Milan Bandić je prije dvije godine najavljivao obnovu čak 3500 pročelja na zgradama u Zagrebu, zaprimljeno je čak 3713 prijava. Međutim, broj obnovljenih fasada je puno manji od očekivanog
KAOS U ZAGREBU
'Nema kompostane i sortirnice, a grad gubi novac na reciklaži'
Grad je pun smeća, a još više otpadom koji se može reciklirati. Sve je to rezultat nerada, a politika gospodarenja otpadom potpuno je neučinkovita, rekao je Renato Petek, zastupnik gradskog vijeća Grada Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:24
U izvještaju Europske komisije iz 2015. Zagreb je proglašen zadnjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada. Lošim sustavom odvajanja zasnovanim na spremnicima koji su previše udaljeni od kućanstava i time nedostupni građanima, Zagreb odvaja tek 1 posto ukupne količine komunalnog otpada.
Prema istom izvještaju, susjedna Ljubljana smjestila se na prvo mjesto s udjelom odvajanja i recikliranja od preko 60 posto, a ispred Zagreba nalaze se i Beč (5. mjesto) i Prag (9. mjesto). Primjeri Londona (7. mjesto) i Berlina (8. mjesto) pokazuju da je i u većim gradovima od Zagreba moguće imati dobar sustav odvajanja otpada.
- Zagreb nema uređenu infrastrukturu. Nemamo svoju kompostanu niti sortirnicu. A na reciklaži grad gubi čistu zaradu. Apsurdno! A od 1.11 cijene odvoda otpada su otišle gore. Mi smo inzistirali da se plaća prema količini, ali vlastodršci su ostali pri naplaćivanju prema volumenu kanti. Grad je prošle godine zaradio na otpadu samo 5,5 milijuna kuna. Razlog tomu je što se zarada prepušta posrednicima - objasnio je Petek.
S njim se slaže i drugi gradski zastupnik Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!), ujedno zeleni aktivist te ekolog.
- Velika količina glomaznog otpada je rezultat lošeg modela prikupljanja otpada. Njime je prikupljanje svedeno na pozive građana, a ne da to gradska čistoća samostalno uradi. U veljači 2018. donijeli smo odluku o uvođenju modela izdvojenog otpada, ali ni takav manjkav model nije primijenjen. U gradu je kaos, a time i građani gube volju. Umjesto da ih se motivira time što će razvrstavati otpad i tako im smanje kaznu, gradska vlast radi suprotno diže cijenu, oko 10%, a i prijeti se kaznama. Nevjerojatno da u 21. stoljeću imamo ovoliku količinu otpada - rekao je Tomašević.
S druge strane je pak Čistoća smanjila odvoz s prijašnjih triput na novih dvaput tjedno. Uz nedovoljan odvoz, građani se žale i kako 13 žutih vrećica volumena 60 litara, koje je podijelila Čistoća, nije dovoljno za šest mjeseci plastičnog otpada. Uz to, krivicu za nakupine smeća svaljuju na pojedince.
- Koliko god se Grad i njegove službe trudili, ovo nam izgleda kao Sizifov posao. Na jednom mjestu se skloni nepropisno odloženi otpad, na drugom nastaje. Unatoč dodatnom zapošljavanju i nabavci dodatne opreme i specijalnih vozila u Čistoći, preostale su nam kazne. Onaj tko jednom dobije kaznu neće mu više pasti na pamet da nepropisno odbaci otpad. Kazne će sigurno biti u visini prosječne plaće u Zagrebu, ovisi o količini i vrsti otpada. Smeće nije Grad donio i ostavio, nego nesavjesni građani. Imamo 90 posto ljudi koji odvajaju otpad, ali dosta je 10 posto pojedinaca da naprave kaos u cijelom gradu i nema Čistoće koja bi to stigla pospremiti - rekla je Mirka Jozić, pročelnica gradskog Ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.
Tomašević smatra da rješenje nije kažnjavanje.
- Gradu je uvijek netko drugi kriv. Za propali projekt Zagreb na Savi krivi su im komarci, za smeće su im krivi građani. Uzmimo za primjer Ljubljanu, blizu nam je pa se možemo uspoređivati. Ako uzmemo omjer po stanovnicima oni imaju manje ljudi za kupljenje otpada nego mi, a puno su efikasniji od nas, a uz to usluga im je znatno jeftinija. Od grada smo tražili financijske projekcije kako bismo mogli točno vidjeti troškove i tako imali opravdanje za povećanje cijena, ali nikad nismo to dobili. Ljubljana je nakon modela skupljanja odvojivog otpada snizila cijenu za 10% - pojasnio je Tomašević te nadodao da smeće može biti opasno i po zdravlje.
