Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Privatizacija Agrokora u ratno doba je ideja HDZ-ove vlade...'

None Foto: Marko Lukunić/PIXSELL 15

Na prvo saslušanje, iako su bili pozvani nisu došli Ante i Ivica Todorić pa je prvi svjedočio bivši predsjednik i predsjednik prve hrvatske Vlade Stjepan Mesić

>>> Zadnje informacije...

POGLEDAJTE VIDEO:

Josip Manolić svjedoči pred istražnim povjerenstvom za Agrokor Više na http://bit.ly/2zBTlGH Reporterka: Snježana Krnetić

Posted by 24sata on 7. studenoga 2017

16.20 Lovrinović je pitao zašto se tijekom rata pokrenuo proces privatizacije i čije je to bila ideja.

"Takav je bio zakon i hrvatska politika se zalagala za privatizaciju. Izborni programi svih stranaka da se uz sve demokratske slobode treba ići u strukturu u kojoj će privatno vlasništvo dominirati", rekao je Penić.

"Konkretno o imenima ne znam, ali to je bila politika vlade i vlasti da se ide u taj projekt", rekao je Penić.

16.18 "Je li se za vrijeme Franje Tuđmana iti jedan veliki gospodarski sustav prodao u više od 50 posto?", pita Babić.

"Ni jedan superveliki subjekt nije prodan u postotku većem od 50 posto", rekao je Penić.

Upitan je li dok je bio ministar unutarnjih poslova zaprimio ijednu prijavu oko Agrokora, Penić je rekao:

"Na primjer za Gradski podrum (afera Miroslava Kutle op. aut.), al ine sjećam se da je bilo prijava za Agrokor. Da ih je bilo ja bih poslao u proceduru", tvrdi Penić.

 "Ustvrdili ste da za vrijeme dok ste vi bili ministar nije bilo prijava za Agrokor. Ranije je bilo prijava i znači li to da su svi raniji ministri zakazali", pitao je Nikola Grmoja.

"Ne mogu se staviti u poziciju bilo kojeg dužnosnika koji bi zaustavio bilo koju prijavu. Ne komentiram kako to da nije bilo sudskog epiloga", završio je Penić svoje svjedočenje.

16.09 Maras ga je pitao je li Škegro bio jedan od glavnih ljudi za privatizaciju?

"Ne znam što bi to značilo. To ćete morati pitati njega. On je bio predsjednik Upravnog odbora i kad pogledate koji su to sve ljudi tamo bili znat ćete da se nikoga od njih nije moglo natjerati ni na što", tvrdi Penić.

"Sjećate li se prodaje dionica Unikonzuma koje su bile u vlasništvu države? Je li bio raspisan natječaj?", pitao je Maras.

"Ne sjećam se. Vjerojatno je bio natječaj", odgovorio je Penić.

"Sjećate li se koliko je firmi privatizirano dok ste vi bili na čelu Fonda", pitao je Ante Babić.

"Ne sjećam se. Puno je firmi pretvoreno, a jako malo privatizirano", kaže Penić.

16.07  "Nisam znao da je Ivica Todorić kupovao dionice Unikonzuma menadžerskim kreditom Zagrebačke banke", odgovorio je Penić Marasu.

"Kako je moguće da niste primijetili ni jedno kazneno djelo, a na to je kasnije upozoravala revizija", pitao je Maras.

"Ono što smo primijetili smo i prijavili, nismo mogli prijaviti ono što nismo primijetili. Bilo je tu 2700 tvrtki koje su privatizirane", rekao je Penić.

"Zašto je dozvoljeno da se torbari dionicama Unikonzuma? Nije bilo ni jednog jedinog ugovora. Zašto nitko u Fondu to nije pratio", zanima Marasa.

"To ćete pitati druge. Ne vidim nikakav propust Fonda za privatizaciju" odgovara Penić.

15.51 Maras je tražio Penića da  ocijeni je li proces privatizacije bio pošten tvrdi da je bilo manjkavosti i da bi se sada zalagao za veće popuste radnicima.

