'Most će spriječiti Kirina da glumi istražitelja u Virovitici'

Mostov zastupnik Nikola Grmoja optužio je u srijedu virovitičkog gradonačelnika Ivicu Kirina da se pokušava miješati u istragu oko nestanka 17 milijuna kuna iz gradske blagajne što će, kaže, pokušati spriječiti kaznenom prijavom protiv njega, na što mu je HDZ-ov Josip Đakić uzvratio kako Most zlonamjernim napadima na može sakriti da se "srušio".

Grmoja je u slobodnoj raspravi u Saboru istaknuo kako Most kaznenom prijavom protiv želi spriječiti Kirina da "odglumi velikog istražitelja", što bi mu omogućila odluka virovitičkog Gradskog vijeća da kroz povjerenstvo provodi internu istragu oko nestanka novca iz gradske blagajne.

Nevjerojatnim smatra da Kirin kao gradonačelnik nije ranije saznao za nestanak gradskog novca, na što mu je Đakić poručio kako se za taj problem saznalo kada su iz banke upozorili na transakcije na račun rukometnog kluba.

 Odgovornim za taj problem smatra bivšeg pročelnika gradskog ureda za financije Siniša Palmu, koji je počinio samoubojstvo, ocijenivši Mostove optužbe neodgovornima i zlonamjernima koje svjedoče da se "Most srušio i to ne može sakriti napadima na pojedince".

 "Izvanredna sjednica Gradskog vijeća sazvana je kako bi se angažirala odvjetnička kuća da bi se šteta koja se zatekla proračun nadoknadila od strane bankarskog sektora. To je jedini cilj koji želi gradonačelnik i nikakvih pritisaka nije bilo. Naravno, državna revizija će učiniti svoje, ne Kirinova revizija", poručio je Đakić. 

 Silvan Hrelja (Glas/HSU) ponovno je upozorio ne problem više desetaka tisuća umirovljenika koji su zbog povećanja mirovine za tek oko 300 kuna godišnje izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

 "Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obećao je lani u rujnu da će taj problem riješiti zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, do sada to nije učinjeno, a ponovno se bliži rujan" poručio je Hrelja.  

Pupovac: Obespravljeni građani žive na ili ispod granice siromaštva

 SDSS-ovac Milorad Pupovac upozorio je na obespravljene građane koji žive na granici ili ispod granice siromaštva, posebice ističući da je među mladima svaki treći bez posla, a 60 posto (daleko više iznad prosjeka EU) ih živi s roditeljima zbog nezaposlenosti ili nestalnih poslova pa ne zasnivaju obitelji.

 "Stariji sugrađani imaju prosječnu mirovinu 2.688 kuna, a čak 217.000 ih prima mirovinu od 1700 kuna, što je na granici siromaštva koja je 25.000 kuna godišnje", naglasio je Pupovac i upozorio kako u protekle tri godine nije izgrađen nijedan dom za starije i nemoćne osobe, a na mjesto u takvim ustanovama čeka se od 10 do 12 godina. 

 HDS-ov Branko Hrg  poručio je Ministarstvu financija, vezano uz zahtjeve za smanjenjem PDV-a u turizmu, kako je potrebno razmotriti učinke takvih mjera jer smanjenje PDV na poljoprivredne proizvode nije dalo očekivane rezultate pa stoga, smatra, treba donijeti zakone na korist građana i stvoriti ozračje za zadovoljniji život u Hrvatskoj.

 Davor Vlaović (HSS) upozorava na slabu preventivu zaštite poljoprivrednih površina od elementarnih nepogoda, dok nezavisni Tomislav Žagar drži da županije ne mogu biti nositelji gospodarskog razvoja, jer im to ne omogućuje fiskalni kapacitet ni ovlasti, posebno ističući zaostajanje slavonskih županija.

 "Županije ostvaruju tek 50 posto potrebnih prihoda, a ostatak očekuju od središnje države koja onda čini pritisak na gospodarstvo i to se ne mijenja, jer je očito HDZ-u bitno da ima što više župana. Potrebno je formirati regije koje će biti pokretači razvoja", ocijenio je Žagar.

Lovrinović i Škibola traže saborsku raspravu o uvođenju eura

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović i nezavisni Marin Škibola u srijedu su zatražili da se u Saboru provede rasprava o uvođenju eura u Hrvatsku. Ogluši li se predsjednik Sabora na njihov zahtjev, najavili su da će tražiti pomoć svih stranaka za pokretanje referenduma o euru.

Lovrinović je ustvrdio kako tri interesne skupine forsiraju uvođenje eura: bankari, koji žele bez valutnog rizika uvoziti kredite od svojih banaka majki i izbjeći velike povrate novca korisnicima dosadašnjih kredita uz valutnu klauzulu. Zatim uvoznici koji žele euro da također više nemaju valutnog rizika, te političari koji se tako dodvoravaju moćnicima iz Bruxellesa koji također guraju koncept političkog eura.

Svima ostalima, a posebno izvoznicima, euro donosi daleko veće štete od koristi. Uštede na troškovima konverzije su marginalne u odnosu na slabljenje konkurentnosti ili siguran rast cijena koji bi uslijedio, rekao je. 

U tom slučaju, ustvrdio je, imali bismo hrvatske plaće, a europske cijene.

