Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Nije bilo pritiska, slučaj Mate Radeljića za mene je završen'

None Foto: Davor Javorovic/PIXSELL 6

Žao mi je da je gospodin Radeljić odlučio otići na ovakav način, no to je njegov izbor. Naglašavam da nikada u Uredu ni na koga nije vršen pritisak, istaknula je predsjednica u intervjuu za Večernji list

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ulazi u posljednju, petu godinu svog mandata. Trebao je to biti miran Božić, no neočekivano, atmosferu je pokvarila smjena njezinih bitnih savjetnika. Tako su se predsjednica i njezin Ured našli u središtu neugodne dnevnopolitičke afere. Predsjednica se sada nalazi na raskrsnici i u Novu 2019. ulazi na, ako ne sasvim novom, no zacijelo drukčijem političkom kolosijeku. O svemu tome, ali i o problemima iseljavanja mladih, brendiranja Hrvatske te njezinim odnosima s premijerima, Kolinda Grabar Kitarović razgovarala je s novinarem Večernjeg lista. 

 Prošle godine jedna od glavnih tema vašeg božićnog intervjua bio je povratak nade, posebno kod mladih, koji se tada nazirao. No i ove se godine nekoliko desetaka tisuća njih iselilo iz Hrvatske?

– To znači da nismo učinili dovoljno za ostanak i povratak naših ljudi. No ipak ima naznaka da val iseljavanja usporava. Sad moramo stabilizirati taj proces i energično raditi na ostvarenju uvjeta za ostanak i povratak. Često sam tijekom ove godine ukazivala na probleme u društvu, a ponavljam, demografija je ključ svih problema jer depopulacija proizvodi niz drugih problema, počevši od sigurnosti državnog prostora, posebno onih graničnih i rubnih, do nedostatka radno sposobnog stanovništva - izjavila je. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

  A to će u konačnici – ako taj proces ne zaustavimo i ne preokrenemo – rezultirati ne samo odsustvom gospodarskog rasta, stagnacijom, pa vjerojatno i krizom već će dovesti u pitanje i stabilnost i održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava. Zamislite da se nađemo u situaciji da nemamo otkuda isplaćivati mirovine! Stoga sam i osobno napisala i predstavila sveobuhvatan prijedlog mjera populacijske politike kao svoj prinos javnoj raspravi s ciljem rješavanja ovog gorućeg pitanja. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno raditi na provedbi tih mjera. Mobilnost je dobra i svatko ima pravo na nju. To vrijedi i za naše mlade koji imaju pravo otići negdje drugdje na školovanje, raditi, ali i vratiti se u Hrvatsku, Hrvatsku u kojoj mogu ostvariti slične uvjete života kao u državama u koje trenutačno odlaze - dodala je. 

- Za to im moramo stvoriti pretpostavke. Čvrsto vjerujem da će trend povratka jačati i da će ljudi koji su otišli shvatiti koliko je Hrvatska ugodna i sigurna za život, vratiti se i obogatiti svoju sredinu i državu iskustvom koje su stekli. Držim da je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječe na odluku mladih ljudi o odlasku upravo klima u društvu, odnosno nada. Ona je toliko bitna. Ove godine pružili su nam je ne samo sportaši već i mnogi drugi briljantni Hrvati u raznim područjima dokazavši koliko ova zemlja ima talenata i potencijala koji moramo iskoristiti - kazala je Grabar Kitarović.

DOBIVAT ĆE PLAĆU JOŠ GODINU DANA Slučaj Radeljić: Njegov otkaz stajat će nas oko 291.000 kuna

Kad razgovarate s liderima koje susrećete u svijetu, ima li komentara na taj fenomen da mala zemlja s četiri milijuna ljudi može polučiti takve uspjehe?

– Hrvatska je iznimno talentirana nacija. To nam priznaju ne samo svjetski lideri, već i svjetska javnost. O tome sam govorila i u svojem govoru u UN-u istaknuvši da Hrvatska nema samo jednog Luku Modrića nego mnogo Modrića, u mnogim područjima. Brojni naši znanstvenici, kao i inovatori, umjetnici, glumci, poduzetnici, isto tako briljiraju u svijetu. Moramo to prenijeti i u samu Hrvatsku.

