Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kolinda u izbjegličkom kampu na Malti: 'Mjesto tuge i nade'

None Foto: DARRIN ZAMMIT LUPI

Dobiju posao, starija djeca idu u školu, mlađa djeca imaju poduku kako bi se svima pomoglo da se lakše inegriraju u malteško društvo, kazala predsjednica Hrvatske

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obišla je u srijedu izbjeglički centar Hal Far na Maltu i rekla da se radi "i o tužnom mjestu i o mjestu nade" jer malteška vlada prilično uspješno rješava pitanje integracije migranata u svoje društvo.

"Ovo je jedno prilično tužno mjesto, posebno gledajući lica ove djece i njihovo ponašanje vidi se da su svi jako istraumatizirani. Ali je ovo i mjesto nade jer u ovom migracijsko-relokacijskom centru ostaju samo nekoliko tjedana ili mjeseci i onda se malteška vlada brine za njihovu integraciju", rekla je novinarima predsjednica koja boravi u posjetu Malti.

"Dobiju posao, starija djeca idu u školu, mlađa djeca imaju poduku kako bi se svima pomoglo da se lakše inegriraju u malteško društvo", dodala je Grabar-Kitarović koja je kamp obišla s ministrom za unutarnje poslove i nacionalnu sigurnost Carmelom Abelom i direktorom Agencije za zbrinjavanje tražitelja azila Josephom Baldacchinom.

Predsjednica je djeci podijelila čokoladice Kraša i Zvečeva i kratko popričala s jednom sirijskom obitelji.

Hal Far - jedan od više centara na Malti, ali svi otvorenog tipa

Kamp Hal Far jedan je od centara u koje Malta smješta migrante, uglavnom samo one koji u tu malu otočnu državu pristižu putem relokacijskih kvota Europske unije kojih se Malta, za razliku od nekih drugih zemalja, pridržava. 

"Otkad sudjelujemo u relokacijskom programu odlučili smo da će obitelji iz Italije i Grčke biti smještene ovdje par mjeseci odnosno dok ne uspiju naći posao i alternativni smještaj", rekao je Abela.

Radi se o bivšoj bazi britanskih snaga obnovljenoj krajem 2013. i 2014. i pretvorenoj  u otvoreni centar za izbjeglice.

"Ovo je centar samo za obitelji. Trenutno ovdje boravi 13 obitelji - 22 djece, 22 odraslih i osam beba od kojih je većina rođena ovdje", opisuje novinarima Baldacchino, odgovoran za sve centre za prihvat azilanata na Malti.

Danas se na Malti nalazi oko 1000 migranata u centrima, uz one koji su došli prije više godina, te se već djelomično integrirali i njihov točan broj nije poznat. U toj zemlji, koja je svojevremeno bila kritizirana zbog uvjeta u kojima je držala migrante, više nema centara u kojima se migranti prisilno drže. 

"Svi naši centri su otvorenog tipa i ljudi se mogu kretati. Tu imamo ljude koje zapošljava agencija, svaki centar ima koordinatora i uvijek je troje djelatnika ovdje u centru", pojašnjava Baldacchino. 

Uz ovaj centar, na Malti ih se nalazi još nekoliko u kojima su odvoljeno smješteni muškarci i žene. Jedino vrijeme koje migranti provode bez mogućnosti slobodnnog kretanja jest vrijeme koje u skladu sa zakonom provode u medicinskoj karanteni, kako bi se zaštitili i oni sami i cijelo društvo, pojašnjavaju dužnosnici.

Abela kaže da je prije oko dva tjedna na Maltu stigla skupina migranata iz Italije i Grčke i da će se ritam primanja nastaviti do rujna. Imamo za primiti oko 190 migranata u okviru relokacije iz Italije i Grčke kroz dvije godine, kaže on. 

Osim toga, svim tim ljudima pokušava se što prije naći posao. "Pokušavamo uskladiti vještine ovih ljudi s poslovima koji se nude", kaže Baldacchino.

Stoga izbjegličko-migrantski problem na Malti više nije onoliko aktualan koliko je bio prije više od deset godina kada su na Maltu, u Grčku i u Italiju počeli pristizati ljudi u brodovima. Nešto gorčine je ostalo zbog činjenice da su te tri zemlje bile preplavljivane migrantima a da ostatak Europe nije reagirao sve dok se sam nije suočio s cunamijem.

"Bavimo se problemom migracija već puno godina, uglavnom sami, od 2002. Sada je konačno posljednjih godina migracija na vrhu agende EU-a što je dobro ali i dalje moramo tražiti načine kako bolje surađivati na rješavanju tog pitanja", rekao je Abela.

Malta trenutno u prvom polugodištu ove godine predsjeda Europskom unijom i kao jedan od prioritea uvrstila je i pokušaj rješavanja migracijske krize.

Tawfik Hijazi: Jedini ovdje imam odijelo jer sam našao posao 

Jedan od sretnika iz centra Hal Far koji je našao posao je Sirijac Tawfik Hijazi koji je na Maltu stigao u okviru relokacijskog programa sa suprugom i djecom, nakon godine dana koju su čekajući proveli u Grčkoj, od veljače 2016. do veljače 2017.

"Možda vas čudi što sam u odijelu, ali našao sam posao", odmah je rekao novinarima, i sam svjestan koliko odudara od ostatka ljudi u centru.

Bivši odvjetnik, našao je kako kaže "dobar posao" u osiguravateljskoj kući i želi graditi novi život na Malti. O ratu u Siriji ne želi pričati, tamo su mu još rođaci.

"Žao mi je zbog moje zemlje i mojih ljudi. Sirija je najljepša zemlja na svijetu. Želio bih da rat prestane ovog trena". I to je sve što će reći o ratu.

"Ovo je dobro mjesto, kada dođete iz rata, svako mjesto je dobro. Našao sam dobar posao, imam dobre odnose s ljudima na Malti, oni su vrlo ljubazni, želim tu ostati i stvoriti dobar život. Želim da mi ljudi na Malti pomognu, da nađem prijatelje. Želio bih još studirati, godinu ili dvije, možda ću onda i ovdje moći raditi kao odvjetnik, kao u mojoj zemlji", priča Hijazi.

Hijazi govori engleski i snašao se na tržištu rada, ali ima i onih koji to još nisu uspjeli i njima treba pomoć, naglašava ovaj Sirijac.

Komentari (51)
  • Vrati se u Hrvatistan i pogledaj najveći kamp na svijetu gdje žive autohtona grla stoke sa jako slabim pamćenjem

    10. 5. 2017,   17:38
  • Jel opet (spontano) pustila suzu?

    10. 5. 2017,   17:37
  • Pa to je mogla vidjeti i u Hrvatskoj..nije morala ići na Maltu..

    10. 5. 2017,   16:57