Obavijesti

News

Komentari 75

Može li se stari njemački plan o migraciji primijeniti i danas?

Može li se stari njemački plan o migraciji primijeniti i danas?
3

Poslijeratnu Njemačku 1920-ih morio je problem migracija. Projekt Atlantrope bila je ideja arhitekta Hermana Sörgela koji je htio stvoriti "euroafrički superkontinent"

VIDEO

Projekt  "Atlantropa", koju je osmislio njemački arhitekt i geopolitičar Herman Sörgel (1885.-1952.) predlagala je stvaranje "euroafričkog superkontinenta", odnosno izgradnju mostova i djelomično isušivanje Mediterana pomoću brojnih brana. Tako bi omogućio milijunima Europljana da pronađu bolji život u Africi što bi potom vodilo u dominaciju Europljana na Crnom kontinentu. U tadašnje doba rasizma i kolonijalizma bila je to potpuno prihvatljiva varijanta. 

Herman Sörgel je na ovu ideju došao poslije lošeg iskustva Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Kraj rata Njemačka dočekala poražena i u rasulu, oduzete joj sve kolonije, izgubila je sedminu državnog teritorija i desetinu stanovništva

Atlantopa viđena iz svemira

Sörgel je insistirao da bi baza njegovog "superkontinenta" bila gigantska hidroelektrana.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Finalni nacrti "Atlantrope" otkrivaju da bi Mediteran bio podijeljen na nekoliko dijelova. Brana na Gibraltaru, dvije brane na rijeci Kongo, stvaranje mora u Čadu i Kongu, samo su neki od detalja Sörgelovog  plana.

U tadašnje, kolonijalističko vrijeme, Afrika je smatrana idealnim teritorijem za naseljavanje Europljana. Iako danas ovaj prijedlog zvuči potpuno apsurdno, tada je shvaćen veoma ozbiljno, te su o njemu raspravljali svi veliki umovi Njemačke.

U Münchenskom muzeju nalazi se opširna dokumentacija o "Atlantropi", isječci iz brojnih zemljopisnih magazina, kao i čitave mape potencijalnih europskih gradova u Africi.

Ono što je "Atlantropu" činilo tako privlačnom je vizija "mira u svijetu", koju je projekt zastupao, uz jednostavno tehnološko rješenje, a to je izgradnju brana i mostova. Ogromna hidroelektrana bi energijom napajala dobar dio oba kontinenta, a nezavisan Savjet imao bi ovlaštenje uskratiti energiju svakoj državi koja bi postala prijetnja svjetskom miru.

Wikipedia

Taj plan je tražio od svake države da u realizaciju projekta uloži toliko novca da nijednog ne bi ostalo dovoljno da financira rat. Sve do smrti 1952. godine Sörgel se posvetio promoviranju svoje ideje širom svijeta. To je radio kroz novine, radio, filmove, izložbe pa čak i operu koja se zvala "Atlantropska simfonija". 

Njegova vizija, znamo, nikada nije provedena u djelo. A da je, tko zna kako bi Europa i Afrika danas izgledale, i kako bi se migracije odvijale.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 75
VIDEO

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju
ZBOG NOVIH SAZNANJA?

Roditelji djevojčice su ponovno u policijskoj postaji! Na mjesto potrage stigao i bager, kopaju

Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag

Snimke s mjesta događaja: Policija kopa teren kod štaglja gdje je nestala malena Danka
VIDEO: CURICA NESTALA U SRBIJI

Snimke s mjesta događaja: Policija kopa teren kod štaglja gdje je nestala malena Danka

BANJSKO POLJE, SRBIJA - Nekoliko pripadnika policije iskopava prostor ispred štaglja gdje je djevojčica Danka Ilić nestala prije dva dana. Pretražuje se teren kako bi se pronašao bilo kakav trag. Roditelji djevojčice ponovno su pozvani u policijsku postaju, ali za sada još nema informacija je li to povezano s kopanjem zemljišta oko kuće gdje je malena Danka nestala.
Četvrti je dan potrage za malom Dankom (2) u Srbiji! Na mjesto događaja stigle specijalne ekipe
NOVA SAZNANJA?

Četvrti je dan potrage za malom Dankom (2) u Srbiji! Na mjesto događaja stigle specijalne ekipe

Danka Ilić (2) nestala je u utorak oko 13 sati u prigradskom naselju Banjsko polje kod srpskog grada Bora