U 2018. pod utjecajem fenomenalnog sportskog uspjeha Hrvata na SP-u u Rusiji jako ste se usredotočili na brendiranje Hrvatske. U inozemstvu je to jako dobro prihvaćeno, dali ste više intervjua nego ukupno dotad u životu, no kod kuće ljudi dvoje jeste li više brendirali sebe ili Hrvatsku?

– To je umjetna dvojba, naravno da sam brendirala Hrvatsku. U konačnici je važna samo Hrvatska. Svi mi vrijedimo i bit ćemo upamćeni po dobru samo onoliko koliko smo osobno i svi zajedno učinili za uspjeh naše domovine. Naravno, nakon SP-a u Rusiji došlo je ne samo do rasta popularnosti Hrvatske u svijetu nego i do rasta unutarnjeg optimizma.

World Cup 2018 - Russia vs Croatia | Autor: Christian Charisius/DPA/PIXSELL Foto: Christian Charisius/DPA/PIXSELL

Stoga sam i pokrenula projekt brendiranja, pa i rebrendiranja Hrvatske, osnovavši radnu skupinu iznimno respektabilnih i stručnih osoba. Pratim njihov rad te očekujem niz sjajnih ideja. Nadam se da ćemo te ideje iskoristiti u sinergiji s Vladom kako bismo što više promicali Hrvatsku kao zemlju mogućnosti u koju želim da se ljudi vraćaju, da ulažu, da je posjećuju i da shvate koliki potencijal ona ima. I na unutarnjem planu moramo potaknuti optimizam i vjeru u sebe i cijeniti vlastita postignuća.

- Žalosno je da stranci počesto imaju puno bolje mišljenje o nama nego mi o sebi samima - dodala je. 

Posljedično to brendiranje prema van i kod kuće zapravo govori o tome da se stvaraju mogućnosti za nastavak vaše političke karijere i kao predsjednice RH, ali i nastavak vaše međunarodne političke karijere. Kada ćemo saznati što ste izabrali?

– U ovom trenu usredotočena sam na svoj mandat, a sve ostalo bit će objavljeno na vrijeme. Nema potrebe brzati. Živim u sadašnjosti te je želim iskoristiti radeći najbolje što je moguće u službi države i ostvarenju vizije bolje Hrvatske.

Mnogi vas, naime, već vide u budućnosti na nekoj funkciji u NATO-u, no na višoj funkciji nego što ste bili?

– Ne želim si dopustiti uopće razmišljati o nečemu drugome, nego o odgovornoj dužnosti koju u ovom trenutku obnašam.

'ON SE SOA-I SAD OSVEĆUJE' Nacional: Mate Radeljić htio postati potpredsjednik Vlade

Vaš odnos s hrvatskim premijerima, a imate iskustva s njih tri, uglavnom je bio buran. No nikada dosad niste se suočili s tvrdnjom o uključenosti u pripremanje 'državnog udara', odnosno micanje aktualnog premijera Andreja Plenkovića?

– Takvo mi što ne pada na pamet. Nisam osoba koja bi koristila bilo obavještajnu ili paraobavještajnu zajednicu za poslove koji bi bili usmjereni protiv ikoga, a kamoli protiv predsjednika Vlade. To niti je moj stil, niti je dio mojeg sustava vrijednosti. Optužba o rušenju premijera vrlo je ozbiljna, stoga sam morala reagirati na te paraobavještajne konstrukcije jer se počela stvarati opasna klima, na koju nadležne državne institucije nisu reagirale. A ako se u javnom prostoru stvara sumnja o nekakvoj političkoj zavjeri, i to curenjem ili fabriciranjem informacija iz tajne istrage, onda valja na to reagirati. Kad već nisu reagirale nadležne institucije, morala sam sama.

Ta teza zaprepastila je mnoge u RH jer pod državnim udarom, koji je izuzetno jak izraz, naši ljudi podrazumijevaju nekakav vojni puč, no ne i situaciju koja se, primjerice, događa Angeli Merkel u Njemačkoj, micanje kancelarke nitko nije ocijenio državnim udarom?

– U mojem priopćenju ni jednom riječju ne spominje se ni državni udar ni puč, već se govori o političkom udaru na institucije, a posebno na instituciju predsjednice države. Ovdje očito imamo dvostruki problem. S jedne strane imamo problem zaštite i curenja informacija, a s druge fabriciranje informacija i kreiranje lažnih sadržaja koji zbunjuju javnost. Stvara se dojam kako se više ne zna što su prave, a što iskonstruirane informacije.