"Ne smatram da je proces bio nepošten i nepravedan. Proučavao sam i procese u Češkoj i Poljskoj i ni oni nisu potpuno zadovoljni. Moj osobni stav je da je torbarenje bilo nemoralno, ali dok netko nije pravomoćno presuđen to je sve na razini politike", odgovorio je.

15.43 Nikolu Grmoju zanimaju izmjene Zakona o privatizaciji i tko je imao utjecaja na te izmjene koje su omogućile torbarenje dionicama.

"Tada sam već bio ministar unutarnjih poslova tako da to više nisam pratio. Ne znam jeste li dobro povezali to torbarenje. Toga je bilo i ranije. Kupovale su se dionice od malih dioničara i je li tu bilo nešto protuzakonito bi morali odrediti drugi državni organi. Bilo bi transparentnije da se to radilo na burzi", odgovorio je Penić.

Izbjegava odgovore

"Ja sam pitao za izmjene 1993. godine", inzistira Grmoja navodeći primjer Unikonzuma.

"U moje vrijeme je burza i proradila", odgovara Penić na što je Grmoja ustvrdio da izbjegava odgovor.

"Je li vam bio sumnjiv nagli rast Agrokora i to što tvrtka jednog čovjeka premašuje sve ostale tvrtke", pita Grmoja.

"Pogledajte datum rješenja za Konzum, mislim da je to bilo 1992. godine ili početkom 1993. godine. Ja sam došao kasnije", tvrdi Penić no Grmoja ponovno pita za rast Agrokora i je li mu išta bilo sumnjivo i je li bilo pogodovanja i nepravilnosti.

"Vi ste o tome govorili, ali ja sam slušao i drugu stranu i ne mogu se odlučiti između jedne i druge strane. Sve što se nalazi u dokumentaciji i elaboratima treba uzeti i pročitati jer je to toliko gradiva da ne bi stalo u ovu sobu", kaže Penić.

"Ovdje imamo već poznatu bolest", nezadovoljan je Grmoja izbjegavanjem odgovora.

15.38  Je li bilo pritisaka od predsjednika Tuđmana i njegovih suradnika ili iz koncerna Agrokora u vezi privatizacije? pitao je Brkić.

"Ne, decidirano i s indignacijom odbacujem insinuacije da bi predsjednik Tuđman ili bili tko drugi pokušao na mene utjecati", ustvrdio je Penić dodavši da je Tuđman samo rekao da mu se iz dijaspore žale da ne mogu sudjelovati u privatizaciji.

"Objasnili smo mu da teško mogu doći do kredita za razliku od ljudi koji su unutar sistema već dobro organizirani i već ovdje iimaju imovinu. Da preduhitrim vaše pitanje reći ću vam da sam se jednom sreo s Todorićem na njegov zahtjev 1994. ili 1995. godine. Interesirao se za Podravku, predočio sam strukturu Podravke. Mislim da nakon tog sastanka nikada ije objavio pismo namjere za Podravku jer sam rekao da je ona dovoljno velika da bi ona mogla kupiti Agrokor. Jednom sam bio u društvu s Antom Todorićem, nismo imali nikakve ni poslovne ni bilo kakve druge veze", rekao je.

15.26 Na pitanje sjeća li se koji su konzultanti bili angažirani za privatizaciju Zvijezde i druge tvrtke u sklopu Agrokora naveo je da se  ne sjeća jer je prošlo više od 20 godina. O privatizaciji Jamnice pak kaže da zna dosta jer je bio načelnik Jastrebarskog.

'Jamnica je bila razrušena, bila je blizu linije ratišta. Na nju su pale stotine i stotine granata. Velike vojne snage smo morale koristiti da pobunjenike izbacimo iz Jamnice. Ali, Jamnica je obnovljena i brzo je počela raditi s 300 radnika što je bilo jako značajno', rekao je Penić.

