Obavijesti

News

Komentari 41

Legende kažu da su ih obilazili duhovi, vještice i čarobnjaci...

Legende kažu da su ih obilazili duhovi, vještice i čarobnjaci...
9

Otkrivamo nepoznate narodne priče iz ukletih hrvatskih dvoraca koje žive već stoljećima. Ispod kule Nehaj je tajni labirint. U nekim dvorcima zazidani su kosturi..

VIDEO

U Hrvatskoj su sačuvani deseci dvoraca, utvrda i kula, a o svakom od njih do danas su u našoj kulturnoj baštini preživjele misteriozne legende isprepletene mnogim povijesnim činjenicama. Neki dvorci su godinama napušteni, drugi se i danas koriste. 

Među najljepšim hrvatskim dvorcima je Veliki Tabor. Jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njezinu posjedu sve do 1793. 

Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda, koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije u 16. stoljeću sagrađene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida. Među vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar Oton Iveković, koji je u mnogim svojim djelima kistom prikazao dvorac i slikoviti krajolik oko njega, a tijekom Drugog svjetskog rata dvorac je bio zatvor.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
PIXSELL

Tijekom stoljeća nastale su mnoge legende i priče vezane uz Veliki Tabor. Spominjale su se sablasti koje ga posjećuju, čudno stenjanje za olujnih noći, a neki su viđali povorke kostura uoči Svih svetih. 

Legenda o nesretnim ljubavnicima

No najpoznatija legenda  je priča o jednoj nesretnoj ljubavi. Naime, sjeverozapadnom Hrvatskom vladao je moćni ban Herman II. Celjski. Celjski su bili bogata grofovska obitelj, a bili su bliski i s kraljem Žigmundom, za kojeg je bila udana Hermanova kći Barbara, u narodu i danas poznata kao Crna Kraljica. 

Njegov mlađi sin Fridrik, jašući očevim posjedima, upoznao je mladu zlatokosu ljepoticu Veroniku. Između Veronike i Fridrika buknula je ljubav, koja nije bila po volji grofu Hermanu. Negodovao je i jer je Fridrik bio oženjen, i to Elizabetom Frankopan. Budući da više nije živio sa zakonitom suprugom, njegov otac i Frankopani htjeli su ih pomiriti, te su dogovorili sastanak supružnika u Krapini. Iako su se Elizabeta i Fridrik pomirili, sljedećeg je jutra Frankopanka nađena mrtva u krevetu s nožem u trbuhu. Iako se pričalo da ju je ubio Fridrik, krivnja mu nije dokazana. Nakon ovih događaja Fridrik i Veronika pobjegli su u Sloveniju, gdje su se vjenčali. 

No grof Herman ubrzo je doznao za vjenčanje te je poslao vojsku s nalogom da uhvate ljubavnike. Fridrik je uspio spasiti Veroniku, a njega su vojnici doveli u Veliki Tabor. Grof Herman je naredio da Fridrika zatvore u kulu u Celju. U 23 metra visokoj i uskoj kuli bez krova Fridrik je bio četiri godine. Kad ga je otac oslobodio, bio je psihički slomljen. Veroniku su Hermanovi vojnici nakon nekog vremena pronašli i doveli u Tabor.

Grof Herman ju je optužio da je vještica te su je sluge udavile. Njeno mrtvo tijelo zazidali su u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. I danas mnogi tvrde da se u dugim zimskim noćima u Velikom Taboru, osim zavijanja vjetra, čuje jecanje nesretne Veronike… 

Planinska vila spasila Okić-grad od Turaka

I kula Okić krije nepoznatu legendu. Stari grad Okić, ili kula Okić, nalazi se na obroncima Plešivice, na pola puta između Samobora i Jastrebarskog. Prvi zapis o postojanju toga grada nastao je 1193. godine. Utvrda je pripadala još ilirskim plemenima, kasnije rimskim legijama, kao točka za promatranje okolice, ali i za dojavnu službu onog doba, primjerice za davanje svjetlosnih i dimnih signala. Postoji mogućnost da je i ime Okić ili neki njegov oblik preuzeto iz tih davnih dana, kad su Rimljani vladali ovim krajevima. Okić je bio grad Frankopana i Erdödyja, a Turci su ga tri puta pokušali opkoliti. Na stari grad su napadale i druge vojske, ali ga nikad nisu osvojile. Gradom su tijekom osam stoljeća njegove povijesti gospodarili Hrvati. 

PIXSELL

Legenda koja se do danas sačuvala je priča o planinskoj vili koja je spasila Okić-grad od Turaka. Turci su došli pod Okić-grad kako bi zauzeli kulu nad pećinom u blizini Plješivice. Zauzeti Okić za Turke je značilo nadgledati cijeli taj kraj.

