Ministrica Dalić: LNG terminal na Krku od strateške važnosti

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i posebna izaslanica i koordinatorica za međunarodna energetska pitanja američkog State Departmenta Sue Saarnio u ponedjeljak su ocijenile da je projekt LNG terminala na otoku Krku od strateške važnosti.

Kako su izvijestili iz Ministarstva, Dalić i Saarnio su na sastanku razgovarale o međunarodnom položaju Republike Hrvatske u kontekstu hrvatske i europske energetske sigurnosti, pri čemu je poseban naglasak stavljen na projekt LNG terminala na otoku Krku, a obje strane su se složile kako je riječ o strateškom projektu Republike Hrvatske, kao i cijele Europe.

Pritom, Dalić je potvrdila odlučnost da se nastavi s izgradnjom terminala koji će "značajno doprinijeti diversifikaciji dobavnih pravaca i povećanju sigurnosti opskrbe Europe plinom, ali i omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata u ovom području".

U vezi s tim najavila je i skoro donošenje posebnog zakona koji će olakšati i objediniti sve procese vezane za LNG terminal.

Sugovornice su se usuglasile da će Hrvatska kroz taj projekt osigurati posebno mjesto na energetskoj karti Europe, čime bi postala energetsko čvorište Europske unije, zaključuje se u priopćenju.

Inače, Vlada je početkom veljače projekt LNG terminala na otoku Krku proglasila strateškim investicijskim projektom u svim fazama razvoja i realizacije, što znači u obje planirane faze - i plutajućeg i kopnenog terminala.

EU sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju LNG-terminala, koji je potpisan u prosincu prošle godine, za taj projekt Hrvatskoj je dodijeljeno iz EU-a više od 101 milijun eura.

Dalić najavila izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva

 Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić u ponedjeljak je najavila izradu Nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva, ocijenivši da Hrvatska ima dobre pretpostavke za digitalnu transformaciju te da tu priliku treba iskoristiti.

Na skupu "Digitalna (R)evolucija", koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Dalić je istaknula da bi ta strategija trebala adresirati poboljšanje zakonodavnog okruženja za poticanje investicija i inovacija u kontekstu jedinstvenih digitalnih tržišta, nove poslovne modele za male i srednje poduzetnike, razvoj istraživanja u digitalnim tehnologijama te sigurnost podataka. Isto tako, obuhvatit će i otvaranje digitalne platforme, kao i edukaciju digitalnih vještina za sva životna doba.

Tom strategijom, kazala je Dalić, želi se pridonijeti spremnosti hrvatskog gospodarstva za budućnost, pogotovo malih i srednjih poduzeća.  

"Četvrta industrijska revolucija ne dopušta gubitak vremena. Mi u Hrvatskoj smo prvi ili drugi u Europi po traženju vijesti na internetu, ali smo pri dnu po e-trgovini i e-bankingu. Država se mora zapitati zašto i zbog čega neke od njezinih digitalnih servisa, kao što je recimo e-građani, slabo koriste čak i najnapredniji korisnici ICT usluga", navela je Dalić.

Dodala je da će se kroz reformu školstva stvoriti prilika djeci da se lakše prilagode budućnosti. "Oko 65 posto današnjih školaraca radit će u zanimanjima koja danas ne postoje. Naša je najveća zadaća pripremiti djecu za taj novi svijet i za nove vještine. Digitalizacija donose nove poslove, nova zanimanja, ali i gasi neka postojeća", naglasila je. 

Istaknula je i da je u proceduri donošenja zakon o potpori za znanstveno-istraživačke aktivnosti, kao i da je velik interes za bespovratnim sredstvima iz EU fondova za potpore istraživanju, razvoju inovacija i sl.

"Lani je u tom segmentu sklopljeno više od 2,3 milijardi kuna vrijednosti ugovora za korištenje EU sredstava, čime smo podržali projekte vrijedne više od pet milijardi kuna", tekla je Dalić, dodavši kako je značajan dio tih sredstava usmjeren upravo u projekte modernizacije poslovanja. 

Navela je i da je digitalna transformacija nezamisliva bez prilagodbe adekvatne infrastrukture, istaknuvši pritom povezanost s internetom te izgradnju mreže nove generacije. 

"Naš je krajnji zadatak smanjivati cijenu pristupa infrastrukturi. Fiksni broadband kod nas još uvijek preskup i sve naše aktivnosti ići će u smjeru smanjivanju cijena. Imamo dobre pretpostavke za digitalnu transformaciju i tu priliku treba iskoristiti", zaključila je Dalić.   

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek rekla je ako se ne ubrza digitalizacija poslovanja, da će hrvatski BDP po stanovniku do 2022.  iznositi svega 45 posto EU prosjeka, dok će se izvoz po zaposlenom kretati oko 32 posto prosjeka EU-a. Istodobno bi broj zaposlenih pao na 1,6 milijuna.

S druge strane, kad bi se digitalizacija poslovanja ubrzala za 10 posto svake godine, BDP po stanovniku bio bi do 2020. veći za 11 posto, odnosno za 1.150 eura, naglasila je Vizek.

"Imali bismo za 4,7 milijardi eura veći BDP godišnje, 200 milijuna eura novog izvoza i 120.000 novih radnih mjesta godišnje, od čega bi njih 40.000 bio za visokoobrazovane", istaknula je.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja navela je da digitalna revolucija i tehnološke promjene kojima svjedočimo mijenjaju svijet brže nego ikada u povijesti.

"Transformacije koju donosi četvrta industrijska revolucija ne ostavljaju puno vremena za prilagodbu. Tko ne uspije održati korak s promjenama, nepovratno će zaostati. Hrvatska međutim s promjenama ne stoji najbolje", kazala je.

 Dodala je i da hrvatske tvrtke prepoznaju važnost promjena i digitaliziraju svoje poslovanje. Država, kaže, mora snažno podržati digitalnu transformaciju, stvarajući i u tom smislu pozitivno okruženje.

"S pristupom širokopojasnom internetu ne stojimo dobro. Telekomunikacijske tvrtke upozoravaju na previsoke naknade te na nužnost veće aktivnosti u korištenju EU fondova za razvoj mreže na području čitave Hrvatske. Digitalizacija javne uprave i državne administracije mogu donijeti efikasniju, jeftiniju i građanima prilagodljiviju uslugu", istaknula je Deranja.