PISA test: Naši učenici su u prosjeku ili ispod prosjeka...

Svakog dana od ponedjeljka 3. studenog u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku. 

PISA testiranja ((Programme for International Student Assessment) su istraživanja na međunarodnoj razini kojima se procjenjuju znanje i vještine 15-godišnjih učenika. PISA testovi provode se svake tri godine u glavnim industrijskim zemljama, a projekt su zajednički osmislile zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OEDC). 

Ispitivanja provodi međunarodni konzorcij institucija predvođen Australskim vijećem za istraživanja u obrazovanju (ACER). Ciljevi ovog sveobuhvatnog istraživanja su usmjereni poboljšanju politike obrazovanja, a ispituje se znanje učenika na području matematike, pismenosti i prirodoslovlja. 

Projekt se provodi od 2000. godine, a u svakoj državi sudjeluje između 4.500 i 10.000 učenika. Svaki sudjeluje u pismenom testu koji traje dva sata. Dio testa nudi pitanja s više odgovora, a preostali dio otvorena pitanja na koja učenik samostalno daje odgovor. Moraju ispuniti i upitnik o radnim navikama, motivaciji i njihovoj obitelji. 

Hrvatski učenici ispod prosjeka

Hrvatski učenici na ovom su testiranju do sada postizali ispodprosječne rezultate, no o uzrocima tako loših rezultata javno se nije raspravljalo. 

Rezultati hrvatskih učenika 2006.

Matematika - 36. mjesto

Prirodoslovlje - 26. mjesto

Pismenost - 30. mjesto 

Rezultati hrvatskih učenika 2009. 

Matematika - 41. mjesto

Prirodoslovlje - 37. mjesto

Pismenost - 36. mjesto 

Rezultati hrvatskih učenika 2012. 

Matematika - 40. mjesto

Prirodoslovlje - 34. mjesto 

Pismenost - 35. mjesto 

Najviše je matematički nepismenih

U posljednje istraživanje bili su uključeni učenici iz 65 zemalja. Prema rezultatima iz 2012. godine, hrvatski učenici su i u matematičkoj, prirodoslovnoj i u čitalačkoj pismenosti ispod prosjeka zemalja uključenih u istraživanje.

Najviše je matematički nepismenih učenika, odnosno onih koji ne mogu prenijeti matematička znanja u svakodnevnu primjenu. Takvih je čak 30 posto. Neznatno bolje hrvatski učenici su kotirali u čitalačkoj pismenosti.

Izvor: www.oecd.org

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.