 Ali okićki branitelji, vješti junaci, uspješno su odbijali turske napade. I tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, nakon tri godine, ponestalo je okićkim braniteljima hrane, a pomoći niotkuda. Ostali su na 25 mjerica žita, svjesni da im je bez hrane otpor uzaludan. I dok su vijećali što učiniti, pojavi se pred njima planinska vila s Plješivice i kaže im da preostalu hranu spuste i daju Turcima. To je zbunilo osvajače jer su pomislili da ljudi u kuli imaju toliko hrane da je čak i neprijateljima spuštaju niz zidine. Zbog toga su odlučili napustiti opsadu Okića i vratiti se kući. 

Siročad se skrivala u tunelima kule Nehaj

Simbol grada Senja je kula Nehaj. I dan danas za sobom vuče legendu o podzemnom prolazu kojim je povezana s gradom, a koji je služio kao tajna poveznica za komunikaciju između Uskoka i mještana.

U prizemlju se nalaze ognjište te prostorije za nekadašnjih 100 vojnika. U zidinama se nalazi oko stotinu puškarnica i 11 otvora. Na prvom katu nekadašnje su prostorije za časnike i zapovjednike tvrđave, a na drugom je bila smještena topovska baterija od 11 teških topova, od kojih neki stoje još i sad. S vrha tvrđave pruža se fantastičan pogled od planine Velebit prema otoku Rabu i Golom, preko Krka, Prvića i Cresa sve do Gorskoga kotara i Učke. 

PIXSELL

No tajna opstanka vojnika u kuli, mještani kažu, krije se u prolazu, tunelu ili labirintu pod zemljom. Tim prolazom mještani su vojnicima nosili hranu. Kroz prolaz su prenosili i ranjenike. Legenda kaže da se ulaz u tunel krije u malom prizemnom dvorištu u središtu ili srcu kule. Tajni put je navodno vodio do senjske katedrale, koja se i danas nalazi u središtu Senja i pod čijim temeljem se nalaze kripte u kojima su pokapali heroje. 

Za taj prolaz veže se još jedna legenda, ona o djevojčici Zori Riđokosoj. Priča se vrti oko 14-godišnje Zore koja je bila vođa družine siročadi. Preživljavali su kradući bogatima, a nikad ih nisu ulovili jer su se uvijek skrivali baš u labirintima Nehaja.

Duh žene u valpovačkom dvorcu

Dvorac Prandau-Normann u Valpovu podigao je barun Petar Antun Prandau dvadesetih godina 18. stoljeća i prema kategorizaciji očuvanosti dvoraca u Hrvatskoj jedan je od tri naša najvrednija dvorca

PIXSELL

Posebna zanimljivost kule je reljef zmaja uklesan na stropu prvoga kata, koji posjed valpovačkog vlastelinstva povezle s velikaškom obitelji mačvanskog bana Ivana Morovića. Upravo iz tog vremena potječe legenda o heroini obrane Valpova od Turaka, Katarini. Ona je bila kći valpovačkoga kaštelana i voljela je Nikolu, zapovjednika gradske posade u borbi protiv Turaka. No Katarinu je volio i Antonio, carski izaslanik koji je boravio u utvrdi.

 Antonio je odlučio osvetiti se sretnom paru, pa je prešao k Turcima i prilikom borbe za Valpovo ubio je Nikolu a Katarinu zarobio. Legenda kaže da ju je naglavačke živu zakopao unutar zidova dvorca. Njene kosti pronašao je 300 godina poslije toga teško bolesni poručnik koji je boravio u dvorcu i noću viđao duh žene. Ona mu je rekla da će mu bolest nestati ako iskopa njene kosti. Mladi je poručnik danima molio baruna Prandau da mu dopusti kopati u dvorcu, a kad ju je pronašao, ozdravio je.

Dvorac Mačkamama u Osijeku potječe iz pedesetih godina 19. stoljeća i pripadao je Paulini Carolini Theresiji Hermann, kćeri bogate plemenitaške obitelji Marije i Ivana Hermanna iz Nove Gradiške, koji su bili veleposlanici i vlasnici osječke Pivovare. 

Paulina je bila velika ljubiteljica mačaka. Paulinu Hermann su zbog velike ljubavi prema životinjama smatrali osobom neuobičajena ponašanja u ondašnjemu malograđanski obojenom Osijeku. Smatrali su da je prevršila mjeru kad se saznalo da ima i dvije divlje mačke te čak jednog lava, kojeg je držala u kući u Županijskoj ulici, nedaleko od zgrade osječkog HNK. Njoj u spomen izrađen je kip žene okružene mačkama, koji je postavljen prije nekoliko godina ispred vile Mačkamama

Lovački dvorac u baranjskom selu Bilje dao je u 18. st. sagraditi austrijski vojskovođa Eugen Savojski. U Baranji je imao četiri dvorca. Živio je povučeno, bez potomaka i žene. Prije smrti naredio je da mu srce balzamiraju i pošalju u Torino u mauzolej obitelj De Savoy. U biljskom dvorcu smješten je dio Hrvatskih šuma te uprava Parka prirode Kopački rit. 

