Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kako izabrati štednju pri kojoj vrijednost vašeg novca raste?

Kamate u bankama već dulje vrijeme ne "pokrivaju" ni stopu inflacije; vrijeme je da razmotrite neke druge opcije koje će vam dugoročno biti puno isplativije. Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu zasigurno je jedna od boljih

Ako razmišljate o ugovaranju nekog oblika dugoročne štednje, a nemate dovoljno novca za to da izaberete više oblika štednje, važno je dobro "odvagnuti" s kojom ćete štednjom dugoročno postići najbolji rezultat. Izviješća HNB-a (Hrvatske narodne banke) i Hanfe (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga) već godinama pokazuju da u tome u prosjeku baš i nismo najbolji, jer je većina građana najvjernija bankama, iako bismo s nekim drugim oblicima štednje dugoročno mogli proći bolje.

Tako podaci HNB-a pokazuju da je ukupna štednja kućanstava u Hrvatskoj krajem prošle godine dosegla 202,5 milijardi kuna, što je oko 8,2 milijarde kuna više u odnosu na kraj 2017. godine. Analitičari to pripisuju povećanom dohotku građana i boljim prihodima od turističke sezone, no teško je objasniti zbog čega su građani i taj višak "usmjerili" u banke, unatoč zanemarivim kamatnim stopama na oročenu štednju. Štoviše, sve je veći broj onih koji novac samo drže na računu, bez oročenja, pri čemu očito zanemaruju činjenicu da su time u minusu. Naime, kamate u bankama već dulje vrijeme ne "pokrivaju" stopu inflacije. Prema ponudi nekoliko vodećih banaka, kamate na novac koji samo "leži" na računu gotovo da i nema, dok ona na oročenu štednju ovisi o iznosu i roku oročenja, no u pravilu se kreće ispod jedan posto, pa danas doista postoji nekoliko oblika štednje koji su i više nego povoljniji od klasične štednje u banci.

Foto: Guliver/Shutterstock

Štednja u dobrovoljnom fondu najisplativija

Jedan od takvih modela štednje svakako je dobrovoljna mirovinska štednja, i to prvenstveno zahvaljujući poticajima koje osigurava država, kao i prinosima koje na štednju ostvaruju dobrovoljni mirovinski fondovi. Naime, država na sve uplate građana u dobrovoljni mirovinski fond u iznosu do 5 000 kuna godišnje, uplaćuje 15% poticaja. To znači da na ukupne uplate tijekom godine možete ostvariti do 750 kuna državnih poticaja. Uz to, računu se pripisuje i prinos koji je ostvario dobrovoljni mirovinski fond. Prema izvještaju Hanfe, krajem travnja ove godine godišnji prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova kretali su se između 3,38 i 11,12 posto. Kad iz računice isključimo fondove koji su započeli s radom tek nedavno, pa ih ne možemo uspoređivati na dulji rok, prosječan prinos fondova kreće se oko pet posto, što je više od stope inflacije u promatranom razdoblju, a time i povoljnije od kamata koje se mogu ostvariti u banci.

Računica je jasna...

Uzeli smo za primjer 25-godišnjeg mladića koji se nedavno zaposlio i odlučio je započeti dugoročnu štednju te traži najbolje rješenje za sebe. Pretpostavimo li da se uvjeti štednje u banci i u dobrovoljnom mirovinskom fondu neće mijenjati u idućih 10 godina, računica pokazuje sljedeće: tijekom 10 godina štednje taj bi mladić ukupno uplatio 24 000 kuna, a na kraju tog razdoblja ušteđeni iznos na računu u banci iznosio bi otprilike 24 500 kuna. Dakle, imao bi iznos koji nominalno odgovara uplatama, no vrijednost tog novca bila bi manja od one u trenutku uplate. S druge strane, u dobrovoljnom mirovinskom fondu tijekom tog bi razdoblja ostvario 3 600 kuna državnih poticaja, dok bi uz prosječnu stopu prinosa od 5 posto ukupan iznos na računu mogao doseći i 35 526 kuna.