"Zašto bi plaće bile niske? Zato što bismo uvođenjem eura izgubili mogućnost uravnoteženja bilance plaćanja putem tečaja, a održavanje niskih plaća ostalo bi nažalost ključni instrument održavanja konkurentnosti naših izvoznika“, kazao je Lovrinović.

Istaknuo je i da prijetnje po nacionalnu ekonomiju ne dolaze samo unutar zemlje koja bi htjela uvesti euro nego i iz drugih, velikih svjetskih ekonomija. Ocijenio je da  trenutačno najveća prijetnja po euro stiže iz Italije koja se zapala u recesiju, čiji javni dug raste i koja bi uskoro mogla destabilizirati eurozonu i čitavu Uniju, a taj poremećaj bi se prenio i na Hrvatsku.

Ocijenio je da kuni nikada nije dana šansa te istaknuo da zemlje koje su zadržale svoje valute unutar Unije poput Poljske, Češke, Mađarske i Rumunjske pokazuju izvrsne rezultate u razvoju.

„Poljska je jedina zemlja u EU koja nije imala recesiju nakon velike krize 2008. godine“, kazao je.

Poručio je da je prosperitet hrvatskog gospodarstva i društva moguć uz kunu, ali je za to potrebna nova, suverenija vlada koja će kuni otvoriti širom vrata i znati se boriti za naše interese.

Saborska oporba: Vlada ne vodi računa o zaštiti okoliša

Saborska oporba izrazila je u srijedu nezadovoljstvo postojećim stanjem u prostoru, optužujući aktualnu Vladu da ne vodi računa o zaštiti okoliša, a resornog ministra Tomislava Ćorića da skriva stanje s opasnim otpadom.

Skrivate stanje u zemlji s opasnim otpadom, pokušavate od Siska napraviti grad koji će biti samo grad opasnog otpada, Bandić odlaže opasan mulj po kanalima, no niste se oglasili, prozvao je ministra Ćorića u svom prvom zastupničkom istupu Damjan Vucelić (Živi zid), koji je u zastupničkim klupama zamijenio europarlamentarca Ivana Vilibora Sinčića. 

Hrvatska kaska u kružnoj ekonomiji, a Zagreb je zatrpan otpadom, tvrdi Gordan Maras (SDP) u raspravi o prijedlogu da Sabor potvrdi Baselsku konvenciju o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju.Tema je toliko važna, a ministra nema, kazao je Maras i ustvrdio kako ga je tako davno vidio da će "uskoro zaboraviti kako izgleda".

 Vladu proziva da ne vodi računa o zaštiti okoliša, a premijera Andreja Plenkovića kako mu je ovih danas najvažnije bilo hoće li uspjeti osvojiti neku od pet najvažnijih europskih funkcija.

Maras: Imamo krizu vlasti 

 O čemu mi zapravo raspravljamo, zapitao se Maras, prenoseći informaciju da je odgođena sjednica Vlade te da je "očito da imamo krizu vlasti". HDZ brani Kuščevića, dok HNS traži ostavku, ne postoji većina, ustvrdio je SDP-ov zastupnik. 

 HDZ-ov Josip Borić odbacuje oporbene prozivke. "Najjednostavnije je reći krivi su Plenković i Ćorić, a da oni na nižim razinama nisu ništa krivi, što nije istina. Svatko od nas ima određene uloge, od zastupnika, preko načelnika i gradonačelnika", uzvratio je Marasu. Nisam pristalica da samo optužujemo, kazao je Borić, ustrajavajući da kod određenih lokalnih čelnika postoji želja da se ništa ne pomakne. 

 Vaš predsjednik stranke i Vlade ovih je dana u Bruxellesu, zašto ne pita kako to rade Nijemci koji su prije tri godine odustali od onoga što mi sada uvodimo, uzvratio mu je Krešo Beljak (HSS). Problem države je, dodaje, da ne želi urediti tržište otpada, da se mogu uključiti igrači koji znaju, a netko od toga ima koristi.

Bulj: Od Lećevice se želi napraviti kanta za smeće

 Miro Bulj (Most) poziva na zaštitu voda i gospodarenje otpadom na pravi način. Moramo imati točno određena mjesta za odlaganje opasnog otpada, sve smo konvencije i uredbe prepisali, a u stvarnosti je kaos, ustvrdio je zastupnik, nezadovoljan stanjem u prostoru, pogotovo krškom, odnosno onim u Dalmatinskoj zagori. 

 Od Lećevice se želi napraviti kanta za smeće, na području gdje su pitke vode, upozorio je Bulj. 

 Baselska konvencija prihvaćena je 1989. i danas je najkompleksniji međunarodni ugovor iz područja zaštite okoliša, nastala je kao međunarodni odgovor na praksu bogatih zemalja koje su kasnih 80-ih godina 20. stoljeća, tražeći jeftiniji način da ga se riješe, počele izvoziti opasni otpad u nerazvijene zemlje i zemlje Istočne Europe. 

 Konvencija trenutno ima 187 stranaka, a cilj joj je zaštititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih utjecaja koji proizlaze iz stvaranja, gospodarenja, prekograničnog prometa te zbrinjavanja opasnog i drugih vrsta otpada.