Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Kredite u švicarskim francima mogli bi proglasiti ništetnima

None Foto: Patrik Macek/PIXSELL 7

Vrhovni sud u Hrvatskoj uskoro mora presuditi u ‘slučaju švicarac'. Kako se tomu nadaju u Udruzi Franak, banke će ljudima koji su dizali kredite u francima vratiti svaku kunu koju su platili više nego što su dobili kreditom

Presudu Suda EU, kojom je na zahtjev žalbenog suda iz Rumunjske vezano uz predmet dužnika u švicarskim francima (CHF) presuđeno u korist potrošača, u Udruzi Franak nazivaju povijesnom pobjedom za sve dužnike u CHF te smatraju da bi ona morala biti obvezujuća za hrvatske sudove, kao i da je dobra polazišna osnova za obranu na arbitražnom sudu u Washingtonu.     

U rumunjskom procesu, koji je na prvome stupnju završen u korist banke, tužitelj je u žalbi tvrdio da je banka mogla predvidjeti promjene i fluktuacije tečaja švicarskog franka te da je u tom smislu tečajni rizik bio prikazan nepotpuno, a banka nije objasnila da švicarski franak znatno fluktuira u odnosu na rumunjski lej, kazao je na konferenciji za novinare u četvrtak Denis Smajo iz Udruge Franak, iznoseći kronologiju presude Suda EU od 20. rujna 2017., koju  je donio  u predmetu C-186/16, na zahtjev žalbenog suda iz Rumunjske. 

Sud EU-a odlučio je da je banka potrošaču treba dati dovoljno informacija za razborite i informirane odluke potrošača o kreditu, da informacije moraju biti jasne na gramatičkoj i formalnoj razini, kao i da mora biti jasno izloženo funkcioniranje mehanizma ugovora i to valutne klauzule samostalno te u kombinaciji s drugim ugovornim odredbama.

U presudi Suda EU stoji i da nije dovoljno samo to da prosječni potrošač može razumjeti da tečaj može rasti i padati, nego da potrošač na temelju informacija mora znati procijeniti potencijalne znatne ekonomske posljedice koje bi valutna klauzula mogla uzrokovati u budućnosti, naveo je Smajo.

U jednom od zaključaka EU suda stoji i kako nacionalni sud na temelju svega navedenoga mora ocijeniti nepoštenost valutne klauzule, primjerice da se kod odlučivanja o nepoštenosti ugovorne odredbe moraju uzeti u obzir vrijeme sklapanja ugovora i sve okolnosti za koje je banka kao stručnjak i profesionalac mogla znati kod ponude kredita, a koje su kasnije mogle utjecati na izvršenje ugovora.

U Udruzi Franak smatraju stoga da najnovija presuda Suda EU-a nedvojbeno nalaže hrvatskom Vrhovnome sudu da u ponovljenoj reviziji mora procijeniti nepoštenost ugovorene valutne klauzule CHF za svih osam tuženih banaka, kao što je to naloženo i od strane Ustavnoga suda RH u prosincu 2016.

Isto tako Vrhovni sud, ističu, mora ocijeniti je li banka postupala u dobroj vjeri u pogledu izostanka informiranja u vezi s mogućim promjenama tečaja i rizicima svojstvenima sklapanju ugovora u stranoj valuti, prije svega uzevši u obzir stručnost i znanje banke kao pružatelja takve vrste usluge te ocijeniti je li razumno očekivati da bi potrošači prihvatili spornu odredbu da su bili upoznati sa svim rizicima kojima se izlažu. 

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

U Udruzi priželjkuju da se Vrhovni sud prikloni presudi suca Radovana Dobronića, koji je utvrdio da CHF nije stabilna valuta, da se CHF pokrivao derivatnim izvedenicama, a ne depozitima građana ili stranim kreditima, da je to valuta u koju bježi kapital u vrijeme krize te da HNB štiti tečaj kune u odnosu na euro, ali ne i u odnosu na CHF.

"Sud EU ovom je presudom potvrdio sve ono što Udruga Franak iznosi godinama", istaknuo je član Udruge Franak i saborski zastupnik Goran Aleksić, dodavši kako je spomenuta presuda iznimno značajna, jer se radi o presudi Suda EU čije su presude obvezujuće za sve sudove članica EU, pa prema tome obvezuju i sve sudove u Hrvatskoj. 