Croatia's President Kolinda Grabar-Kitarovic addresses the United Nations General Assembly in New York | Autor: CAITLIN OCHS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL Foto: CAITLIN OCHS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

U strateškom komuniciranju često se ističe da percepcija postaje realnost, a znamo i onu staru – ponoviš li laž sto puta, ona će postati istinom. Zato i držim da institucije, osim što moraju istražiti samu 'aferu' te spriječiti i istražiti curenje i manipuliranje informacijama, moraju reagirati kad je riječ o tako teškim i nebuloznim optužbama. Spominjete kancelarku Merkel – valja naglasiti da ona nije 'maknuta', već je sama odlučila odstupiti, odnosno ne kandidirati se na stranačkim izborima.

Mislio sam reći da nastojati rušiti nekog premijera i njegovu vladu samo po sebi nije državni udar, zar ne?

– Rušiti premijera i/ili vladu u svakoj demokratskoj zemlji jest legalno i legitimno pravo oporbe, ali to ne radi niti smije raditi predsjednik države. Predsjednik države mora se brinuti o stabilnosti državnih institucija. Mnogo se toga atipičnog sada događa u političkom životu u Hrvatskoj, oporba je u nestajanju, a vladajući HDZ usisava sve poput nekadašnjeg Socijalističkog saveza. Vraćamo li se u jednopartijski sustav? – Ne vjerujem da će se Hrvatska više ikada vratiti u jednopartijski sustav. Demokratski su procesi nepovratni i zasad ne vidim ništa što bi izlazilo iz okvira uobičajene dinamike demokracije. Hrvatska nije bila niti će biti zemlja s dvostranačkim sustavom. Stoga možemo očekivati neke nove koalicije i stranke, ali to u konačnici znači i jačanje demokratske svijesti i jačanje uloge građana u traženju političke odgovornosti od političara.

Kako komentirate ljutnju većine građana na epidemiju prebjega iz jedne u drugu stranku u parlamentu i na gradskim razinama? Je li to prijevara birača i kako će se to odraziti na sljedeće izbore?

– Najvažnije je pitanje osobne etike i savjesti svakog zastupnika i odgovornosti prema biračima koji su ga birali s liste određene političke opcije. Drugi je aspekt pitanje stranačke discipline, a treći pitanje pravne regulacije kome taj mandat pripada, osobi ili stranci. Ovdje, dakle, imamo sukob između morala, discipline i prava, koji nije lako razriješiti, no zato i postoje izbori pa će birači na izborima ocijeniti i kazati ono što misle o osobama koje mijenjaju političke opcije.

OGLASILA SE PREDSJEDNICA Kolinda: 'To je njegov izbor, od Radeljića nismo tražili ostavku'

Jesu li tu više krive te osobe ili oni koji ih “navlače” na politički grijeh?

– Pravo je svakoga pokušati stvoriti većinu, a smatram da je osobni integritet najbitniji aspekt. Dakle osobna etika i dosljednost.

Je li u Hrvatskoj bilo bolje kada su “vladali” doktori (liječnici) i menadžeri, a ne diplomati kao sada?

– Ne bih povezivala formalno obrazovanje s načinom “vladanja”. Kod nas postoji problem u proceduri donošenja odluka koje su preduge i prekomplicirane, posebice kad je riječ o strateškim projektima. Drugi je problem nedostatak odlučnosti za preuzimanje odgovornosti. Tipični je primjer za to obnova hrvatskog ratnog zrakoplovstva, gdje se odluka odgađala petnaest godina stoga što je riječ o doista teškoj odluci. I nije lako preuzeti odgovornost kad znamo da bi posljedica mogla biti nestanak jedne borbene komponente naše vojske. Drugi je primjer Pelješkog mosta, kojim smo se već mogli voziti da smo ga nastavili graditi sami nakon što je položen kamen temeljac.

Meni se učinilo da je problem što sve ključne pozicije drže ljudi i diplomacije koji su navikli raditi u rukavicama, izvan javnosti i koji se vole okružiti sličnim ljudima pa onda nastaje posebna zatvorena politička kasta?

