Ako želite deponirati u trezor, primjerice, vrhunsku od kajsije s oko 40 do 43 posto alkohola, bocu od 7,5 decilitara, na rok od 10 godina, to će vas stajati 300-tinjak kuna...
'I princ Charles je kod nas u svoj trezor spremio šljivovicu'
Proizvodimo puno, nastojimo dio toga arhivirati u toj našoj banci, a u konačnici sve prodamo. Funkcioniramo tako da dođete kod nas, probate neku od naših rakija, a imamo ih mnogo, i onu koja vas oduševi odlučite staviti u trezor - počeo je predsjednik udruge Davorin Škoflek i nastavio:
- Potpišemo ugovor o količini koju želite deponirati i roku na koji je želite čuvati. On može biti 5, 10 ili 15 godina. Upisujemo je u registar. Rakiju stavimo u posebnu bocu, potom u kutiju od hrasta te položimo u trezor s ključem. Ključ dobijete i imate samo vi. Zajedno s rakijom deponiraju se i mali testeri koje možete doći kušati svake godine kako biste se odlučili kad uzeti svoju rakiju ili pratiti njezino dozrijevanje - pojasnio je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Tri i pol metra ispod zemlje
U banci imaju 8 velikih i 15 malih trezora u kojima se može deponirati 1000 litara rakije. Do kraja ove sezone više od pola trezora bit će popunjeno. Ako želite deponirati u trezor, primjerice, vrhunsku od kajsije s oko 40 do 43 posto alkohola, bocu od 7,5 decilitara, na rok od 10 godina, to će vas stajati 300-tinjak kuna. Banka se nalazi tri i pol metra pod zemljom, u trezorima smještenim u zidovima podruma Kneževe tvrđave, koja se nalazi na ulazu u baranjsko selo Kneževi Vinogradi.
Osnovali su je članovi Udruge proizvođača rakije iz voća iz Slavonije i Baranje koji već tri godine rade na toj ideji, a posljednjih deset godina brendiraju svoje rakije kao vrhunske i tradicionalne slavonske proizvode. Za njih su dobili mnoštvo odličja, priznanja i nagrada.
Pekle se od čistog voća
- Rakija je tradicionalni slavonsko-baranjski proizvod koji je već godinama zanemaren. Posebno se to odnosi na pravu, domaću rakiju, pečenu u malim, privatnim destilerijama, onakvu kakvu su nekad pekli naši stari u svojim dvorištima, a što danas nije više dopušteno. Tad su se te rakije pomno čuvale da ‘izdrže’ tijekom cijele godine, a one koje su bile vrhunske, koje su se pekle od čistog, zdravog i dozrelog voća, bez dodataka šećera, bile su posebno čuvane godinama, zakopane u zemlju ili posebno uskladištene u tamne podrume. Te su rakije dozrijevanjem od nekoliko godina dosezale vrhunsku kvalitetu i obitelji su ih konzumirale samo kad su velike proslave, svatovi, imendani i rođendani. Mi smo odlučili oživjeti tu tradiciju - kaže.