Kujundžić obećao: Dugovanja ćemo riješiti na razini županija

Zašto je uopće netko dopustio da se toliko otegne rok za plaćanje veledrogerijama i da mi pacijenti na kraju postanemo taoci cijele situacije, pita se Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).

Drlje kaže kako pacijenti s velikim strahom gledaju na ovrhe prema bolnicama i blokade bolničkih računa te sve to smatra posljedicom loše politike u zdravstvu, kao i loše politike prema obvezama koje nastaju. Podsjetimo, problemi s dugovima koje bolnice imaju prema veledrogerijama vuku se već godinama bez rješenja. Prije nekoliko dana, blokiran je račun bolnice u Kninu zbog ovrhe koju je pokrenula Medika za neplaćene lijekove. Dug s kojim će veledrogerije zaključiti 2019. iznosi 3,6 milijardi kuna.

- Kao ekonomist logički razmišljam, i pitam se zašto oni koji opskrbljuju bolnice čekaju da sve dođe u nemoguću situaciju, pa tek onda dižu glas - govori Drlje.

Smatra i kako su bolnički limiti nerealno niski. Zato u UHP-u već dugo zagovaraju ideju da se limiti svake bolnice pojedinačno preciziraju kroz neposredne troškove liječenja, a da se trošak zaposlenika i njihovih plaća vodi kao zasebna stavka koja bi trebala ići na teret države. U bolnicama s blokiranim računima, poput one u Kninu, kažu da razumiju veledrogerije koje imaju svoja potraživanja prema bolnicama.

- Kninska bolnica nije ni u većoj ni u manjoj krizi od svih drugih bolnica u RH. Dug navedenoj veledrogeriji je manji od milijun kuna i usprkos jednom od najmanjih limita, bolnica je među najmanjim dužnicima, na najmanji broj dana. Ovršeni smo među prvima, a druge ovrhe slijede - kaže nam Kristina Bitunjac, ravnateljica bolnice u Kninu.

Dodaje da opasnosti od zatvaranja bolnice nikad nije bilo, a nema je ni danas.

- Jasno da je otežano financijsko poslovanje, ali dostava lijekova nije obustavljena, niti će naši bolesnici biti zakinuti za sve što trebaju dobiti u sklopu skrbi za njih - dodaje. Bitunjac kaže kako dug u zdravstvu postoji već više od 20 godina.

- Prije dvije godine ostali smo bez velikog dijela vanlimitnih sredstava. Plaće su porasle za devet posto, cijena lijekova za do 35 posto, poskupili su energenti, limiti su više-manje isti, a cijena usluga manja. No kako je situacija u našem sektoru sada eskalirala, moja Uprava ovaj problem rješava u dogovoru sa županijom, Ministarstvom zdravstva i HZZO-om - kaže.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk dodaje da će dug kninske bolnice biti plaćen.

- Najmanje je bitno tko će ga platiti, ministarstvo, HZZO ili županija, bitno je da hoće. Do sad županije nisu plaćale ovu vrstu dugovanja pa će tako biti i sada. Mi imamo svoj proračun, a sve ostalo određuje ministarstvo. Mi zapravo transferiramo novac od ministarstva zdravstvenim ustanovama - kaže Pauk.

Dodaje da će se naći rješenje za sve bolnice u dugovima te da je ovdje riječ o pritisku farmaceutskih kompanija.

Već nekoliko dana, zbog duga koji se, kako neslužbeno doznajemo, popeo do 80 milijuna kuna, blokiran je račun i Općoj županijskoj bolnici Vinkovci. Aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da u bolnicama pod blokadom ipak neće biti problema s opskrbom lijekova.

- Ovrhe u bolnicama moramo kratkoročno riješiti prvenstveno na razini županija, jer su one osnivači. HZZO, odnosno Vlada, će pomoći. Modele ćemo analizirati ovih dana i sigurno neće biti problema s opskrbom lijekova u tim bolnicama - rekao je Kujundžić i najavio da će sastanak s veledrogerijama održati do kraja tjedna.

Fokus je na proizvodnji skupih lijekova, a običnih fali 

Svakoga dana u hrvatskim ljekarnama vlada nestašica čak dvjestotinjak vrsta lijekova, osobito u manjim sredinama. Ponajviše je riječ o lijekovima za tlak i razne kronične bolesti. Istodobno, bolničke ljekarne najviše muku muče s nestašicom antibiotika, anestetika i onkoloških lijekova.