Milijana Brkića zanimalo je li za Penićeva mandata privatizirana ijedna tvrtka Agrokora, a ovaj je rekao da se ne može sjetiti. Rekao je da je bio u NO Belja 1998. godine.

15.18 "Jeste li razmatrali načine financiranja pri privatizaciji", pitao je Čuraj.

"Nismo to činili. To nije bio naš problem. Samo kad smo sumnjali da je u pitanju neprijateljski kapital. Tako sam čuo da je primjerice Jugobanka željela isfinancirati menadžment u Plitvicama, pa da im menadžeri ne vraćaju i banka preuzme Plitvice. Kad bismo tako nešto čuli ili doznali reagirali bismo, ali inače ne. To je najbolje pitanje za banke koje će možda imati dobre odgovore zašto su nekoga financirali", tvrdi Penić.

15.11 "Kako je tekao proces stjecanja većinskog udjela u tvrtkama koncerna Agrokor", pitao je Penića Stjepan Čuraj.

Umjesto odgovora Penić priča o procedurama, načinu izrade elaborata, čuvanju dokumentacije u Fondu za privatizaciju.

 Kaže da se ne sjeća kako je išla privatizacija, ali da sva dokumentacija postoji na dva mjesta - u pravnim sljednicima Fonda za privatizaciju i u samom Agrokoru.

 Penić je rekao da je 2700 poduzeća sudjelovalo u privatizaciji te da je to "reforma svih reformi i dan danas".

14.06 - Nastavak sjednice je u 15 sati kada će svjedočiti  Ivan Penić, još jedan od bivših šefova Fonda 90-tih i prvi ministar privatizacije.

Ivan Penić je 1993. godine postao predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, a 1995. ministar privatizacije.

14.05 - Nikola Grmoja je spočitao Kovaču kako ništa ne zna o ničemu.

- Niste nam dali niti jednu informaciju vezanu uz Agrokor, ničega se ne sjećate, ni u čemu niste sudjelovali - poručio je Grmoja Kovaču. 

Kovača je to naljutilo.

- Vi ste dva petka u ovom Saboru i pravite se kao da ste popili svu pamet ovog svijeta. Ja sam ovaj Sabor čuvao s lovačkom puškom. Neću dozvoliti da se na mene viče - rekao je Kovač.

Nakon toga je Miljenić pitao da li ima još pitanja. Pošto ih nije bilo prekinuo je sjednicu. 

14.01 - Josip Borić želi znati o reviziji pretvorbe i privatizacije od 2000.godine, ali Miljenić mu ne dozvoljava to pitanje jer nema nikakve veze s Agrokorom.

- Vi ste predsjednik pa postavite barem jedno pitanje, dosad niste ni jedno - odgovorio mu je Borić. To je razljutilo Miljenića.

- Hoću li ja postaviti neko pitanje je moj problem, a ne vaš. Ovo što pitate je potpuno izvan teme i nema nikakve veze s Agrokorom - planuo je Miljenić.

13.54 - Da li vas je predsjednik Tuđman ikada nazvao sa zahtjevom za neku privatizaciju - pitao je Brkić.

- Nikada me predsjednik Tuđman nije nazvao i nije bilo nikakvih pritisaka - rekao je Kovač. 

13.47 - Ako je sve bilo korektno zašto ste mijenjali zakon o privatizaciji 1996. godine - pitao je Maras.

- Po starom zakonu preko 230 tisuća prognanika, izbjeglica, branitelja, obitelji poginulih nije moglo sudjelovati u privatizaciju. Predsjednik Tuđman je naložio da im se pomogne podjelom dionica iz preostalog portfelja - odgovorio je Kovač. 

13.37- Maras je pitao zašto je Tuđman inzistirao da Kovač kao zastupnik preuzme Fond za privatizaciju.

- Razlog su bile svakodnevne rasprave u Saboru na koje nitko iz Fonda nije mogao odgovoriti. Trebao je netko odgovoriti na objede koje su dolazile iz oporbenih redova, demagogija se mogla rezati nožem - rekao je Kovač. 

