Na mjestu nekadašnjeg groblja niknula je gradska ljepotica

VIDEO:

Danas možemo kazati da nema građanina koji ne bi s užitkom promatrao ove prostorije, a i ovu čistoću, koja ovdje kod prodaje vlada, kazao je u trenutku svečanog otvorenja Tržnice na Dolcu aktualni zagrebački gradonačelnik Stjepan Srkulj, ponosan što je Zagreb, grad od 180 tisuća stanovnika dobio jednu tako modernu i lijepu tržnicu.

Naime, Zagrepčani su prije Dolca imali tržnicu na samom Trgu bana Jelačića, nekadašnjoj Harmici (po mađarskoj riječi "harmincz", što označava broj 30.) Taj naziv "tridesetnica" dolazio je od carine koja se plaćala na uvezenu robu.

No kako je Zagreb rastao, tržnica na samom Trgu počela je predstavljati smetnju jer se na tom mjestu htio dobiti čist i reprezentativan javni prostor. Odabran je Dolac, u to vrijeme svojevrsna sirotinjska četvrt prepuna malih kućeraka gusto naslaganih između Kaptola i crkve sv. Marije.

Lokaciju je izabrao ugledni arhitekt Viktor Kovačić. No odluka da se kućice poruše da bi se dobio otvoreni prostor za novu tržnicu, nije odmah naišla na odobravanja. Pri kopanju terena za tržnicu otkrivene su kosti s groblja koje se nekada nalazilo uz crkvu sv. Marije. Argument koji je prevagnuo je bio taj da će se rušenjem kvaliteta tog prostora povećati.

Svi su bili ushićeni

A o tome da se na starom naselju Dolac uredi tržnica, raspravljalo se gotovo četvrt stoljeća. Razmišljalo se i o drugim lokacijama - nekadašnjoj Jahaonici u Martićevoj ulici, a i o prostoru gdje su današnja Zagrebačka banka i Gradska kavana te parkiralište u Cesarčevoj.

Viktor Kovačić je lokaciju Dolac predložio još 1909. godine. Prijedlog je dvije godine poslije podupro tadašnji gradonačelnik Janko Holjac. No počeo je Prvi svjetski rat i sve je stalo. Tek je tako 1925. godine, za vrijeme mandata gradonačelnika Vjekoslava Heinzela, konačno odlučeno. I odmah se počelo s rušenjem starih kuća

Dugo smo čekali i dočekali. Otvorenje nove tržnice obavljeno je svečanim načinom. To je i razumljivo, jer su rijetki gradovi koji se mogu podičiti ovakvim modernim tržišnim uređajima. Stranci, koji su u posljednje vrijeme kako se tržnica dogotavljala, posjećivali grad, priznavali su to s puno hvale... pisale se dnevne novine Večer 1. rujna 1930.

Svečano otvorenje bilo je u osam sati ujutro, mnoštvouzbuđenih građana je došlo na otvaranje, a završavajući svoj govor gradonačelnik Srkulj je između ostalog rekao: 

- Gospodo, ja sam uvjeren da će ova tržnica postati mezimče grada Zagreba. Pogotovo zato što će ljudi svakog dana dolaziti ovamo...

Popularni "trbuh Zagreba" mnogim je piscima bio inspiracija. Književnik i zagrebački kroničar Zvonimir Milčec o njemu je zapisao: "Već od ranoga jutra Dolac se kupčekima, pušlekima, komadima i mjericama nudi u svoj svojoj šarenoj ambalaži i ritualno seli na zagrebačke stolove, a sa stolova u želuce."