Ovo je prvi put u povijesti da su se pojavile u Požeško-slavonskoj županiji. Riječ je o invazivnoj vrsti iz istočne Azije čija je pojava u Europi prvi put zabilježena 1880.
Meduze okupatori: U požeški ribnjak 'doselilo' ih na tisuće
Članovi ronilačkog kluba Požega nedavno su na ribnjaku u Brestovcu otkrili meduze. Šokirali su se jer su bili uvjereni kako one mogu živjeti samo u slanoj morskoj vodi.
- Ovo je prvi put u povijesti da su se pojavile u Požeško-slavonskoj županiji. Riječ je o invazivnoj vrsti iz istočne Azije čija je pojava u Europi prvi put zabilježena 1880. godine - rekao je Ivica Samardžić, ravnatelj Javne ustanove zaštićenog područja Požeško-slavonske županije.
U ribnjaku ih je nekoliko tisuća
Kako nam je otkrio, nekoliko tisuća meduza nalazi se u plitkoj vodi uz rubne dijelove ribnjaka u koji su došle poribljavanjem šaranskom mlađi ili migracijama ptica.
Najaktivnije su rano ujutro ili navečer kad ih se može i najbolje vidjeti. Hrane se životinjskim planktonom i žive od tri do šest mjeseci. Sastoje se od 95 posto vode, kaže Ivica Samardžić
- Najaktivnije su rano ujutro ili navečer kad ih se može i najbolje vidjeti. Hrane se životinjskim planktonom i žive od tri do šest mjeseci. Sastoje se od 95 posto vode - pojasnio nam je Samardžić.
Slavonske meduze nemaju mozak, srce, organe za disanje ni krvožilni sustav, za razvoj i rast potrebna im je topla voda, a razmnožavaju se poput biljaka u 14 stadija.
Samardžić je siguran da meduze s brestovačkog ribnjaka pripadaju rodu Craspedacustra, a nastale su u oceanima prije 650 milijuna godina.
Meduze su pokazatelj da je voda čista
- Riječ je o rodu žarnjaka bijele prozirne boje. Iako imaju puno pipaka, bezopasni su za ljude jer su mekani i ne mogu prodrijeti u kožu - kaže Ivica.
Slavonske meduze su, uvjeravaju nas stručnjaci, pokazatelji da je voda čista.
Nije prvi put da ih pronalaze u središnjoj Hrvatskoj
Ivica Samardžić kaže kako je ovo vrlo rijetka pojava, no već ih je bilo u Hrvatskoj. Prije sedam godina pronašli su ih u đakovačkom Bajeru te u rukavcima Save i Dunava jer je ondje stajaća voda. U brestovačkom ribnjaku najviše bi ih trebalo biti u kolovozu jer im pogoduje visoka temperatura.
- Postoje muške i ženske jedinke, ali ih je gotovo nemoguće razlikovati - rekli su u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjem.