Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Klizimo dolje: BDP će nam biti anemičan, taj rast nije održiv...

None Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ekonomisti se slažu da gospodarski rast, koji Hrvatska može zahvaliti rastu osobne potrošnje, turizmu, ali i povlačenju novca iz europskih fondova, iako je i to slabo, nije dugoročno održiv

Državni zavod za statistiku sutra će objaviti prvu procjenu BDP-a za četvrti kvartal 2018. godine, a makroekonomisti procjenjuju da će se rast gospodarstva blago usporiti.

Dodaju da ne možemo utjecati na zbivanja u gospodarstvima vanjskotrgovinskih partnera, ali tamo gdje možemo ne činimo što bismo trebali. Priče o potrebi strukturnih reformi već su se otrcale, ali bez njih se ne možemo nadati većim stopama rasta ni adekvatnom odgovoru na izazove koje dolaze izvana, a mogu se preliti na naše gospodarstvo, složni su ekonomisti. Struktura našega gospodarstva, gdje državni sektor predstavlja više od 50 posto BDP-a, ne može rast. Spas su investicije u privatni sektor, odnosno industriju, kojih nema.

- Gospodarski rast će nam zato biti anemičan - ustvrdio je Damir Novotny.

- Mi poput psa lovimo vlastiti rep, jer ne razumijemo da rep služi za nešto drugo. Puna su nam usta reformi i radikalnih promjena, ali toga nema - napominje Luka Brkić.

Ekonomisti se slažu da gospodarski rast, koji Hrvatska može zahvaliti rastu osobne potrošnje, turizmu, ali i povlačenju novca iz europskih fondova, iako je i to slabo, nije dugoročno održiv.

- To nisu dobri i stabilni izvori rasta, jer dok nema investicija, poglavito privatnih i direktnih stranih ulaganja, ovakav rast je na prilično krhkim temeljima i puno ga je lakše uzdrmati, posebno ako se iz okruženja preliju negativni trendovi - navodi Brkić.

Zagreb: Vlada o Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja NOVI USTROJ Više neće biti najveća u EU: Vlada će imati 12 ministara?

Stava je da je potpuno svejedno je li nam gospodarski rast 2,8 ili 2,6 posto, jer su to, navodi, nijanse.

Rast gospodarstva ovisi o sretnim i manje sretnim okolnostima, poput toga jesmo li prodali jedan brod ili nismo.

- Dok ne odradimo strukturne reforme, ne možemo se nadati da ćemo svjedočiti stopama rasta od 3,5 posto, a da ne govorimo o 5 ili više, što bi nam omogućilo razvoj - kaže Brkić.

I Damir Novotny upozorava da će se učinci gospodarskog rasta temeljenog na osobnoj potrošnji, nakon poreznog rasterećenja, vrlo brzo ispuhati. 

Napominje da reforme o kojima se do sada samo pričalo moraju promijeniti strukturu ekonomije, i to u korist jačanja pozicije privatnog sektora. Upozorava da se mikro i mali poduzetnici, koji bi mogli postati srednji i veliki, ne mogu razvijati pod pritiskom državne birokracije, a niti imaju dovoljno izvora financiranja.

Novotny ističe da je većina novca iz europskih fondova usmjerena u javne projekte, dok vrlo mali dio ide prema privatnim projektima, što treba mijenjati. Primjer kako bi trebali provesti reforme državne i javne uprave je Slovenija, navodi Novotny napominjući kako njihovo gospodarstvo danas bilježi duplo veće stope rasta od Hrvatske jer su privukli investitore. Rekao je da je jedan od većih generatora problema u našem gospodarstvu rigidno radno zakonodavstvo koje se mora mijenjati. Krvna slika našega gospodarstva popravila bi se daljnjim rasterećenjem dohodaka. Novotny je stava da porezne promjene koje je do sada provela Vlada ne možemo nazvati reformama. Velike promjene nužne su i na rashodovnoj strani proračuna, posebno u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, koji su generatori nestabilnosti, navodi Novotny. Kaže da bi se tako otvorio prostor za rasterećenje dohotka.