- Velike vrućine mogu uzrokovati bolesti, a i u smeću se mogu pojaviti i štakori - tvrdi Tomašević.
Upit gradskoj Čistoći u vezi s ovim problemom te rješavanje istog, odgovor nismo dobili. Osim otpada, Zagreb muči i još jedan problem. Obnova fasada.
- Do kraja svibnja ćemo montirati oko 50 skela mjesečno, što je 500 ili 600 fasada godišnje, a to znači polet građevinskog sektora u Zagrebu. Nove fasade ćemo premazati antigrafitnim sredstvom, a investicija od 3,5 do 4 milijarde kuna će zaposliti 7 do 8 tisuća građevinaca i to na barem deset godina. To je svojevrsni zagrebački „New Deal“ u sklopu kojeg će se obnoviti 3500 pročelja na zgradama diljem grada - pompozno je prije dvije godine najavljivao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U dvije godine, kaže Petek, obnovljeno je tek pet fasada.
- Bandić je ovakve želje i planove govorio u predizborno vrijeme pa se malo zaletio. Na Britanskom trgu je bilo postavljanja i micanje skela bez da su išta napravili. No, svu krivicu ne možemo svaliti na Bandića. Tu su krivi i stanari zgrada koji iz raznih razloga nisu skupili dokumentaciju ili nisu mogli sudjelovati u sufinanciranju. Ružno je hodati centrom grada koji je sve poželjnija turistička destinacija i vidjeti takve prizore. Vidio sam anketu u kojem 33% turista smatra da Zagreb grad nije lijep. To je loša slika - pojasnio je Petek.
Upit oko uništenih fasada poslali smo i gradu Zagrebu.
- Projekt obnove pročelja višestambenih zgrada provodi se temeljem Odluke o uvjetima, načinu i kriterijima sufinanciranja obnove pročelja višestambenih zgrada i prijava pristiglih na javni poziv koji je bio otvoren do 8. svibnja 2017. gdje je zaprimljeno 3713 prijava. Također, Grad Zagreb je donio Odluku zaštite od grafita, kao mjeru zaštite od grafitiranja. Sufinancira se uklanjanja grafita, nanošenja zaštitnog antigrafitnog premaza te postavljanja videonadzora - kazali su iz Grada Zagreba.
'Sve je gore i gore. Kako je krenulo bit će žabokrečina'
Bilo je katastrofično trenirati od polovice šestog mjeseca. Ako ga se ne krene sanirati i produbljivat, Jarun će postati žabokrečina.
Oštar je bio Nikola Bralić, trener svjetskih veslačkih prvaka braće Sinković.
- Godinama upozoravamo na probleme sa čišćenjem i održavanjem Jaruna, ali nema koristi. Sve je gore i gore. Dečki pokose travu na kupalištima, ali ona završi na veslačkoj stazi. Pokušavamo sami čistiti i donekle održavati, ali to nije rješenje. Ovo je zaduženje Holdinga, a grad neće ulagati - rekao je Bralić.
Upit smo poslali i gradu, a oni su nam rekli da je sve u redu.
- Svi su objekti tehnički ispravni i na njima se mogu održavati sva predviđena natjecanja i događaji. RSC Jarun ulaže velik napor u košnju i sakupljanje lokvanja, a u skladu sa potrebama i trenutnim mogućnostima. Ubrzano taloženje jezerskog sedimenta te stvaranje uvjeta za prekomjeran rast žutog lokvanja je višegodišnji problem na području jezera Jarun - rekli su nam iz Grada.
Turisti me uvijek pitaju zašto su zgrade tako sive te išarane grafitima
Ovim se poslom bavim već više od 30 godina. Ne znam ni sam iz kojih sam zemalja sve vozio ljude po Zagrebu. Uvijek se čude i pitaju zašto su nam zgrade u centru grada tako dosadno sive, ali i išarane grafitima, ispričao nam je zagrebački taksist te nastavio:
- U zadnje vrijeme znam vidjeti da se skele postave i tako stoje mjesecima, a onda ih skinu, a da ništa nisu napravili. Stvarno mi nije jasno čemu to? Igraju se neke igrice za koje mi smrtnici ne znamo. Možda i bolje - govori nam kroz smijeh.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
