije,  i nakon što se ispune tehnički uvjeti, što su iskusile Bugarska i Rumunjska, Božinović je rekao da je u slučaju Hrvatska posrijedi nova činjenica, a to je vrlo jasna potpora predsjednika Europske komisije.

"Ovdje je nova činjenica vrlo jasna podrška koju je jučer izrekao predsjednik Komisije, dakle s najviše razine EU-a. Mislim da je to jasan odgovor svima i poruka svima koji bi možda zbog parcijalnih interesa dovodili u pitanje ono što je ključni i zajednički interes, a to je zaštita vanjskih granica i osiguranje reda, mira i sigurnosti europskim građanima", rekao je.

Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 2007., još uvijek su pod posebnim monitoringom Europske komisije u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Neke zemlje, poput Njemačke i Nizozemske smatraju da ulazak u Schengen nije puko tehničko pitanje, nego je povezano s vladavinom prava i stoga ne žele dati zeleno svjetlo Bugarskoj i Rumunjskoj iako već šest godina imaju potvrdu Komisije da ispunjavaju sve tehničke kriterije.

Glavne teme sastanka ministara unutarnjih poslova članica EU-a bile su borba protiv terorizma i suočavanje s migracijskim izazovom. 

"Hrvatska je u oba segmenta vrlo aktivna", rekao je Božinović.

Na sastanku se razgovoralo i o stvaranju digitalne platforme slijedom ideje koju je u svom govoru iznio predsjednik Komisije Juncker.

"Mislimo da se radi o jednoj inicijativi koja je usmjerena prije svega na borbu protiv svih radikalizama i terorističkih organizacija koje koriste društve mreže i druge platforme kako bi dovele do destablizacije ili napada na civilne žrtve i objekte", rekao je Božinović.

Njemačka i Austrija protiv brzog širenja schengenske zone

Njemačka ne želi da se schengenskoj zoni u bliskoj budućnosti pridruže nove zemlje, izjavio je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere reagirajući na planove predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Vodeći austrijski političari iz različitih stranka također su izrazili takvo stajalište i odbacili su i Junckerov plan širenja eurozone.

U svom godišnjem obraćanju u srijedu, predsjednik Europske komisije predložio je da članicama schengenske zone, područja bez graničnih kontrola, također postanu Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.

Juncker je održao govor samo nekoliko tjedana prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj i Austriji.

De Maiziere je rekao da dijeli Junckerovu viziju, ali da je to "dug put".

U Austriji su stranački čelnici postavili pitanje hoće li potencijalne nove članice moći ispuniti ekonomske i sigurnosne zahtjeve za pridruživanje schengenskoj zoni i eurozoni.

"Mislim da taj koncept nije dobro razmotren", rekao je šef austrijskih socijaldemokrata i kancelar Christian Kern za radio Oe1, navevši kao primjer Grčku, koju potresa dužnička kriza i koja je članica eurozone.

"To se ne može dogoditi sve dok se ne ispune kriteriji", kazao je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, čelnik Narodne stranke desnog centra.

Austrijski čelnik ekstremno desne Slobodarske stranke Heinz-Christian Strache rekao je da se schengenski prostor ne bi smio širiti sve dok vanjske granice EU-a ne budu odgovarajuće zaštićene.

EK načelno poduprla prijedog o graničnim kontrolama unutar schengena

Europska komisija načelno je poduprla u četvrtak francusko-njemački prijedlog o tome da se i dalje dopuste granične provjere unutar zone slobodnog kretanja EU-a.

Pet zemalja schengenske zone - Njemačka, Francuska, Danska, Austrija i Norveška - obnovile su granične provjere 2015. nakon napada u Parizu, kao pokušaj da se kontrolira kretanja izbjeglica i migranata koji su dolazili u Uniju te godine u ogromnom broju.

Schengenska pravila dopuštaju uvođenje takvih mjera kontrole granice do dvije godine, što je razdoblje koje istječe ove godine u studenom.

Njemačka i Francuska koje žele da se to razdoblje produži i da te mjere mogu uvoditi i u budućnosti, zatražile su od EU da promjeni sustav i da se trajanje produlji na maksimalno četiri godine.

Zajednički prijedlog Pariza i Berlina, u koji je uvid imao Reuters, kaže da bi to bilo dobro u kontekstu dugoročne terorističke prijetnje, nakon serije islamističkih napada po Europi.

"Komisija priznaje da su se pojavili novi sigurnosni izazovi kao što su pokazali nedavni teroristički napadi u Barceloni i Turkuu", rekao je novinarima EU-ov povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos nakon sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a.

Dodao je da će EK predložili ažuiriranje schengenskih pravila kasnije ovog mjeseca.