'SDP ne želi sudjelovati': Neće biti posljednje sjednice Sabora

Nakon što su prije 20 dana izglasali odluku za raspuštanje Sabora i od tada održali samo jednu, svečanu sjednicu, danas se u Hrvatskom saboru sastalo predsjedništvo Sabora s predsjednicima klubova saborskih zastupnika kako bi se dogovorili o završetku rada Hrvatskog sabora. Iz SDP- a se nitko nije pojavio.

Posljednja sjednica Sabora koja je trebala biti 15. srpnja kad Hrvatski sabor i službeno prestaje s radom, ipak se neće održati jer su iz SDP- a poručili kako ne žele sudjelovati.

- Nažalost, na Predsjedništvo se bez ikakvog obrazloženja nije odazvala potpredsjednica Sabora iz redova SDP- a. Jučer je predsjednik SDP-a preko medija poručio da oni ne žele sudjelovati u nastavku sjednice Sabora. Ja sam ga danas pokušao dobiti telefonski da ga ipak uvjerim da su to teme od nacionalnog značenja. Nisam ga uspio dobiti. Uspio sam dobiti kolegicu Opačić koja mi je samo prenijela da je stav SDP- a da ne sudjeluju u radu Sabora. I mi smo zaključili, obzirom da je kvorum vrlo nesiguran bez sudjelovanja druge po veličini stranke u državi, ne bi imalo smisla održati zadnje sjednice Sabora - rekao je predsjednik Sabora Željko Reiner.

 Reiner je istaknuo kako su htjeli održati tu posljednju sjednicu zbog dvije točke koje su od nacionalnog interesa.

- Jedno je ratificiranje ulaska susjedne zemlje Crne Gore u NATO gdje smo mi obećali da  ćemo mi biti među prvim zemljama koje će ratificirati ulazak u NATO. Dapače, imali smo i naznake da bi došao predsjednik Crne Gore na sjednicu Sabora. Druga  točka je izbor pravobraniteljice za osobe s invaliditetom čiji je mandat istekao. Mandat njezinog zamjenika ističe u 10. Mjesecu, a lako se može dogoditi da do onda ne bude izabrana nova Vlada pa da onda formalno nitko ne skrbi za osobe s invaliditetom - rekao je. 

Na  pitanje koliko je ta ratifikacija uopće bitna, Reiner ističe kako je ona veoma važna.

-  Naš prvi susjed da uđe u NATO, ja mislim da je to jako važno. A jednako tako važno je i za invalide da imaju svoju pravobraniteljicu - rekao je. 

Na opasku kako je pravobraniteljici Anki Slonjšak istekao mandat kad je nedavno na sjednici predstavila izvješće za 2015. godinu, Reiner ističe kako nije dobro što ona tada nije bila ponovno izabrana.

- Sada postoji opasnost da izađe mandat i njenom zamjeniku jer kada izađe njemu, onda nema nikoga tko tu funkciju obavlja- rekao je.

Na pitanje razmišlja li o tome da se ovaj mjesec smanji plaća ili ukine paušal  od 1500 kuna, zastupnicima obzirom da nitko od njih nije odradio i više neće službeno odraditi ni jedan dan,  Reiner kaže da nema mogućnost odlučivanja o tome. A nema kome ni predložiti.

Na pitanje hoće li se ubuduće, u novom sazivu Sabora ukoliko on ostane predsjednik, sjednice sazivati samo konsenzusom, Reiner je rekao kako na to pitanje nema smisla odgovarati.

 Istaknuo je kako na sjednici Predsjedništva nisu razgovarali o drugim zakonima.

- Namjerno nismo htjeli stavljati na dnevni red nikakve sporne točke oko kojih bi se mogle razviti nekakve predizborne polemike i sukobi - rekao je.

Most žali što neće biti posljednje sjednice

Most od početka govori i da smo nakon naše odluke o raspuštanju od 20.lipnja koja stupa na snagu 15. srpnja trebali nastaviti normalno raditi svoj posao za koji smo dobro plaćeni. Imamo pedesetak razno raznih točaka koje su na dnevnom redu Sabora i Sabor ima što raditi. Žao mi je što se ovo zasjedanje neće održati, predsjednik Sabora je htio da oko toga postignemo konsenzus, da se ne bi otvarale neke posebne političke rasprave na samom zasjedanju, to nažalost nismo uspjeli i odustao je od sazivanja, prigovorio je Miroslav Šimić nakon sjednice Predsjedništva Sabora.

Upitan jesu li doista dvije teme koje je Reiner želio staviti na dnevni red od nacionalnog interesa, Šimić odgovara kako je ključno da je u interesu Hrvatske da Sabor radi bez obzira o točkama.

- Za Most u ovom trenutku nije bilo važno koliko su one od nacionalnog interesa, mislimo da su ove točke važne, mislimo da je važno i ostalih 40-ak točaka, bilo bi dobro da smo mogli izabrati pravobranitelja za osobe s invaliditetom i bilo bi dobro da pokažemo ovu prijateljsku gestu prema Crnoj Gori. Međutim, ima još puno stvari, ima Zakon o financiranju političkih stranaka, imamo i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva jer bi moglo doći do poskupljenja vode za građane. Nisu to neke bezvezne točke – uvjerava Šimić.

Na Predsjedništvu se, dodaje, nije niti pokušalo utvrditi može li se i bez SDP-a skupiti potrebni broj ruku da se ove dvije točke izglasaju.

'Ne radimo, a imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna. To ne može biti normalno'

- Reiner je htio da se postigne konsenzus, da se ne napravi neki uvjeteno rečeno cirkus oko toga i kada je dobio informaciju da SDP ne želi sudjelovati, a dobio ju je tijekom sjednice, onda je predložio da se zasjedanje ne nastavlja – pojašnjava Šimić.

Nije u redu, dodaje, da su zastupnici jako dobro plaćeni, a ne rade u Saboru.

- Mi ne radimo od 20. lipnja na zasjedanjima, ok, dio je terenski rad, ali one najvažnije poslove, odbore i zasjedanja Sabora ne radimo, a imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna. Nikome normalnom to ne može biti normalno. S druge strane postoje mogućnosti da se to ispravi, ali tu je odgovornost i na predsjedniku Sabora. SDP danas govori da Sabor ne treba zasjedati, a oni su jedini sazvali Odbor gdje smo se i odazvali, a HDZ nije. Jasan stav Mosta od početka je da smo trebali i nakon 20.lipnja nastaviti svoj posao za koji smo jako dobro plaćeni – zaključio je Šimić.

Pupovac: Nije bilo suglasnosti

Milorad Pupovac komentirao je otkazivanje saborske sjednice.

- Na sastanku predsjedništva Sabora nije bilo potrebne suglasnosti da bi se održala sjednica. Nije se smatralo da su predložene točke dnevnog reda toliko važne i uregentne da bi baš zbog njih trebalo na dan kad se raspušta Sabor sazove sjednica parlamenta. Neki su, pak, htjeli veći broj točaka, više povezanih s našim nacionalnim potrebama, neki da se to riješi na neki drugi način. Nije bilo suglasnosti- rekao je.