– Cijeli svoj mandat posvetila sam osluškivanju potreba i problema građana “na terenu“. Kad dođem u neku županiju, grad ili općinu, ne gledam tko je na vlasti, nego gledam kako pomoći riješiti probleme. I ljudi to prepoznaju. Moram naglasiti da sam gotovo svugdje, neovisno o tome tko je na vlasti, imala korektan prijam i sadržajne razgovore. Ja tako shvaćam politiku.

Kad govorite o ljudima iz diplomacije, rekla bih kako je MVP očito bio rasadnik dobrih kadrova koji su završili na visokim državnim dužnostima. Hrvatska diplomacija odigrala je veliku ulogu u stvaranju države, a nemojmo zaboraviti da ti ljudi nisu nametnuti, već su izabrani na izborima. Kad govorite o brzini donošenja odluka, moram priznati da bih počesto voljela da brže presiječemo neke loše pojave u društvu i državi i donosimo odluke koje će voditi poboljšanju poduzetničke i ulagačke klime, na rasterećenje cijene rada za poslodavce, a povećanje plaća za radnike.

Naši ljudi imaju osjećaj da ih političari smatraju nekompetentnima i ne moraju znati što se događa. Tako je bilo kod Istanbulske konvencije, Kompakta u Marrakechu i sada kod uvođenja eura. Nitko narod ne pita što misli o tome?

– Složila bih se da tijela državne uprave moraju više informirati građane i o posljedicama pojedinih odluka jer to u konačnici i samoj Vladi olakšava provođenje politike. Kako biste vi, da ste premijerka ili ministrica gospodarstva, presjekli katastrofu s Uljanikom, situaciju koju Vlada već godinu dana ne može finalizirati?

– Kao osoba koja je odrasla u Rijeci imam poseban osjećaj prema brodogradnji jer puno ljudi u Hrvatskom primorju živi od toga. Za mene brodogradnja nije tek jedna od strateških industrija nego i dio identiteta Hrvatske. No postavlja se, naravno, pitanje kakva brodogradnja.

Uljanik je primjer nedostatka sustavnog pristupa, praćenja trendova i isplativosti na globalnoj razini. Ako smo uložili 30-ak milijardi kuna državnih sredstava u brodogradilišta, a danas se i dalje suočavamo s problemom brodogradnje, onda tu nešto “ne štima”. Državni novac uglavnom se koristio za pokrivanje tekućih troškova umjesto za razvoj kapaciteta i konkurentnosti, što je bilo štetno za cijelo društvo i sad je to vidljivo. Treba iskreno priznati da nitko preko noći ne može riješiti probleme i promašeni pristup koji se gomilao 20 godina.

Zagreb: Kolinda Grabar-Kitarović dala izjavu nakon Foruma Inicijative triju mora | Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

No, kad me već pitate, ono što bih kao premijer ili ministar koji se time bavi svakako učinila – pobrinula bih se da poslovna klima i okruženje djeluju poticajno za sve sektore, utvrdila bih i zastupala strateške interese i ciljeve RH, a osobno bih se pobrinula da svi ljudi u Hrvatskoj, pa tako i oni zaposleni u Uljaniku i 3. maju, mogu lakše i brže mijenjati poslove i naći zaposlenje na kvalitetnim radnim mjestima. Nadalje, držim da je potrebno poduzeti sve da ojačamo privatni sektor koji ne smije ovisiti o državi, ali mu država mora dati snažan vjetar u leđa za konkurenciju na globalnom tržištu. Vjerujem da bi brodogradnja trebala ostati dio brenda Hrvatske, ali ne na ovakav način poslovanja.

Opće je uvjerenje da su politički konflikti u Hrvatskoj sve prljaviji, proizvode se afere koje su imale posljedice i na sastav vašeg ureda na Pantovčaku. Vaš savjetnik Vlado Galić morao je odstupiti, kao i Mate Radeljić, otišao je i Dario Mihelin, desetkovani ste, a ulazite u izbornu godinu. Vjerojatno već razmišljate o eventualnoj strategiji za izbore. Hoćete li se brendirati kao umjereni ili konzervativni političar i državnik? Dojam je da ste posljednjih godinu dana ponešto lavirali između umjerene i konzervativne političarke i državnice?

