'Nastavlja se privatizacija i amerikanizacija zdravstva'

U Hrvatskom saboru u utorak je gotovo dva sata trajalo izjašnjavanje zastupnika o sedamdesetak uglavnom oporbenih amandmana na konačni tekst Zakona o zdravstvenoj zaštiti, no 'zeleno svjetlo' Vlade dobilo je tek njih nekoliko, i to onih nomotehničke naravi.

- Kao na tekućoj vrpci odbijate dosta dobrih amandmana. Mi smo predložili 17 amandmana, a imamo osjećaj da ćete odbiti sve, no bitno je da čuju naši građani kako se to brine vlada - 'tko je s nama njegovo može proći, a tko nije s nama taj je protiv nas'. Da sam rekao da ću vas podržati vi biste prihvatili svih 17 amandmana i rekli da ako ih imam još, donesem ih što prije - poručio je vladajućima Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Oporba je amandmanima aktualizirala i pitanje koncesija u obiteljskoj medicini, pa dok dio oporbenih zastupnika smatra da i dalje treba ostati broj ordinacija zakonom određen po domovima zdravlja, Mostova Ines Strenja Linić i Lovrinović tražili su da tko hoće može u koncesiju.

- Ako ostane ovakva odredba u zakonu, do 25 posto ordinacija u okviru domova zdravlja, to znači da može i ne mora biti 25 posto ordinacija. Mi smo predložili da minimalno 30 posto ordinacija mora ostati u sustavu domova zdravlja, da bi osigurali financijsku stabilnost domova zdravlja i dostupnu zdravstvenu zaštitu svim pacijentima, posebice u ruralnim područjima. Na ovaj način šaljete poruku 'Ne trebaju nam domovi zdravlja - istaknuo je HSS-ov Davor Vlaović.

Resornog ministra Milana Kujundžića, koji smatra da odredba o do 25 posto ordinacija koji ostaju u domovima zdravlja "stvara ravnotežu privatnog i javnog”, pozvao je da javno kaže da nam domovi zdravlja zapravo ne trebaju. "Vi ste kao ministar dirigent koji upravlja sustavom, ali vam je orkestar raštiman, domovi zdravlja ne funkcioniraju, nemate prvih violina jer nema liječnika”, poručio je Vlaović ministru.

Mrsić: Nastavlja se privatizacija i amerikanizacija zdravstva

Nezavisni Mirando Mrsić naglasio je kako je "vrag u detaljima", jer riječ 'do' 25 posto omogućava da u domovima zdravlja nude i nula posto ordinacija koje nisu privatizirane čime se, upozorava, nastavlja privatizacija i i amerikanizacija hrvatskog zdravstva. "Mislim da ste trebali napraviti iskorak i vratiti se Štamparovom modelu doma zdravlja”, poručio je Mrsić.

S druge strane, Strenja Linić i Lovrinović traže da svi koji to žele mogu biti koncesionari. "I sada je 70 posto liječnika koncesionara i pacijent ne vidi razliku između koncesionara i liječnika doma zdravlja", rekla je Strenja Linić i dodala da su liječnici u domovima zdravlja u podređenom odnosu s plaćom od 7 do 8 tisuća kuna. 

Lovrinović pak u odustajanju od toga da svi mogu u koncesiju vidi rukopis lokalnih moćnika, prije svega zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. "Sada liječnici u domovima zdravlja moraju zaraditi za direktore i vozače", poručio je. 

O istražnom povjerenstvu za Agrokor

U Sabor se raspravlja o oporbenom zahtjevu za osnivanjem istražnog povjerenstva za Agrokor, koje bi se bavilo okolnostima nastanka lex Agrokor, a posebice aferom Hotmail. Zahtjev ta osnivanjem povjerenstva predložio je Most, a potpisalo ga je 16 zastupnika. Povjerenstvo bi se trebalo baviti svim okolnostima vezanim za utvrđivanje stanja u koncernu Agrokor, pripremu i donošenje lex Agrokor, posebno tko je, kada, kako i zašto donio odluku o modelu rješavanja problema u Agrokoru, okolnosti formiranja grupe Borg u tzv. aferi Hotmail, ulogu državnih dužnosnika, kako je ta grupa izradila zakon. Nikola Grmoja (Most) naveo je kako se rasprava odvija u trenutku kada je pitanje vremena dolaska Ivice Todorića i svega nekoliko dana nakon pravomoćnosti nagodbe. Unatoč najavama, pozvao vladajuće da podrže prijedlog osnivanja istražnog povjerenstva. Grmoja je kazao i kako Most ne bježi od svoje uloge u donošenju lex Agrokora, koji je u to vrijeme bio dio Vlade. Ante Babić (HDZ) upitao je zašto na raspravi nije prisutan Božo Petrov koji je jedno vrijeme krize u Agrokoru bio u Vladi. Grmoja je uzvratio kako je on na sastancima u Saboru te očekuje da ga nakon njih dođe u sabornicu. 

