Hrvatska među EU zemljama ima najveći rast industrije

Hrvatska je, uz Latviju i Nizozemsku, u veljači zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazali su najnoviji podaci Eurostata.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena 0,3 posto.

Najviše je pritom smanjena proizvodnja kapitalne robe, za 2,7 posto, te trajne potrošačke robe, za 1,6 posto. Slijede intermedijarni proizvodi čija je proizvodnja pala jedan posto.

Porasla je samo proizvodnja energije, za 5,1 posto, utvrdili su u europskom statističkom uredu.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u veljači pala 0,8 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda smanjena 0,6 posto.

Najveći je pad također zabilježen u kategoriji kapitalne robe, čija je proizvodnja smanjena 3,6 posto. Slijedi trajna potrošačka roba s padom proizvodnje za 2,1 posto, te intermedijarni proizvodi s 0,8-postotnim padom.

Porasla je samo proizvodnja energije, i to čak 6,8 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je porasla proizvodnja u Latviji i Nizozemskoj, za po 3,9 posto. Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u veljači za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je pala 1,7 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Litvi, za 3,9 posto, Estoniji, za 2,7 posto, te Malti i Portugalu, za po 2,3 posto.

Sporiji rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u veljači porasla 3,1 posto, nakon revidiranog 3,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.

Najviše je porasla proizvodnja energije, za 4,6 posto, te kapitalne robe, za 3,2 posto.

Na razini eurozone proizvodnja je u veljači uvećana 2,9 posto, nakon revidiranog 3,7-postotnog rasta u siječnju.

Najveći skok zabilježen je u proizvodnji energije, za 5,7 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarne robe sa stopom rasta od 2,9 posto, te proizvodnja netrajne potrošačke robe s 2,4 posto.

Među zemljama EU-a čijim su podacima europski statističari raspolagali najviše je na godišnjoj razini u veljači porasla industrijska proizvodnja u Latviji, za 8,7 posto. Slijede Poljska i Slovenija s rastom proizvodnje za 7,5, odnosno 7,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači na godišnjoj razini uvećana 3,3 posto. U siječnju pala je 0,4 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Pad industrijske proizvodnje zabilježen je samo na Malti, za 7,7 posto, u Grčkoj, za 1,9 posto, i u Bugarskoj, za 1,0 posto.