Nakon mjeseci neslužbene, počela je službena izborna promidžba za europske izbore 9. lipnja, naime, Državno izborno povjerenstvo (DIP) u srijedu poslijepodne na svojoj je mrežnoj stranici objavilo zbirnu listu pravovaljanih lista i time označilo početak službene promidžbe
Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natjecat će se 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, koliko ih je DIP i zaprimio, a na kojima su imena 300 kandidata. U odnosu na izbore iz 2019. godine, manje je i lista i kandidata, tada su se za naklonost birača natjecale 33 liste i 396 kandidata.
Svi oni, biračima se službeno mogu predstavljati 44 dana, do petka, 7. lipnja u ponoć kada nastupa dvodnevna izborna šutnja.
Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, gdje zakon za kršenje šutnje nije propisao kaznu, na europskim izborima to se kršenje novčano kažnjava. Fizička osoba, a to su i građani, koja prekrši šutnju mogla bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1327 do 3981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.
Uz liste političkih stranaka i koalicija, HDZ-a, Mosta, Možemo, DP-a, SDP-a i drugih, za mjesto u Europskom parlamentu natjecat će se i dvije nezavisne, aktualnog europarlamentarca Ladislava Ilčića i influenserice Nine Skočak, za koje je trebalo skupiti po 5000 potpisa.
HDZ-ovu listu nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan itd.
Sudionici europskih izbora u promidžbi po listi ne smiju potrošiti više od 530.891 eura.
Osim vlastitim sredstvima, promidžbu mogu financirati i donacijama, političkoj stranci te nezavisnoj listi fizičke osobe mogu donirati do 3981 eura, a pravne do 26.544 eura.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU-u, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.