Ako Vrhovni sud potvrdi presudu suca Radovana Dobronića, kaže Aleksić, otvaraju se sljedeće mogućnosti: da se svi postojeći CHF krediti reobračunaju u kunske po početnom tečaju i početnoj fiksnoj kamatnoj stopi, potom da se svi konvertirani CHF krediti, sada euro krediti, ponovo reobračunaju u kunske u skladu s otplatnim planom po početnom tečaju i početnoj fiksnoj kamatnoj stopi i na kraju da se svi bivši CHF dužnici koji su refinancirali ili otplatili kredite obeštete za razliku koja slijedi iz otplatnoga plana po početnome tečaju i fiksnoj početnoj kamatnoj stopi.

"Ako Vrhovni sud ponovo odluči kao i prvi put te odluči suditi protivno pravu Europske unije i odluke Suda EU, Udruga Franak dostavit će preko udruge Potrošač novu tužbu na Ustavni sud", istaknuo je uz ostalo Aleksić.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Po njemu, presuda Suda EU potvrđuje i tvrdnje Udruge da je arbitražni centar u Washingtonu nenadležan za odlučivanje u sporu koji je Unicredit pokrenuo protiv Hrvatske zbog konverzije CHF kredita, kao i da se taj postupak vodi potpuno neosnovano. Arbitražni centar nije dio sudskoga sustava Europske unije pa stoga njegove odluke nisu i ne mogu biti u skladu s EU pravom, tvrde naime u Udruzi Franak. 

Njegove je riječi potvrdio i stručnjak za EU pravo i kandidat za Ustavnog suca Goran Selanec, koji je kazao da takva presuda i Hrvatsku stavlja u povoljan položaj u odnosu na Zakon o konverziji.

"Jedan od razloga u kojem Hrvatska brani Zakon o konverziji je da je on bio nužno neophodan zbog načina na kojeg su banke tretirale potrošače i nisu se htjele prilagoditi činjenici da se radi o izuzetno rizičnom poslu te da je takav zakon onda bio jedini način koji u tom trenutku Hrvatska može povući da presječe gordijski čvor i zaštiti one koji su se našli u nevolji. Mislim da je Hrvatska u prilično povoljnoj situaciji  što se tiče opravdanja Zakona o konverziji i da joj je puno bolji prostor za obranu toga i raspravu o tome je li taj zakon bio dovoljno dobar i razmjeran EU pravni poredak nego neke arbitraže u SAD-u", naveo je Selanec. 

HUB: Hrvatske banke u vrijeme ugovaranja kredita nisu mogle predvidjeti kretanje tečaja 

 Hrvatske banke u vrijeme ugovaranja kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) nisu mogle predvidjeti kretanje tečaja CHF-a, ustvrdili su u četvrtak iz Hrvatske udruge banaka (HUB), iz koje u povodu presude Suda EU vezano uz CHF kredite u Rumunjskoj objašnjavaju i da ta presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, suprotno onom što ističe Udruga Franak. 

"U povodu presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, HUB želi pojasniti okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF te predviđanja u kojoj mjeri navedena presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, upravo suprotno onome što ističe Udruga Franak", ističu iz HUB-a, iz kojeg svoja stajališta iznose u pet točaka. 

Iz HUB-a u prvoj točki navode kako presuda EU suda ističe da je ključno pitanje vremena u kojemu se eventualna nepoštenost ugovora treba ocjenjivati. Prema presudi, to je isključivo vrijeme sklapanja ugovora. Ključno je pitanje je li banka znala ili morala znati godinama unaprijed buduće kretanje tečajeva i je li mogla, godinama unaprijed, predvidjeti aprecijaciju CHF koja je u globalnim razmjerima bez presedana.

"Odgovor je jasan: Hrvatske banke (ali niti druge institucije u RH) u vrijeme sklapanja ugovora kredita vezanih uz CHF ni na koji način nisu mogle raspolagati znanjima o kretanju tečaja švicarskog franka", tvrde iz HUB-a.

U drugoj točki ističu kako hrvatskim, ali i drugim bankama u svijetu nije bilo ni dopušteno špekulirati na deviznom tržištu, već su morale i same biti zadužene u svakoj stranoj valuti onoliko koliko su u toj valuti imale tražbina. Stoga, svaka promjena tečaja strane valute za hrvatske je banke bila neutralna. Ako bi tečaj aprecirao, to se jednako odražavalo i na njene tražbine i na njene obveze u istoj valuti, navode iz HUB-a.