- Mi od uloge Bože Petrova ne bježimo. Nismo željeli biti uvrijeđena mlada koja nakon izlaska iz Vlade priča o tome što se događalo, nego smo kroz institucije države željeli riješiti ovu krizu. I prvi svjedok kojeg sam na povjerenstvu predložio je upravo Petrov. Od ničega ne bježimo. Bili smo njen dio, ali očito ovoj kliki koja se jučer sastala, ovim ortacima koji su nam pokazali tko vlada hrvatskom nismo odgovarali i zato smo morali biti izbačeni iz Vlade. To jako dobro znate - uzvratio je Grmoja.

Saša Đujić (SDP) nada se da će povjerenstvo biti osnovano, posebno nakon jučerašnje promocije knjige Martine Dalić. 
Grmoja je podsjetio da su vladajući najavili da neće podržati zahtjev, oni uvjeravaju da je odrađen super posao i nema mrlje. No, naveo je i izjavu predsjednika Sabora koji je rekao da priča oko Agrokora nije crno bijela priča te da je bačena sjena na ovaj postupak. 

- Izgleda da se ni oni ne slažu oko toga i da e to možda razlog zašto neće izglasati ovu odluku - kazao je Grmoja.  
U ime Kluba SDP-a govorio je Davor Bernardić. Naveo je kako su očito bili u pravu kada su govorili da se zakon piše iza zatvorenih vrata, nakon tajnih sastanaka i kad smo govorili da se jedna skupina, tzv. Borg masno naplatila kroz savjetničke usluge. Naveo je kako se jučer u sponzoriranom peglanju imidža spisateljice Martine Dalić koja je za cilj imala predstaviti knjigu kriminalističko fantastičkog žanra  pojavila se cijela skupina Borg. 

- Tamo su pokušali legalizirati svoj status i ispeglati imidž pred javnosti. Ta proslava grupe Borg koštala je Hrvatsku 27 godina stagnacije. Oni su napunili džepove i obogatili se, a radnice u Konzumu i dalje rade za 2900 kuna. To je tužna istina o procesu restrukturiranja Agrokora. Tko o čemu, ortaci o ortačkom kapitalizmu - naveo je. 
Podsjetio je kako je premijer smijenio Martinu Dalić i Antu Ramljaka zbog konzultantskih usluga i konzultante pozvao da vrate novac. 

- Ako to nije priznanje krivnje, ne znam što je - kazao je Bernardić.

Branko Bačić (HDZ) podsjetio je da se u Saboru raspravlja sedmi put o Agrokoru. Naveo je kako je Vlada donijela zakon, kojim je očuvala hrvatsko gospodarstvo bez lipe troška za prorezne obveznike. 

- Aferom Hotmail na cijeli je proces bačena sjena. Zbog toga je ostavku dao prvi izvanredni povjerenik, a najveću žrtvu dala je ostavkom potpredsjednica Vlade Martina Dalić - rekao je Bačić.

Podsjetio je kako se očitovao i DORH navodeći da nema mjesta kaznenim prijavama koje su bile podnesene. Najavio je i kako HDZ neće podržati ovu inicijativu.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) ponovila je kako je naslov knjige Martine Dalić promašen te da se trebala zvati 'Trijumf ortačkog kapitalizma". 

- Svi mailovi koje smo imali prilike vidjeti ostavljaju sumnje. U nekoj drugoj državi letjelo bi perje. Je li zakon zaista napravljen namjerno tako da vrijedi samo za Agrokor - ustvrdila je Mrak Taritaš. 
Nakon promocije knjige, kazala je, za očekivati je povratak bivše potpredsjednice. 

- Ne bi me čudilo da kroz neko vrijeme dobijemo iz Kluba Milana Bandića dobijemo prijedlog da se Martina Dalić vrati kao nova ministrica - rekla je Mrak Taritaš.