13.27 - Dok sam ja bio predsjednik Fonda uopće nije bilo privatizacije kompanija iz portfelja Agrokora. Tako da o tome nemam pojma. 

13.14 - Svjedoči Milan Kovač, bivši šef fonda za privatizaciju. Rekao je da nije imao čast poznati niti jednog člana obitelji Todorić niti išta zna o njima.

- Na dnevnom redu nismo imali te firme iz portfelja fonda. Znam da je sve bilo u redi s poslovanjem firmi. Nisu nađene nikakve nepravilnosti iz tih firmi. Nije bilo nikakvih problema - rekao je Kovač. 

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

12.30 - Marasa je Manolića pitao jesu li u privatizaciji sudjelovali ljudi koji su nakon izlaska iz SKH ušli u HDZ.

Manolić mu je rekao kako oni u stranci nisu bili diskriminirani. Rekao mu je da je bitno bilo jedino da su sposobni.

- Čiju su podršku odluku imali Valentić i Gregurić? - pitao je Maras.

Manolić je rekao kako su imali podršku predsjedništva HDZ-a.

Kazao je za kraj kako je nezamislivo u parlamentarnoj demokraciji da povjerenstvo prestane s radom nakon što DORH preuzme istragu.

- To je nemoguće - rekao je Manolić.

12.25 - Brkić ponovno pokušava postaviti pitanje s druge strane dvorane. Morao je vikati da ga Manolić čuje.

 - Jesu li ljudi iz dijaspore sudjelovali u privatizaciji? - pitao je Brkić.

- Da - rekao je Manolić. Imena se nije mogao sjetiti

- Jesu li direktori koji su sudjelovali u privatizaciji bili članovi Saveza komunista - pita Brkić.

- Da, bili su elita i neki od njih su sudjelovali u privatizaciji - odgovara Manolić.

- Je li netko od hrvatskih branitelja sudjelovao u privatizaciji - pita Brkić.

- Sigurno jest, ali ne znam imena - rekao je Manolić.

12.10 - Da li je Ivici Todoriću pomogla politika?

- Pomogli su mu određeni ljudi u određenim institucijama što se može dokazati. Da mu je politika pomogla to je preširok pojam. Ja to ne mogu prihvatiti - rekao je Manolić. 

- Jeste li imali informacije o istragama o sumnjivim tokovima novca prema Agrokoru - pitao je Maras. 

- Čitav kriminal oko Agrokora i oko Agrokora u Hrvatskoj možete naći deset Agrokora - rekao je Manolić.  

12.03 - Zašto se odustalo oko vaučerizacije građana? - pitao je Gordan Maras.
- Te teze su postojale te rasprave su bile u nedogled. Nije se moglo doći do toga kakvu pravednu raspodjelu napraviti tog društvenog gospodarstva - rekao je Manolić. 

- Tko je prelemio da se ide po HDZ-ovom modelu da se stvori broj tajkuna i da se njima transferiran društvena imovina - pitao je Maras.
- Onda sam i ja jedna od njih, ali nije bio cilj da se stvori 200 obitelji bogatih nego da se stvore uspješna poduzeća - rekao je Manolić.

- Da li to je bilo nepošteno?
- Jesu li dobila, jesu li kupila. Postojala je procedura koje su se trebali držati. Tko je bio van procedura to je bio kriminal. 

- Uz proceduru da li je trebala podrška HDZ-a da bi se došlo do sredstava i privatizacije pojedine tvrtke? - pitao je Maras.

- Ja vam na to pitanje ne mogu odgovoriti. Mogu predstaviti da je moglo doći do toga ako su se dva subjekta pojavila da žele jedan objekt ako su ponudili isti iznos onda je netko to trebao presjeći. 

11.54 - Možete li konkretno reći tko su ljudi koji su se okoristili privatizacijom, pitao je Lovrinović.

- Mogu vam odgovoriti samo ako mi konkretno kažete o kojim se tvrtkama radi - rekao je Manolić.