"Upućivanjem na relevantnost trenutka sklapanja ugovora, presuda jasno indicira da svaka moguća kasnija neravnoteža u teretu obveza ne može više biti razlogom ispitivanja poštenosti ugovorne odredbe. Ovakvo je stajalište, također u skladu s nedavnom  presudom rumunjskog ustavnog suda ( broj 62 od 7. veljače 2017), koji je ocijenio neustavnim propis o prinudnoj konverziji kredita u CHF", treća je točka iz HUB-ova priopćenja. 

U četvrtoj poručuju da "hrvatske banke nisu ugovarale nikakav 'mehanizam' prema kojima se mogao obaviti izračun kunske protuvrijednosti CHF u kune, a ponajmanje su primjenjivale ikakve vlastite tečajeve ili tečajne politike, već su ugovarale srednji tečaj HNB, kao javno dostupan i neovisan kriterij prema kojemu se izračunava kunska protuvrijednost obveze". To je, dodaju, potpuna razlika u odnosu na CHF kredite u Mađarskoj gdje su primijenjeni različiti tečajevi kreditora.

"Na koncu, presuda Suda Europske unije uopće se ne odnosi na kredite s valutnom klauzulom, nego na kredite odobrene u stranoj valuti", ističu iz HUB-a u petoj točki.

"Hrvatske banke dakle u trenutku ugovora kredita vezanih uz CHF nisu raspolagale nikakvim specifičnim znanjima koja bi kao vlastite 'mehanizme' zadržale za sebe i ne bi ih komunicirale potrošačima", zaključuje se u priopćenju HUB-a.

Prema presudi Suda EU-a, koji se očitovao na zahtjev jednog žalbenog suda iz Rumunjske koji je rješavao tužbu dužnika u švicarskim francima, kod odobravanja kredita u stranoj valuti financijska institucija mora zajmoprimcu pružiti dovoljno informacija, uključujući moguće rizike i vjerojatnost njihova ostvarivanja, kako bi mogao donijeti razboritu i informiranu odluku.

Predstavnici Udruge Franak u četvrtak su tu presudu Suda EU nazvali povijesnom pobjedom za sve dužnike u CHF, a smatraju i da bi ona morala biti obvezujuća za hrvatske sudove, kao i da je dobra polazišna osnova za obranu na arbitražnom sudu u Washingtonu. 

Komentari (10)
  • Ajde, daj Bože pa da svi već ovršeni i deložirani ne ostaju u dužničkom ropstvu do smrti! Prodali su im stanove za nikakve cijene, a nastavljaju ih kamatariti iako su kod nekih prodajom namirili i više od iznosa koje su dali! Zašto novinari ne pišu o dopunama Ovršnog zakona u kojima država "kao pomaže"18 mj deložiranima plaćajući im podstanarstvo?? Mirnim putem moraš iseliti, dati sve sudske dokumente na soc. rad, priložiti Ugovor o najmu i onda oni te iste dokumente službenim putem traže od Suda. To znači da deložirane obitelji moraju imati bar par tisuća eur da bi platili podstanarstvo dok ti Država ne počne pomagati plaćanjem najma!? To može trajati mjesecima. I da posudiš novac, nije poznato da li će ti vratiti taj iznos koji si potrošio čekajući ih. Tako da oni koji nemaju novca put je ipak....na ulicu i dom za beskućnike ako ti se posreći pa imaju mjesta.

    21. 9. 2017,   13:02
  • Samo postojanje kredita u stranim valutama predstavlja privilegiju koje banke uživaju u odnosu na sve ostale poslovne subjekte u rh. RH ima svoju službenu valutu i to je hej, a iskljucivo bankama je dozvoljeno prodavati svoje usluge koristeci strane valute pri definiciji cijena recenih usluga i/ili ostatka necijeg duga. Naravno da su svi kreditni ugovori s valutnom klauzulom nistetni, pitanje je samo tko ce imati "cojones" reci to naglas i boriti se protiv bankarskih pljacki.

    21. 9. 2017,   12:49
  • Biti ce nistetni u svim drzavama EU osim u RH, jer kod nas usko vezani ministar financija, premijer i bankari! To samo onima koji glasaju za kradeze nije jasno!

    21. 9. 2017,   14:25