Ima li mjesta za STEM i IT stručnjake u Hrvatskoj?

Na koji se način privlače STEM stručnjaci i IT profesionalci, samo su neke od tema o kojima su stručnjaci iz  Raiffeisen banke  govorili na projektu "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska". Recentni pokazatelji, naime, govore o vrlo negativnim demografskim kretanjima, koji nisu samo rezultat otvaranja slobodnog tržišta rada.  O ovoj temi i još puno drugih, razgovarali smo sa Zrinkom Živković Matijević, direktoricom Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke, koja je s nama podijelila svoja razmišljanja, stavove, ali i prognoze. Od samog početka devedesetih godina demografsku sliku Hrvatske obilježava kontinuirana depopulacija podržana negativnim prirodnim prirastom, a od 2013. godine i ubrzanim negativnim migracijskim trendovima, što je u konačnici rezultiralo pojačanim starenjem stanovništva.

U kontekstu pada radno sposobnog stanovništva, u navedenom projekcijskom razdoblju, posebno zabrinjava pokazatelj ovisnosti stanovništva. To pokazuje udio mlađih od 15 godina i starijih od 64 godine u dobnoj skupini radno sposobnog stanovništva (15-64 godine starosti). Živković Matijević predviđa da bi taj pokazatelj s 51,5 posto, koliko je iznosio u 2016. godini, mogao narasti na čak 80 posto u 2070.

Dostupnost i kvaliteta ljudskog kapitala sigurno će biti jedan od ključnih izazova hrvatskog gospodarstva s obzirom na implikacije koje nosi (tržište rada, mirovinski sustav, zdravstveni sustav), stoga ne čudi da se Raiffeisen banka od samog početka uključila kao partner na projektu „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“, te iz svoje uloge pokušava osvijestiti da za pojedina zanimanja postoji itekakav interes kod poslodavaca.  

Kako ističu iz RBA – Robotizacija i automatizacija obilježavaju četvrtu industrijsku revoluciju koja mijenja brojne sfere života i donosi napredak u mnogim područjima. Ulaganja u automatizaciji i robotizaciju suvremeni su procesi bez kojih je teško biti konkurentan na globalnom tržištu.  Štoviše, upitno je može li se bez primjene suvremenih tehnologija uopće opstati na tržištu! 

Kada govorimo o trenutnoj demografskoj slici, Zrinka Živković Matijević smatra da se širi i dugoročniji pogled upozorava na suboptimalno korištenje najvrednijeg resursa našeg društva – ljudskog kapitala.

-  Brojne reforme usmjerene na poboljšanje obrazovnog sustava i tržišta rada, osim što su se sporo provodile, nisu razvijale vještine i znanja prilagođene strahovito brzom tehnološkom napretku. Kontinuirano učenje i razvijanje vještina preduvjet su jačanja konkurentnosti, rasta produktivnosti i inovativnosti bez kojih ni pojedinac ni društvo u cjelini ne može očekivati porast ali ni održivost životnog standarda. Važnost ulaganja u ljudski kapital osobito dobiva na značenju kada se u obzir uzmu izrazito nepovoljni demografski trendovi. Tu prvenstveno mislim na starenje stanovništva i iseljavanje mladog stanovništva,  uz istovremeno izrazito važne, a brze promjene u primjeni suvremenih tehnologija, znanja i vještina. Zanemarivanje ljudskog kapitala uz ignoriranje suvremenih demografskih trendova ne samo da guši ionako niske potencijale rasta, već uvelike vrši pritisak na javne financije, osobito kroz zdravstveni i mirovinski sustav - smatra Živković Matijević.  

Kada govorimo o ljudskom kapitalu i na koji način je percipiran u svijetu, Živković Matijević naglašava da su sve napredne države shvatile da je u suvremenom društvu, unatoč sve većoj automatizaciji i digitalizaciji poslovanja, ljudski kapital najvredniji resurs svakog društva, a investicije u ljudski kapital (uz investicije u istraživanje  i razvoj) jedno od ključnih čimbenika povećanja blagostanja. 

- Štoviše, povrat na investicije u ljudski kapital poprilično je visok, ali suprotno populističkom pogledu na svijet povrat na ove investicije u pravilu se materijalizira tek u dugom roku. Ipak, sasvim je jasno da je akumulacija ljudskog kapitala stvorena kroz vrijeme bitna za povećanje produktivnosti, ključna za ekonomski rast i neizbježna u stvaranju otpornijeg gospodarstva. Ljudski kapital u samoj suštini i prema ekonomskoj teoriji predstavlja oskudan resurs koji bitno određuje smjer i dinamiku razvoja svake države. Ljudski kapital oblikuje se i gradi od ranih godina kroz odgojno obrazovni sustav i traje, odnosno trebao bi trajati cijeli životni vijek. Kako se barem u fazi formalnog školovanja većina obrazovanja financira javnim novcem, sustav obrazovanja trebao bi i u financijskom (kratkoročnom) smislu biti od posebnog interesa kreatorima ekonomske politike. Međutim, mnogo važnije od same (javne) potrošnje na edukaciju je pitanje efikasnosti trošenja tog novca budući da u konačnici efikasnost određuje uspješnost povrata određene investicije - zaključuje Živković Matijević.

S kolegicom se slaže i Irena Bašić Štefanić, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima, koja je bila jedna od panelistica na konferenciji „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“. 

- Danas sve manje ljudi vjeruje u mogućnost promjene i tu negativnu atmosferu treba mijenjati svaki dan, te promicati dobre primjere kojih imamo. Prepoznati talent na vrijeme, dati mu šansu i adekvatno nagraditi ostvarene rezultate. Kao poslodavci, svaki dan svjedočimo da bez dobrih zaposlenika nemamo šanse na tržištu. Svakako bi pomoglo kvalitetnije obrazovanje u smislu razvoja kompetencija važnih za uspjeh na tržištu rada, regulatorne izmjene u smjeru poreznih rasterećenja, manja birokratizacija društva, atmosfera nade i prosperiteta. Mislim da je najvažnije da ljudi vide primjere koji će im jasno pokazati koje vrijednosti društvo, zajednica, poslodavac cijeni i nagrađuje. Kada se sve to usmjeri prema jasnom prepoznavanju kvalitete i izvrsnosti u svim segmentima, onda imamo šansu - naglašava Bašić Štefanić.   

Upravo je RBA jedan od aktera koji već neko vrijeme potencira ovo pitanje u javnosti te aktivno poziva mlade profesionalce na raspravu i dijalog. RBA je banka koja ulaže u modernizaciju procesa, razvoj dodatnih digitalnih kanala i novih te jedinstvenih IT rješenja, a sve u svrhu pružanja jedinstvenog customer Eeperiencea svojim postojećim i novim klijentima. Upravo iz tog razloga, ističu iz RBA, potreban im je određen profil STEM stručnjaka i IT profesionalaca, koji će moći, znati i željeti ostati u Hrvatskoj te aktivno raditi na promicanju znanja i stručnosti iz uloge zadovoljnog djelatnika Raiffeisen banke.