Neću biti limitirajući faktor u rješavanju situacije u Agrokoru

Ministar financija Zdravko Marić, koji je u Vladu došao iz Agrokora, izjavio je u utorak u Bruxellesu da ni u kojem slučaju neće biti limitirajući faktor u rješavanju trenutačne krize u koncernu Agrokor. 

- Već sam ranije odgovarao na to pitanje. Mislim da smo svjesni značenja Agrokora, ne samo u smislu kompanije, nego i u smislu onog što znači za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Ja i moj poslovni angažman prije imenovanja za ministra neće biti nikakav limitirajući faktor u rješavanju ove situacije. Ne želim biti uteg u ovoj situaciji, uteg svojoj vladi, a poglavito svojoj državi - rekao je Marić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.

Dodao je da kao ministar financija o određenim stvarima treba dati svoje mišljenje i sudjelovati, ali da "nikako neće biti uteg".

Na pitanje je li na njegovu jučerašnjem sastanku s izaslanstvom Kineske industrijske i komercijalne banke (ICBC) bilo riječi o ulaganju te banke u Agrokor, ministar Marić je rekao da se o tome nije specifično razgovaralo, ali je spomenuto.

- Nije se specifičnije o tome razgovaralo. Mi smo to spomenuli jer kinesku stranu uvijek zanima kakva je situaciju u Hrvatskoj, u gospodarstvu. Ja sam ih upoznao sa situacijom u smislu gospodarskih pokazatelja, onoga što Vlada radi po pitanju porezne reforme, rasterećivanja gospodarstva, pojednostavljenja procedura, smanjenja neporeznih davanja i sličnoga kako bismo stimulirali dolazak izravnih stranih investicija i olakšali poslovanje u Hrvatskoj - rekao je Marić.

Na dodatni upit znači li njegov odgovor da ta kineska banka neće biti uključena u rješavanje problema Agrokora, Marić je rekao kako "ništa ne prejudicira i ne zaključuje".

Na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a raspravljalo se o prijedlogu za izmjenu direktive u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost koje se primjenjuju na knjige, novine i časopise.

Riječ je o prijedlogu da se omogući snižena stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, časopisa i publikacija, što sada nije slučaj, dok je za tiskana izdanja to moguće.

Hrvatska podržava taj prijedlog.