IPAK LOŠIJE NEGO 2017.? BDP i dalje raste, ali Slovenci su čak duplo bogatiji od Hrvata

- Plaće u Hrvatskoj moraju rasti, ali potrebno ih je porezno rasteretiti. Do promjena treba doći i u radnom zakonodavstvu tako da se poveća fleksibilnost radnog odnosa. Tako bi se privuklo investitore - kaže Novotny. 

Svjestan je da bi te promjene izazvale otpore, ali one nas, kaže, kad-tad čekaju.

Napominje da će se sve više povećavati osjećaj kod građana da se nešto treba promijeniti, ali poručuje kako to nije moguće odraditi preko noći. 

- Ono što mi želimo vidjeti jest da se počinje raditi na tim primjenama koje bi olakšale položaj poduzetnika i privatnog sektora te osigurale ulaganja - kaže Novotny.

Problem koji se treba riješiti je i birokracija koja je, napominje, prepreka poduzetnicima koji se teško snalaze u šumi propisa.

- Sazrelo je vrijeme za regulatornu giljotinu - kaže Novotny.

Kad je riječ o mirovinskom sustavu, reforma koja nam je nužna odnosi se na povlaštene mirovine. Posljednji podaci su da danas tek 17 posto ljudi ima punu starosnu mirovinu, dok je prosječna starost umirovljenika 52 godine.

- To je politički najosjetljivije područje. Mirovine po posebnim propisima oštećuju državni proračun sa 6 do 7 milijardi kuna te rade pritisak na mirovine proistekle iz rada i povećanje poreza - kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Razlozi sporog rasta BDP-a

Osnova gospodarstva i dalje nam je ista, ništa se dosad nije promijenilo

Iako se stalno govori o potrebi strukturnih reformi kako bi se gospodarstvu omogućile veće stope rasta, u Hrvatskoj i dalje nema previše pomaka na tržištu radne snage te u obrazovnom, mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Problem je i usporavanje rasta kod naših vanjskotrgovinskih partnera

Kad glavni vanjskotrgovinski partneri bilježe manje stope gospodarskog rasta, poput Italije, koja je tehnički ušla u recesiju, to za naše izvoznike znači pad potražnje za njihovim robama i uslugama, a posljedično se to odražava i na BDP.

Skupilo se puno problema, ali i većina gospodarstva je u rukama države

Problem restrukturiranja Agrokora, slaba prehrambena industrija, neuređena situacija oko kutinske Petrokemije, ali i problemi u brodogradnji koji se nisu rješavali na vrijeme danas dolaze na naplatu.

Generatori rasta su nam osobna potrošnja, turizam i europski fondovi

Osnovni problem gospodarstva je slaba industrija. Stope rasta BDP-a koje imamo možemo zahvaliti osobnoj potrošnji, turizmu, ali i povećanim povlačenjem novca iz europskih fondova iako smo i na tom planu slabiji i lošiji od niza drugih zemalja.


 

Komentari (166)
  • Ti ekonomisti nisu predvidjeli krizu 2007 godine već su govorili da će biti rast, stoga neka pseudoznanost je to

    26. 2. 2019,   17:38
  • novotny je stara prožvakana prića , nego ovaj luka B. govori o nekom repu psa , a isti vijerovatno ne zna na kojoj strani tijela pas ima više dlaka !?.

    26. 2. 2019,   17:13
  • Damir Novotny je "ekonomist" u službi njegovog provalničkog visočanstva beljaka, dakle pratitelj mračne i amsterdamaca sa 0,9% potpore. Zna da nikada neće o ničemu odlučivati od opće domovinske važnosti pa može kao i kolega mu raspamećeni profa lovrinović balegati u maniru pernara.

    26. 2. 2019,   18:12