- Bili ste na izvoru informacija jeste li iz miljea obavještajnih i tajnih službi znali kakav se kriminal sprema - pitao je Lovrinović.

- Mene tada nije zanimalo gospodarstvo nego obrana Hrvatske od agresije. Ne mogu tvrditi da neka informacija nije do mene došla, ali ako i jest onda sam dao nekom drugom da se time bavi - rekao je Manolić. 

11.46 - Ajde da čujem i jednog pametnog, rekao je Manolić kada je Ivan Lovrinović išao prema njemu kako bi mu postavio pitanja.

11.42 - Grmoja opet citira Manolićevu knjigu u kojoj piše sa su Todorić, Gucić i Kutle bi najveći korisnici kredita za privatizaciju.

- Ne znam gdje ste to našli, ali to je vjerojatno točno - Manolić se opet ne sjeća najbolje svoje knjige.

11.35 - Todorić nije bio čovjek koji bi mogao financirati nekoga bio je privatni poduzetnik u prvo vrijeme. Propada teza oko toga da je mogao financirati HDZ, rekao je Manolić i tako odgovorio na pitanje Nikole Grmoje da li je Todorić financirao HDZ. Za uspon Agrokora, kaže, treba pitati Vladu nakon njegove.

- To morate pitati one koji su došli poslije mene, prvenstveno Nikicu Valentića koji će vam reći s kakvim se optužbama tada susretao. Franjo Gregurić je mene optuživao da sam protiv privatizacije i kada je on postao predsjednik Vlade otvorena su privatizaciji vrata bez kontrole - optužuje Manolić svoje nasljednike.

11.33 - Bio sam zadužen da uđem u problem za što se Antu Todorića tereti. To je sve bio kriminal. Da je koristio sredstva nenamjenski, pomagao ove ili one. On je pomagao političke prijatelje iz Hrvatskog proljeća, rekao je Manolić. 

11.29 - Ante je bio biznismen, libio se makinacija. Molim vas da radite razliku između Ivice i Ante Todorića, njegovog oca. Anti Todoriću je gospodarski kriminal napakovan, tvrdi Manolić. 

11.25 - Manolić slabo čuje pa je Ante Babić došao do njega da mu postavi pitanje. I ostali ga ispituju na taj način. Sjede pored njega i postavljaju mu pitanja. Predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) predložio je članovima povjerenstva da "sjednu pored svjedoka i šapću mu na uho".

- Ne čujem vas sasvim dobro. Ovaj slušni aparat kojeg sam dobio od našeg zdravstva ili kupio nije baš dobar - rekao je Manulić.

None Foto: Marko Lukunic/PIXSELL 7

11.22 - Banke su bile dosta zatvorene, nedovoljno otvorene prema svijetu i mogli su se odvijati različiti potezi koji nisu bili adekvatni politici za koju smo se zalagali. Ja sam s opredijelio za privatizaciju odnosno za pretvorbu, međutim bilo je dosta povika da sam ja protiv pretvorbe. To je došlo do predsjednika koji me prozvao. Rekao sam mu da sam za pretvorbu, ali nisam za pljačku koja se iza toga valja. Imali smo naznaka da je postojala velika želja pojedinaca da se kroz sustav obogate. Evo recimo, prijedlog Podravke. Procjena unutarnjih organa bila je 7 milijuna tadašnjih dinara. Međutim objektivna je procjena bila od 500 do 700 milijuna dinara. Oni su umanjili stotinu puta vrijednost da se pojedinci obogate - rekao je Manolić. 

11.11 - Todorić je otišao na razgovor kod Franje Tuđmana no oni se dva nisu mogli složiti. Tada je Todorić odustao da bude ministar poljoprivrede, rekao je Manolić. 

- Na tom sastanku su se razišli oko strategije razvoja poljoprivrede. Todorić je želio nastaviti velike sustave, a Tuđman je računao na glasove malih seljaka. Smatrao je i da seljak koji brani svoja tri hektara zemlje brani i Hrvatsku - rekao je Manolić. 