Situacija je takva skoro u cijeloj Europi. Stručnjaci nam kažu da pozadina priče leži u tomu što farmaceutska industrija posljednjih godina fokus stavlja na proizvodnju posebno skupih lijekova, a ne više na one koje koristi većina ljudi, poput lijekova za visoki tlak. Razlog je, naravno, u profitu, a kada su posebno skupi lijekovi u pitanju, farmaceutima su zanimljiva samo tržišta velikih zemalja, što Hrvatska nije. Istodobno, trpi oprskrba lijekovima koje ljudi trebaju na dnevnoj bazi, i male države poput naše nemaju ekonomsku snagu regulirati tržište. Dešava se, stoga, upravo obrnuto – prihvaćamo situaciju koju nam tržište nameće.

Previše smo dopustili tržištu da regulira situaciju, umjesto da ju reguliraju epidemiologija i stvarne potrebe. Dodatni problem je što država često ovisi o jednom dobavljaču lijekova i njegovim zalihama. Kada jednog lijeka nema, ljekarnici i obiteljski liječnici su nemoćni, jer ne smiju po automatizmu dati niti jednu lipu skuplji lijek. To komplicira proceduru dok pacijent napokon ne dođe do lijeka koji je trenutačno dostupan – kaže nam Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Ona dodaje da je prvi korak za rješavanje ove problematike olakšati pacijentu put do zamjenskog lijeka. Kada bi, naime, sve bilo digitalizirano, pacijent se ne bi morao vraćati obiteljskom liječniku po novi recept za drugi lijek ili ponovno odlaziti specijalisti kako bi napisao preporuku za drugi medikament. Jer sada pacijenti zbog odlazaka specijalisti iz ovih razloga gube i nekoliko dragocjenih tjedana dok napokon ne uspiju dobiti drugi lijek.

PRVO KNIN, SAD DUBROVNIK? Bolnice u blokadi: 'Pacijenti će biti ugroženi, tražimo rješenje'

Obiteljska liječnica dr. Ljiljana Ćenan, koja ima ordinaciju u malom mjestu Ivankovo pokraj Vinkovaca, kaže da stalno nedostaje nekih lijekova za tlak, onih za regulaciju želučane kiseline, lijekova za alergije i nekih za depresiju, kojih nema već dugo. Pacijente se, kaže, nemilice šeta naokolo, a nerijetko dolazi i do konflikata jer se ljudi bune što ne mogu dobiti neki lijek.
I bolnički liječnici nas često dovode u probleme jer propisuju najskuplje lijekove. Pacijenti se ljute kad nečega nema, ali ja ne mogu napamet znati što je trenutno dostupno. Vraćanje pacijenata kod nas u ordinaciju ili specijalistima višestruko povećava posao – tumači dr. Ćenan.

Navodi primjer jednog lijeka za tlak za koji nema zamjene, odnosno, nema dostupnih generičkih varijanti na tržištu, osim od jedne farmaceutske kompanije. No ni tog jedinog sada nema, pa je pacijente potrebno prebaciti na druge lijekove koji imaju drugačiji sastav. To iziskuje, govori liječnica, pojačanu kontrolu pacijenta dok se ne pogodi prava doza i ponovno onaj već spomenuti višestruki posao koji komplicira situaciju svima.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kažu kako je ljekarna u slučaju da nema propisanog lijeka obvezna na zahtjev osigurane osobe pribaviti lijek najkasnije u roku tri dana ili omogućiti da on bude pacijentu izdan u drugoj ljekarni. Iznimno, ako ljekarna kod prvog izdavanja ili kod ponovnog izdavanja lijeka, koji je propisan na ponovljenom receptu, nema zbog nestašice upravo taj lijek, ljekarnik ima pravo, bez prethodnog dogovora s doktorom koji je lijek propisao, izdati istovrsni lijek iste ili niže cijene, pod uvjetom da doktor koji je lijek propisao nije na recept naznačio da se lijek ne zamjenjuje. Također, osiguranik mora biti suglasan sa zamjenom lijeka.