Foto: Guliver/Shutterstock

Razlika pri štednji na dulji rok još više ide u korist dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Istina, na temelju kamata i prinosa iz proteklog razdoblja ne možemo predvidjeti buduće prinose mirovinskih fondova i valja upozoriti na to da oni u slučaju potresa na tržištu kapitala mogu i značajno pasti. No, čak i kad bi se na primjer potpuno izjednačili s kamatama u banci, značajna su prednost dobrovoljne mirovinske štednje državni poticaji te činjenica da u mirovinskim fondovima nema poreza na prinose. Ista kamata u banci s druge strane podliježe porezu na prihod od kapitala po stopi od 12 posto. Pritom treba imati na umu da bismo u banci ipak trebali "čuvati" određeni iznos novca za hitne potrebe, kako bismo lakše prebrodili nepredviđene životne situacije poput većeg kvara automobila, dužeg bolovanja i slično jer do štednje iz mirovinskog fonda osiguranik ne može do 55.-e godine. Također treba znati da ušteđenim sredstvima nije moguće raspolagati po slobodnoj volji, već na način i pod uvjetima kako je predviđeno primjenjivim propisima, primjerice, jednokratna isplata moguća je jedino u visini do najviše 30%. No kad jednom uštedimo taj iznos, novac je mudrije prebaciti u druge oblike štednje, koji na dulji rok nose veći prinos ili imaju drugačiju namjenu, kao na primjer životno osiguranje.

Pet koraka do mudrije odluke

1. Informirajte se o uvjetima štednje - dobrovoljna mirovinska štednja povoljnija je od drugih oblika ulaganja i zato što nema strogih obaveza i pravila kojih se morate držati. Naime, kad ugovorite štednju u banci, uplate najčešće moraju biti redovite da biste ostvarili određenu kamatu, dok uplate u dobrovoljni mirovinski fond u potpunosti možete prilagoditi mogućnostima. Tako doprinose možete uplaćivati putem trajnog naloga svaki mjesec, ali i samostalno donositi odluku o tome kad i koliko ćete uplatiti, pri čemu ne morate o tome posebno obavještavati mirovinsko društvo koje upravlja fondom.

2. Donesite odluku i nastojte je se držati - iako kod dobrovoljne mirovinske štednje ne postoji obveza redovitih uplata u fond, vaša buduća mirovina izravno ovisi prije svega o tome kolko ćete uplatiti. Dakle, isplati se donijeti čvrstu odluku o štednji i ustrajati u što redovitijim uplatama.

3. Bolje išta nego ništa - čak i ako vam se čini da nemate dovoljno novca za štednju jer otplaćujete kredit ili trenutno imate druge prioritete, dobro je imati na umu da u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji čak i s minimalnim uplatama na dulji rok možete ostvariti dobar rezultat.

4. Ne računajte na to da imate vremena - kad god započeli sa štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu, dobro je, no što ranije započnete, to je lakše manjim iznosima uplate ostvariti bolji rezultat.

5. Budite aktivni i tražite najbolja rješenja - jednako kao što u drugom mirovinskom stupu postoje fondovi kategorija A, B ili C i u  trećem mirovinskom stupu postoje fondovi koji se razlikuju po strukturi portfelja, odnosno oni koji su namijenjeni mlađim osguranicima, kao i onima srednje dobi ili starijima. Prije odluke o izboru dobrovoljnog mirovinskog fonda informirajte se o tome kojim su osiguranicima namijenjeni kako biste izabrali fond koji vam najbolje odgovara. Tijekom štednje provjeravajte stanje na računu i poslovanje svoga fonda jer odlukom o promjeni fonda na primjer možete osigurati više prinose i u konačnici višu buduću mirovinu.

Tema: Moja mirovina

Komentari (7)
  • Super, a gdje je ulazna naknada, vođenje računa i na kraju (sa najmanje 55 god. starosti) izlazna naknada od najmanje 10 posto, tako da sta država da kroz poticaje to i ode fondu.., I koliko je po vašoj računici taj 'mladić' ulplaćivao mjesečno, eh moji novinarčići..

    15. 7. 2019,   16:55
  • Istina. Sjecam se one stambene stednje sa poticajima. Banke kako je drzava davala poticaj davala manju kamatu, a drzava nakon sto sam ja poceo uplacivati prvo prepolovila poticaje da bi ih na kraju ukinula. Naravno ostao i bez poticaja i nekih kamata. A naravno da banke za kredite uzimaju od 4 do 8 posto kamate a za stednju daju 0.2 posto.

    15. 7. 2019,   10:46
  • Vjerovati državi u kojoj je lopovluk prihvaćen i podržan od strane vlade utopija. Garantirala je vlada i prodavali pamet o štednji i vrlo brzo odustali od davanja poticaja, a banke peru ruke.. Lova u čarapu i najsigurnija štednja, ulaganje u svinje, financirat seljaka da ti uzgoji 6 svinja njemu jedna, a ti 5 prodaš i imaš više nego u bilo kojoj banci i fondu!

    15. 7. 2019,   10:25