– U Uredu je i do sada bilo promjena. Većina savjetnika otišla je na druge dužnosti – od gradonačelnika Splita do veleposlanika u Finskoj, savjetnika predsjednika HGK, stoga ne bih to tumačila kao veliku promjenu smjera. I dalje sam predsjednica koja ima jasno usmjerenu viziju djelovanja, što se i moglo primijetiti iz projekata kao što su demografija, inicijativa Tri mora, brendiranje Hrvatske i slično. No svako vrijeme traži nove ideje i nova rješenja te u novu godinu želim ući s jednom svježom energijom i nekoliko većih projekata usmjerenih na rješavanje gorućih problema u društvu i postići sinergiju između unutarnje i vanjske politike, pa i nacionalne sigurnosti.

Razrješenje vašeg dosadašnjeg savjetnika Mate Radeljića pretvorilo se u nezapamćen politički i medijski događaj. Tvrdi da ste ga smijenili uz posredovanje visokopozicioniranog djelatnika SOA-e. Dosta neugodno, kako to osobno doživljavate i što znači definicija djelokruga nove savjetnice Mirjane Hrge “strateške politike i odnos sa Saborom i Vladom”?

– Za mene je ovaj slučaj zatvoren. Žao mi je da je gospodin Radeljić odlučio otići na ovakav način, no to je njegov izbor. Nikada od njega nije tražena ostavka, a o njegovu odlasku razgovarali smo nekoliko puta, pri čemu sam mu ponudila podršku jer sam prema svojim suradnicima uvijek nastojala biti maksimalno korektna. Naglašavam da nikada u Uredu ni na koga nije vršen pritisak, bilo izravno bilo neizravno, da podnese ostavku.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

U praksi je dovoljan samo jedan potpis za smjenu ili postavljanje dužnosnika u Uredu pa su tim više apsurdne i neistinite tvrdnje da je pritom bilo potrebno na neprimjeren način uključivati bilo koju treću stranu. Svoje suradnike biram u skladu s postavljenim ciljevima politike koju zastupam i u vjeri da će svoju zadaću obavljati profesionalno i časno za vrijeme i nakon prestanka dužnosti na koju su imenovani. Ponavljam – u godini koja je pred nama usredotočit ću se na sinergiju raznih politika, a kadrovske promjene idu upravo u tom pravcu, uključujući i imenovanje nove savjetnice za 'strateške politike'.

Politička 'čaršija' kaže da Galić odlazi kako vam ne bi bio uteg u izbornoj kampanji, a Radeljić stoga što mijenjate strategiju i idete na pomirenje s Plenkovićem, a on i HDZ Radeljića ne mogu smisliti?

– Mislim da bi bilo nekorektno prema kolegama Galiću i Radeljiću komentirati medijske napise. Odluke su moje, imam svoje razloge i plan rada za posljednju godinu mandata te ni 'čaršija' niti bilo tko drugi ne može sudjelovati u smjenjivanju i imenovanju mojih savjetnika.

No došlo se do toga da se u medijima tvrdi da ste bili čak izloženi i pokušaju prisluškivanja?

– Ne mogu to komentirati, to je pitanje istrage službi koje su za to zadužene.

Dakle, bilo je nešto?

– Ponavljam, ne mogu komentirati. Ne želim uopće ulaziti u tu temu, a ona i nije za javnu raspravu.

Kako komentirate tvrdnje da ćete sada imati mekši pristup prema Plenkovićevoj Vladi?

– Često se u javnosti govori o nekakvim sukobima s Vladom. Moja je dužnost, kao predsjednice Republike, sagledati stanje u društvu, raditi u interesu svih hrvatskih državljana i upozoravati na trendove i problematiku, a ne razgovarati o hipotetičkim situacijama. Uostalom, bilo je i pohvala Vladi na postignućima, a kritika je usmjerena na stanje u društvu i gospodarstvu koje je rezultat višegodišnjih propusta i krivih politika.

