Na mojem računu nalazi se 43.001 kn više nego sam uplatio

U ovom trenutku na vašim osobnim računima u mirovinskim fondovima nalazi se 36 milijardi kuna više nego što je uplaćeno*. To je novac koji su zaradili obvezni mirovinski fondovi, a pripada samo vama.

Zadaća je mirovinskih fondova da svojim članovima – vama, svim zaposlenim građanima koji uplaćuju pet posto bruto plaće u drugi stup – ostvare zaradu i povećaju vrijednost imovine na osobnim mirovinskim računima kako bismo imali čim veću mirovinu. Četiri obvezna mirovinska fonda koja posluju u Hrvatskoj - AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen mirovinski fond - zajedno imaju više od 1.94 milijuna članova, a zarada od 36 milijardi kuna raspoređena je među članovima u skladu s našim dosadašnjim uplatama i prinosima pojedinog fonda.

Konkretno: ako ste zaposleni od 2002. i čitavo vrijeme primate prosječnu plaću (prema podacima o plaći Državnog zavoda za statistiku) i uplaćujete obaveznih 5% u drugi mirovinski stup, u fond kategorije B, dosad ste uplatili 75.616,50 kuna, a na računu vam se nalazi 118.617,80 kuna. Vaša zarada – zahvaljujući kojoj će vaša mirovina biti veća – u ovom trenutku* iznosi 43.001,30 kuna. Ako ste pak imali iznadprosječnu plaću i uplaćivali više u drugi stup, i vaša zarada je veća: na primjer, Ana iz Zagreba uplatila je 124.687,96 kuna na osobni račun u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda od 2003. do danas, a sada na računu ima 176.207,50 kuna. Zarada koja se nalazi na njenom računu iznosi malo više od 51 tisuću kuna***.

Za oboje građana štednja u drugom stupu znači sigurniju i veću mirovinu. Kako? Za mirovinsko osiguranje svi zaposleni u Hrvatskoj svakog mjeseca izdvajaju 20 posto bruto plaće. Od tog iznosa, 15 posto mirovinskog doprinosa odlazi u državni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili prvi stup koji posluje na temelju međugeneracijske solidarnosti. Mirovine koje svakog mjeseca primaju naši roditelji, baka ili djed isplaćuju se iz doprinosa za prvi stup. Jednoga dana, kada odete u mirovinu i vi ćete primati mirovinu iz prvog stupa koji funkcionira na principu međugeneracijske solidarnosti. Samo što će tada, u budućnosti, netko drugi uplaćivati doprinose iz svoje plaće. Pitanje je samo hoće li ta mirovina – zbog loših demografskih i ekonomskih kretanja - biti kakvu ste očekivali, hoće li biti dovoljna za život u starosti.

Upravo zbog te neizvjesnosti, preostalih 5% mirovinskog doprinosa ulažemo u drugi stup, u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda. Drugi stup osnovan je 2002., kada je pokrenuta mirovinska reforma s ciljem da se građanima omogući osobna mirovinska štednja za starost. Uplata mirovinskog doprinosa od 5% bruto plaće ne troši se za isplatu tekućih mirovina već ostaje na osobnom mirovinskom računu svakog člana. Od trenutka uplate, to je osobna imovina svakog člana, njegovo vlasništvo. I tu je glavna razlika jer tim novcem može raspolagati samo član fonda i nitko drugi. Veća vrijednost imovine u obveznim mirovinskim fondovima rezultat je dodatne zarade koju su fondovi ostvarili za svoje članove. Ulažući imovinu u državne obveznice i dionice, fondovi su iz godine u godinu povećavali iznos novca na osobnim mirovinskim računima građana. Prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova za kategoriju B (u kojoj se nalazi gotovo 98% članova) od osnivanja do danas bio je 5,62 posto, pokazuje mjesečni izvještaj HANFA-e za lipanj 2019. Svaki član fonda pri tome može provjeriti koliko je točno uplatio doprinosa na osobni mirovinski račun – kroz onih pet posto - a koliko mu je 'njegov' fond dodatno zaradio, odnosno kapitalizirao štednju.

Svoju osobnu kapitaliziranu štednju svaki budući umirovljenik primat će kao dodatak mirovini iz prvog stupa, pri čemu će unaprijed znati koliko će mu mirovina biti veća zahvaljujuću uplatama u drugi stup.

Osobna kapitalizirana štednja za mirovinu rješenje je kojemu pribjegavaju mnoge zemlje suočene sa nepovoljnim demografskim kretanjima. Modeli u Europi su različiti, cilj je isti: omogućiti građanima da sustavno štede za vlastitu mirovinu i sigurniju starost.

Zato, provjerite stanje na osobnom računu svog obveznog mirovinskog fonda.

*Izvor: Izračun društava za upravljanje OMF-ovima temeljem službenih podataka HANFA–e o uplatama i isplatama. Navedeni podaci informativnog su karaktera i ne predstavljaju jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanja dobiti. Uračunata je višekratna naknada.

**Izračun zarade na dan 30.06.2019. za građanina koji je bio član fonda MIREX-B od početka reforme (30.04.2002.) i cijelo vrijeme ima prosječnu hrvatsku bruto plaću (prema statističkim izvješćima o plaći DZS-a).

***Pregled prometa po osobnom računu na dan 9.05.2019. za zaposlenicu iz Zagreba koja je član fonda MIREX-B od 11.11.2003. i cijelo vrijeme ima iznadprosječnu hrvatsku bruto plaću.