Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kako se isplaćuje, a kako nasljeđuje mirovina iz II. stupa?

U drugom stupu postoje starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, s tim da starosne i invalidske mogu biti ugovorene kao pojedinačne ili zajedničke. Pročitajte kako sve funkcionira u praksi

Mirovina iz drugog stupa ovisi, prije svega, o uplatama doprinosa i duljini štednje, kao i o uspješnosti mirovinskog fonda, odnosno prinosima koje je ostvario fond u kojem smo štedjeli, no u konačnici na nju možemo utjecati i izborom oblika mirovine. Naime, kao i u sustavu generacijske solidarnosti, i u drugom stupu u ponudi su starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, no u drugom stupu starosne i invalidske mirovine mogu biti pojedinačne ili zajedničke, a u oba slučaja moguće je ugovoriti i zajamčeno razdoblje isplate. Obiteljska mirovina određuje se, pak, kao jedinstvena mirovina za sve članove obitelji. 

Pojedinačna i zajednička mirovina mogu se ugovoriti sa zajamčenim razdobljem isplate od najmanje 5 godina. Zajamčeno razdoblje znači da će se u slučaju smrti korisnika mirovine, mirovina nastaviti isplaćivati osobi koju je imenovao korisnik mirovine. Kod odabira zajedničke mirovine, mirovina će se nastaviti isplaćivati imenovanom korisniku u slučaju smrti oba bračna druga tijekom zajamčenog razdoblja.

No, u obama slučajevima postoje situacije u kojima smo dužni ugovoriti i određeno zajamčeno razdoblje za isplatu mirovine te imenovati korisnike koji će imati to pravo ili to možemo učiniti prema vlastitoj odluci. Dakle, ponekad moramo ugovoriti pojedinačnu ili zajedničku mirovinu sa zajamčenim razdobljem. Foto: Guliver/Shutterstock

Što to u praksi znači? 

Uzmimo za primjer 65-godišnjeg Ivana koji je ostvario pravo na isplatu mirovine iz drugog stupa. Nije oženjen i nema djece, pa nema suprugu i zakonske nasljednike na koje mora misliti. Tako može izabrati pojedinačnu doživotnu mirovinu. Pretpostavili smo da je u fondu uštedio 150.000 kuna. Pojedinačna doživotna mirovina na temelju tog iznosa iznosila bi oko 553 kune. Ivan bi toliku mirovinu mogao primati do kraja života, a nakon njegove smrti nema onih koji bi koristili to pravo.

Pretpostavimo li međutim da naš Ivan nema suprugu, ali ima 15-godišnjeg sina, Ivan mora ugovoriti pojedinačnu mirovinu uz zajamčeno razdoblje. Dobar izbor bilo bi zajamčeno razdoblje na rok od 5 godina. Početna mirovina koju bi Ivan tada ostvario iznosila bi oko 550 kuna, a pretpostavimo li da će umrijeti 6 mjeseci nakon što je ugovorio mirovinu, njegov bi sin još 4,5 godine imao pravo na taj iznos.

U slučaju, pak, da je tek nedavno postao otac, Ivan po zakonu mora ugovoriti zajamčeno razdoblje do 18. godine djetetova života. Pretpostavimo li da je ugovorio rok do 20. godine djetetova života, početna mirovina u tom slučaju iznosila bi oko 487 kuna. Ako nakon ugovaranja mirovine poživi još 15-ak godina i umre oko svog 80. rođendana, njegovo dijete imalo bi pravo na isti iznos mirovine do kraja zajamčenog razdoblja, dakle još 5 godina. Foto: Guliver/Shutterstock Uzmimo u obzir i mogućnost da je Ivan iz našeg primjera i dalje u braku te da supruga i on imaju dijete koje je u trenutku ugovaranja mirovine napunilo 15 godina. Tada mogu izabrati zajedničku mirovinu sa zajamčenim razdobljem. U tom slučaju, ako Ivan umre prije isteka zajamčenog razdoblja, pravo na isplatu mirovine ostvarila bi prvo njegova supruga, a u slučaju da i ona umre prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovani korisnik imao bi pravo na isplatu istog iznosa do isteka tog razdoblja.

Foto: Guliver/Shutterstock

Pritom kod zajedničke mirovine iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika ne može biti manji od 60 posto od mirovine koja se isplaćivala korisniku, a u slučaju da postoji i korisnik koji prima mirovinu u zajamčenom razdoblju, njezin iznos ne može biti manji od 50 posto mirovine koja se isplaćivala umirovljeniku. Pritom treba imati na umu da duljina zajamčenog razdoblja utječe na visinu početne mirovine, pa imajte na umu da takvu odluku donosite kad je to potrebno.

Pri ugovaranju mirovine sa zajamčenim razdobljem korisnike moramo imenovati napismeno, u ugovoru o mirovini. Kod zajedničke mirovine to obavezno mora biti uz suglasnost obaju partnera. Korisnike mirovine tijekom zajamčenog razdoblja možemo i promijeniti, što može učiniti i jedan bračni drug nakon smrti drugog, osim ako su korisnici maloljetna djeca.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.

Tema: Moja mirovina

Komentari (12)
  • u praksi to izgleda kao "drpi i zbriši" .. nas tisuće mlađih od 40 god. su utjerali u 2 stup bez pitanja 2002-2003 god, potom istjerali bez pitanja 2012-2013 god, a pare nestale .. povrh toga su nas ucjenili da ako budemo potraživali ta sredstva da nam neće nikome odobriti odlazak u mirovinu po povlaštenim uvjetima, koje imamo kao drž.služb. svatko od nas je izgubio od 90.000-120.000 tis.kn ovisno o primanjima, pa sad kako imenom opisati tu pljačku?

    18. 11. 2019,   10:20
  • U 3pm samac u mirovini i dobijao bi iz 2.stupnja 553 kk mirovine.Koji k..... je on radio cijeli život?Pa bolje da krepam stoka mafijašima.

    18. 11. 2019,   12:38
  • Koje idiotarije. Zasto bi bilo jednostavno kad moze komplicirano.

    18. 11. 2019,   14:23