Foto: Patrik Macek/Pixsell, Goran Stanzl/Pixsell

Nadalje, kritika sama po sebi nema smisla ako nije praćena prijedlozima rješenja. Upravo sam stoga iznosila toliko vlastitih prijedloga za rješavanje problema o kojima sam govorila – od demografije, preko mjera poticanja gospodarskog razvoja do rješavanja problema blokiranih građana. Niste mi odgovorili hoćete li biti više umjerena ili konzervativna političarka? Danas postoji cijeli niz prožimanja između onog što se smatra konzervativnim i desnim s onime što se smatra liberalnim i lijevim. Rekla bih da predsjednik države ne može biti ni konzervativan ni liberalan – on mora prije svega biti čvrst u promicanju i zaštiti nacionalnih i državnih interesa. Moja je zadaća političkim djelovanjem obuhvatiti i pomirivati sve te, često posve različite interese.

Jeste li razmišljali o tome kako će se vaša eventualna veća pomirljivost prema Plenkovićevoj Vladi odraziti na vaš rejting?

– O tome ne razmišljam u kontekstu rejtinga. Odnosi s premijerom Plenkovićem puno su bolji nego što se o tome piše. Ne volim sukobe i čvrsto vjerujem da oni ne vode ničemu produktivnom. No svaki se moj javni nastup u kojem kritički govorim o stanju u zadnjih 20 godina automatski atribuira kao moj napad na aktualnu Vladu, što, ponavljam, nije točno. I dalje ću paziti na stanje u društvu kako bih ispunila ono što sam ljudima obećala jer predsjednik države kao najviši dužnosnik koji je izravno izabran od naroda uvijek mora biti korektiv, neovisno o stanju vlastitog rejtinga.

Kritizirali su vas da podcjenjujete afere...?

– Moj je stav jasan: svaku aferu trebaju temeljito istražiti nadležne institucije. No zasićenjem medijskog prostora stalnom usredotočenošću isključivo na takve sadržaje stječe se dojam da živimo iz afere u aferu, a činjenica jest da se od afera ne živi. One jesu dio te klime koja tjera mlade na odlazak iz zemlje, no netočno je da u Hrvatskoj postoje samo afere. Život u Hrvatskoj je drukčiji. Ima puno problema, ali ima i puno pozitivnih primjera.

Podvucite crtu nakon četiri godine mandata, zaključak...?

Zadovoljna sam razinom uložene energije, svojih aktivnosti i njihovih rezultata. Jedino za čime žalim jest što je toliko vremena posvećeno predizbornim kampanjama, što je u pravilu za svaku državu besplodno vrijeme praznoga hoda, kad se svaka odluka i čin stavljaju u predizborni kontekst, bez obzira na to što osobno niste u kampanji. U mojem su se mandatu promijenile tri vlade. To je prilično ograničilo i moje aktivnosti jer sam u svakom od izbornih ciklusa ulagala maksimalan napor da potpuno nepristrano zajamčim puno poštivanje Ustava i zakona. Nadalje, žalim što smo toliko vremena potrošili na besplodne ideološke prijepore, a država i građani suočavaju se s tolikim egzistencijalnim problemima. No upravo ukazivanje na probleme u društvu te stavljanje u fokus pitanja od životne važnosti držim jednim od svojih većih postignuća.

Općenit izazov koji stoji pred Hrvatskom jest nedostatak strategije razvoja u kojoj moramo postići konsenzus svih političkih stranaka i opcija o općenitom pravcu u kojem idemo i gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset ili petnaest godina. Moramo se konačno odrediti kakav model gospodarstva želimo. Držim da, bez obzira na to što ona predstavlja dobru vijest, ne smijemo se zadovoljiti stopom rasta od 2,8 posto. Da bismo stvarno napravili bitan iskorak i pokrenuli gospodarstvo, a ne samo održavali postojeće stanje, moramo težiti stopi rasta od pet ili minimalno 4 posto. Naravno, valja iskoristiti ovaj trenutak i snažno raditi na preokretanju demografskih trendova i zadržati naše ljude u Hrvatskoj. Naposljetku, dopustite mi iskoristiti i ovu prigodu te svim čitateljima zaželjeti čestit Božić i svako dobro u novoj godini!

Komentari (84)
  • Ova cura hercegovka ne miruje ni na Badnjak, od 12 komentara pola je njenih sa lažnih profila.

    24. 12. 2018,   13:41
  • Nemate ni trunkicu morala ni odgovornost!!! Uhljebi i licemjeri!!

    24. 12. 2018,   13:33
  • Ja jedva čekam kad će slučaj Grabar- Kitarović za sve nas biti završen...

    24. 12. 2018,   13:35