Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Mali kemičari: Đaci od starog jestivo ulja prave mirisni sapun

None Foto: Robert Anić/PIXSELL 3

Uz pomoć roditelja i nastavnika, učenici 3.b razreda Osnovne škole Prečko iz zagreba spojili su kemiju i ekologiju te naučili kako korisno reciklirati...

Iako idu tek u treći razred osnovne škole, učenici iz zagrebačkog naselja Prečko jako vole kemiju.

Naime, prije nekoliko dana 22 učenika 3.b razreda Osnovne škole Prečko naučila su praviti sapun iz otpadnih jestivih ulja. A sve je počelo kad je njihova učiteljica razredne nastave Nikolina Pleše čula za natječaj Udruge bioteka kojim s jednim laptopom nagrađuju tri najbolja razreda koji izrade projekte kojima bi se riješili problemi iz njihove zajednice.

- Klincima je to bilo ‘wow’! Ono, laptop ili tablet, bilo koji sadržaj puno ih bolje motivira ako im se na nastavi prezentira kroz takav alat. Moja osnovna ideja za projekt bila je da djecu educiramo o problemima i načinima rješavanja otpada, i to kroz nekakvu izradu plakata. Ali za svaki slučaj sam im ipak rekla da se raspitaju doma i vide hoće li možda dobiti kakvu bolju ideju – rekla nam je učiteljica Nikolina Pleše.

I bio je to pun pogodak. Ispostavilo se da imaju jednu mamu kemičarku, i to takvu koja od određenih higijenskih potrepština već godinama ništa ne kupuje nego ih sama izrađuje kod kuće - sapune, sredstva za čišćenje, pa čak i suprugovu pjenu za brijanje. U njihovu razrednu priču savršeno su se uklapali sapuni koji se mogu proizvesti i iz otpadnih ulja koje koristimo u prehrani.

- Što mi zapravo radimo s otpadnim jestivim uljem? Nalijemo vode, dodamo deterdženta za suđe i jednostavno izlijemo u slivnik. A ona nam je objasnila da se visokokvalitetni sapuni inače rade od maslinova, kokosova ili palmina ulja, ali da se sasvim dobro mogu upotrijebiti i biljno ili suncokretovo ulje – ispričala nam je učiteljica Pleše.
Tako je razredna ideja postala ekološki projekt. 

Međutim, koliko god je recept za hladni sapun nevjerojatno jednostavan, postupak nije sasvim bezazlen zato što pri dodavanju natrijeve lužine za kruti sapun ili kalijeve za tekući u ulje u jednakim omjerima dolazi do kemijske reakcije. Djeca zato u taj dio nisu bila uključena. Ali zato su prikupljala otpadno ulje kod sebe kod kuće, po dva ili tri decilitra po djetetu, to su donosila u školu, gdje je to preuzela mama kemičarka i odnijela doma, gdje je pak napravila sapunsku bazu u kontroliranim uvjetima. I potom je vratila u školu.

- Ma djeca su bila oduševljena, koliko god je to razina kemije za šesti ili sedmi razred – pričala nam je ponosna učiteljica.

Djeca su sapun gnječila do razine plastelina i onda mu dodavala prehrambene boje kako bi sapun dobio boju, odnosno eterična ulja kako bi sapun dobio miris. A onda su ga ostavljala da se stvrdne u kalupima i da se dovrši proces saponifikacije tijekom mjesec dana. Njihovim sapunima ostalo je još oko tri mjeseca da potpuno sazru. Onda ih mogu koristiti.

- U školi smo im pokazali i onaj dio s lužinom i uljem, ali na sasvim malom uzorku i ona se time nisu bavila. Tek toliko da vide i taj dio – objasnila nam je učiteljica kojoj se ovaj školski projekt savršeno uklopio u dio nastavnog programa o važnosti vode i njezinoj čistoći.

Kako bi zabava bila potpuna, za prezentaciju dijela s lužinom učiteljica je nabavila kostim profesora Baltazara da djeci, kao vrhovni eskpert iz znanosti, objašnjava što se događa.

Na tom opuštenom znanstvenom petku kostim profesora Baltazara nosila je školska knjižničarku. A to je djeci bilo urnebesno smiješno jer ih je zanimalo kako to da čuveni profesor Baltazar ima lakirane nokte na rukama.

- Nikad ne znate, možda naš projekt nekoga zainteresira i za poslovnu ideju, na neki profitabilan biznis iz lako dostupne sirovine kao što je jestivo ulje, koja u tom slučaju ne bi završila u okolišu. Jer to doista jest veliki utjecaj na okoliš – rekla nam je na kraju učiteljica Nikolina Pleše.

Komentari (1)
  • Svaka cast, na vama ostaje buducnost

    18. 3. 2016,   20:13