U dvorcu Bisag napisan libreto za Eru s onoga svijeta

PIXSELL

Bizarnu sudbinu doživio je i dvorac Bisag sjeverno od Svetog Ivana Zeline. Ne zna se kad je sagrađen, a smatra se da je morao postojati sredinom 14. st. No zna se da je na njegovu mjestu bila utvrda u srednjem vijeku. Prvi vlasnici bili su Grebengradski, a nakon njih dvorcem vlada obitelj Bisaški. Književnik Milan Begović o dvorcu je pisao u knjizi “Sablasti u dvorcu”. On postaje vlasnik dvorca 1932. i u njemu, između ostalog, piše libreto za najpoznatiju hrvatsku operu “Ero s onoga svijeta”. Zbog obnove puno troši, pa se vratio u Zagreb. Iako mu s financijama nije išlo najbolje, nije pokušavao naći zakopano blago kao jedan od vlasnika. U te je svrhe pohlepni gazda, kaže legenda, čak prevrnuo kosti francuskoga grofa Edgara de Corberona iz kapelice sv. Florijana smještene u blizini dvorca. Lijepi dvorac naslikala je Julijana Drašković, a slika je izložena u dvorcu Trakošćan. 

 U dvorcu Nova Kraljevica skovana je urota Zrinsko- Frankopanska. Kad je Zrinsko urota propala, priča legenda, zvono na kapelici sv. Katarine jecalo je javljajući puku vijest o pogibiji nacionalnih junaka.

Zabranjena ljubav Miljenka i Dobrile

 Dvorac Viturri u Kaštel Lukšiću sagrađen je oko 1493. Podigli su ga uz more trogirski plemići Vitturi, podrijetlom Venecijanci. Uz to zdanje veže se tragična ljubavna priča iz 17. st. o Miljenku i Dobrili. Prema predaji, konte Radoslav Vitturi kćeri Dobrili branio je ljubav s Miljenkom od plemića Rušinovića. To nije spriječilo dvoje mladih da se zaljube i sastaju. 

PIXSELL

No to roditelji nisu odobravali, pa je Dobrilin otac, da bi je razdvojio od Rušinovića, namjerio kćeri da se uda za postarijeg plemića Družimira. No Miljenku je o tome dojavila Dobrilina tetka, te je mladić doputovao u Lukšić na dan vjenčanja i spriječio brak. Nakon toga Miljenko je prognan kod franjevaca na otok Visovac na Krki, a Dobrila sklonjena u samostan u Trogiru, iz kojeg je uskoro pobjegla u nadi da će se naći s Miljenkom. Njezin otac je tobože pristao da njih dvoje počnu živjeti u domu Rušinovića. No večer nakon vjenčanja 1690. ubio je zeta iz kubure na mostu dvorca Vitturi. Slomljena Dobrila je okopnjela, izgubila razum i nakon nekoliko mjeseci umrla. Pokopani su u crkvici sv. Ivana u Rušincu, a nad njihovim grobom nema imena nego stoji natpis: “Pokoj ljubovnikom”. 

Kliška tvrđava podignuta je na hridi iznad prijevoja koji odvaja planine Kozjak i Mosor. U tvrđavi je 1620. rođena Hasanaginica, pravim imenom Fatima Pintorović, poznata iz narodne balade kao žena Hasan-age Arapovića. 

Wikipedia

U 16. st. ondje je živjela jedinica Sulejmana Veličanstvenog - princeza Mihrimah. Na Klisu su stolovali Trpimirovići i najmoćnija hrvatska velikaška obitelj - bribirski knezovi Šubići. 

A najljepši je Trakošćan

Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta.

PIXSELL

Prema legendi, Trakošćan je ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga predaja govori da je ime dobio po vitezovima Drachenstein, koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 41
VIDEO

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca
TRAŽE MALENU DANKU (2)

Majka ostavila auto iza štale? Kopa se blizu kuće, stiže sve više policije i vatrogasaca

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora. Djevojčicu traži stotine ljudi, od volontera, policije, Gorske službe spašavanja, helikoptera...

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'
MAJCI VJEŠTAČE MOBITEL

Susjedi nestale curice: 'Što je obitelj radila ovdje?! Pa nisu bili godinama tu. Sve je zapušteno'

Mještani kažu kako obitelj Ilić godinama nisu viđali u susjedstvu. Kažu kako u toj vikendici već godinama nikoga nema, objekt je zapušten pa susjedima nije najjasnije zašto je obitelj sa sobom tamo povela djecu
Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju
ZBOG NOVIH SAZNANJA?

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju

Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag