Kanadski veleposlanik pomaže obnoviti dalmatinske šume

Briga o okolišu trebala bi biti zadaća svih nas pojedinačno. Poručuje kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk. Kanađani generalno imaju visoku razinu svijesti o zaštiti okoliša te intenzivno, godinama, rade na tome. Prije 31 godinu na današnji dan u Montrealu je potpisan Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Stoga je 1994. godine taj dan proglašen Međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača. Tim protokolom su se zemlje potpisnice obvezale na izbacivanje iz uporabe freone, halone i druge halogenirane ugljikovodike. Do danas je 150 zemalja potpisalo Montrealski protokol, a među njima i Hrvatska.

Maksymiuk ističe kako se radi o najuspješnijoj konvenciji u povijesti.
 
- Prije 31 godinu su se zemlje svijeta ujedinile u borbi za očuvanjem ozonskog omotača. Tada smo se suočavali s katastrofom zbog uporabe kemikalija koje su bile štetne za ljudski život. Danas se suočavamo s klimatskim promjenama, ali upravo zahvaljujući Montrealskom protokolu uspijevamo smanjiti upotrebu štetnih kemikalija. Danas se ozonski omotač uvelike oporavio i to je izvanredno postignuće. Ovaj protokol dokazuje kako su promjene moguće kada zemlje surađuju - kaže Maksymiuk. 

Kao veliki pobornik zaštite okoliša, njegovo Veleposlanstvo i on osobno uključili su se u projekt Boranka.

Najveća je to akcija volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije u kojoj je lani izgorjelo 34 tisuće hektara šume, a koju je organizirao Savez izviđača Hrvatske uz pomoć Hrvatskih šuma i HGSS-a i medijsko pokroviteljstvo 24sata. U sklopu te akcije, tisuće volontera sadit će drveće svake subote u okolici Splita tijekom listopada i studenog, a izviđači će educirati djecu u školama na temu zaštite šuma, očuvanja prirode i prevencije požara. U akcijama pošumljavanja će se, uz izviđače iz cijele Hrvatske, sadnji pridružiti brojne udruge, institucije, tvrtke, branitelji, planinari, sportski klubovi, vatrogasci i svi zainteresirani građani.

- Cilj je, osim obnove dijela izgorenih površina u okolici Splita i Solina, potaknuti građane da se aktivnije uključe u volonterske akcije. Ne kaže se slučajno da ako nestane šuma, nestat će i ljudi. Priroda je nemoćna sama se obraniti i brzo obnoviti te baš zato joj je potrebna naša pomoć - objašnjava Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske.

Inače, u akciju se građani mogu uključiti donacijama ili osobno kao volonteri. Na adresi www.boranka.hr mogu se saznati sve informacije kako se uključiti u akciju. 

Veleposlanik će uzeti lopatu u ruke

Maksymiuk kaže da ni trenutka nije razmišljao hoće li dati potporu ovom projektu. 

- Kanada se prije dvije godine također suočila sa šumskim požarima, a Hrvatska je tada odmah ponudila pomoć i podršku. Veoma to cijenim. Sada mi imamo priliku biti solidarni i velikodušni kao vi tada i vrlo smo sretni što možemo pomoći - ističe veleposlanik koji će mobilizirati svoj tim, dovesti na opožareno područje još nekoliko veleposlanika te zajedno s njima zasukati rukave i primiti se lopate. 

- Osim financijske pomoći i one u vidu medijske promocije da se što više i dalje čuje za ovaj odličan projekt, ostali veleposlanici i ja ćemo također jedan vikend doći s lopatama i zasaditi drveće - kaže Maksymiuk koji ima samo riječi hvale o našim vatrogascima, policajcima, vojsci i pilotima koji su prošle godine uspjeli ugasiti požar bez ijedne ljudske žrtve. 

- Požar koji je došao skroz do grada Splita uspješno je kontroliran zahvaljujući vatrogascima, vojsci, policajcima i hrabrim pilotima u kanaderima. To je bio mali doprinos kanadske tehnologije prilikom gašenja požara i smanjivanja još veće moguće štete. Sretni smo što Kanada i Hrvatska surađuju i na tom polju. Požari u Kanadi i Hrvatskoj uspješno su kontrolirani bez ijedne ljudske žrtve i to je stvarno blagoslov. Veoma sam ponosan što je i Viking Air, kanadska tvrtka za proizvodnju kanadera, sponzor u ovom projektu - kaže veleposlanik ističući kako je u cilju projekta i osvještavanje o klimatskim promjenama. 

- Svi moramo podići svijest o klimatskim promjenama zbog kojih su temperature sve veće i zbog kojih ćemo zasigurno gledati još više ovakvih šumskih požara i suša. Stoga svi moramo surađivati kako bismo prevenirali takve katastrofe i kako bi pojedinačno promijenili ponašanje - kaže.