- Za vrijeme mog predsjednikovanja kao premijera, ali i Mesićevog mislim, nije bilo govora o Agrokoru. To nije bio predmet razgovora. Agrokor je izrastao iz jednog sustava u kojem sam ja na neki način sudjelovao. Mi smo iz plansko dogovorne ekonomije prešli u tržišno gospodarstvo. To je uključivalo i privatizaciju i otvaranje prostora za sudjelovanje privatnika u tom gospodarstvu - rekao je Manolić. Rekao je da nikada nije dobio nikakvu pritužbu protiv Agrokora. 

11.06 - Milijan Brkić je pitao Manolića da li mu je poznato da je Stjepan Mesić Antu Todorića predlagao za ministra poljoprivrede i da li ste bili s tim suglasni.

- Nije Mesić predlagao nego sam ja predlagao Todorića za ministra poljoprivrede Hrvatske jer sam ga poznavao iz jednog ranijeg kontakta.Upoznao sam ga kad sam vodio delegaciju sovjetskog saveza koja je htjela posjetiti jedan uspješan poljoprivredni kombinat. Todorić je to prihvatio, ali je tražio sastanak s predsjednikom Tuđmanom - rekao je Manolić. 

11.04 - Josip Manolić (97) je počeo svjedočenje. Orsata Miljenića je zamolio da govori glasnije da ga čuje. 

Nastavak sjednice saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor održat će se u utorak u Saboru. Prema dnevnome redu, iskaze bi trebali dati nekadašnji predsjednik Vlade Josip Manolić (11 sati) te čelnici nekadašnje Agencije, odnosno, Fonda za privatizaciju Milan Kovač (13 sati) i Ivan Penić (15 sati).

Na prvo saslušanje, iako su bili pozvani nisu došli Ante i Ivica Todorić pa je prvi svjedočio bivši predsjednik i predsjednik prve hrvatske Vlade Stjepan Mesić. Stjepan Mesić izjavio je nakon svjedočenja da ne vjeruje da će saborsko istražno povjerenstvo rasvijetliti istinu o Agrokoru, a drži i kako njegov iskaz neće pomoći utvrđivanju istine o ekspanziji tog koncerna. 

Na prvoj sjednici je usvojena lista svjedoka. Na sljedeće četiri sjednice za svjedoke će biti pozvani: Franjo Gregurić, Zdravko Mršić, Jurica Pavelić, Zlatko Mateša, Željko Rohatinski, Marko Škreb, Josip Petrović, Borislav Škegro, Zoran Jašić, Franjo Luković, Boris Vujčić, Pjer Matek i Ante Samodol. Nije prošao prijedlog da se pozovu Vladimir Šeks, Andrej Plenković, Ante Ramljak i Martina Dalić jer je protiv toga glasala HDZ-ova većina. 

Tema: Akcija Agrokor

Komentari (194)
  • ne ulazeći sada u ovu problematiku, Agrokor, itd., i u njegovu političku prošlost, ali fascinira me ovaj Manolić!!!! Pa lik će u ožujku imati 98 godina, a fantastično je mentalno zdrav, elokventan, i mnoge sugovornike, kudikamo mlađe, može bez problema nadjačati u polemici. Ni traga, ni "s" od senilnosti, ni "d" od demencije!!! Nikad nisam vidio lika u tim godinama u takvoj mentalno-intelektualnoj "kondiciji". Nevjerojatno!

    7. 11. 2017,   11:34
  • zločinačka organizacija opet jaše... zataškavanje, obmane, predstave za javnost, prijetnje akterima, kupovanje vecine sa oslobadanjem od optuznica (saucha), kupovanje hns lutaka.. privatizacija 90tih, sanader 2000tih, pa karamarko, pa sad plenky dalić i agrokor.. ima jos glasaca hdz-a? di ste mladezi i uhljebi?

    7. 11. 2017,   11:02
  • Sve znaju i zato lijepo u mirovini uzivaju i j..u nas u mozak.

    7. 11. 2017,   16:28