Nova radna mjesta: Tražite li svoj prvi posao, javite se sada

Ne gomilamo administraciju, nego zapošljavamo one koji nam trebaju, liječnike, profesore, djelatnike u socijalnom sektoru.

Izjavio je to jučer na sjednici Vlade ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, najavivši je da će država zaposliti 3043 pripravnika. Oni će biti zaposleni zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Iako je na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, novac za ovu mjeru zapošljavanja mladih namaknuli su iz europskih fondova. Za potpore za prvo zapošljavanje osigurali su 829,3 milijuna kuna u državnom proračunu i 385,5 milijuna kuna iz EU fondova za period od 2018. do 2020.

- Pripravništvo kao takvo još nije zaživjelo u privatnom sektoru, no imaju vrlo sličnu mjeru potpore za zapošljavanje koja je značajno skočila. Ukupni broj zahtjeva za SOR je pao za 40%. Za samozapošljavanje se više nego udvostručio odnosno porastao za 122%, a za potpore za zapošljavanje koje idu samo privatnicima porastao je za 22% u prvom kvartalu 2018. uspoređujući s 2017. - kažu u Ministarstvu rada.

Prisiljeni raditi za minimalac

Mladi s kojima smo razgovarali, a koji čekaju prvi posao raduju se pripravništvu jer druga mjera, SOR (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) namijenjena je onima koji trebaju polagati majstorski ili stručni ispit. Kažu kako su, da bi dobili licencu, prisiljeni raditi za minimalac.

- Ta mjera pruža podršku određenim skupinama, stoga se ne može naglo ukinuti. Cilj nam je nastaviti jačati mjere koje potiču trajno zapošljavanje nezaposlenih osoba - napisali su iz kabineta ministra Pavića. Dodali su da bilježe pad korisnika te mjere. SOR je 2012. uvela Milanovićeva Vlada.

- Broj korisnika SOR-a smanjen je s 15.059 korisnika u 2016. na 9947 u 2017., što je smanjenje za 34%. Tijekom prva tri mjeseca 2018. u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa uključeno je 1469 osoba - rekli su u Ministarstvu rada.

Radnik na SOR-u poslodavca ne stoji ništa jer minimalac i doprinose radniku isplaćuje država. Pripravniku u privatnom sektoru država plaća 50% troškova, a njegova plaća mora biti na razini od 70 do 85% plaće predviđene za to radno mjesto, a razliku pokriva poslodavac.

- Imam višu stručnu spremu i po zanimanju sam radni terapeut. Bila sam korisnica SOR-a. Primala sam 2751 kunu. Završavam drugi fakultet za fizioterapeuta. Sad moram odraditi staž i položiti stručni ispit da dobijem licencu – kaže nam Rebecca Vidmar (24) iz Zagreba.

Staž je čekala sedam mjeseci, a on traje godinu dana. Nakon toga u kolovozu se vraća na Zavod za zapošljavanje kao nezaposlena. O samostalnom životu ne može ni sanjati jer, kaže, nema prihode koji bi joj to omogućili. Živi s roditeljima.

Dodaje da ako za godinu dana ne bude zaposlena, ide u inozemstvo jer neće sjediti u Hrvatskoj i čekati. Na Zavodu za zapošljavanje nema pravo ni na naknadu za nezaposlene. Uvjerena je da političari koji smišljaju planove za zapošljavanje mladih nisu svjesni stvarne situacije na tržištu rada niti ih je briga kako će se mladi ljudi na njemu snaći.

Ne žele ni volontere

Mnogi od njih biraju dva zanimanja, pa je tako i Filipa Bašić (27) odradila stručno osposobljavanje za medicinsku sestru, no shvatila je da se time ne želi baviti. Dodatno je upisala studij za radnog terapeuta.

- A onda me je dočekao hladan tuš. Kako bih dobila licencu za terapeuta, moram odraditi staž. No na Zavodu za zapošljavanje rekli su mi kako ne mogu ponovno iskoristiti mjeru za stažiranje jer sam već odradila staž za medicinsku sestru. Za taj dodatni staž država nije imala novca pa su mi preporučili volontiranje. Poslala sam otvorene molbe u sve bolnice u Hrvatskoj tražeći volontiranje, no dobila sam odbijenice – objašnjava Filipa koja je u takvoj agoniji živjela godinu dana.

Tek početkom ove godine s promjenama u paketu mjera aktivne politike zapošljavanja država je omogućila da mladi do 30 godina mjeru stručnog osposobljavanja iskoriste više puta. - Da ne sjedim doma zaposlila sam se kao medicinska sestra. Istekao mi je ugovor pa sam se vratila na Zavod za zapošljavanje na kojem imam pravo na naknadu za nezaposlene, no sad čekam pripravnički staž za terapeuta. Kad znaš da nakon toliko godina uloženog u obrazovanje radiš za 2750 kuna, nije neka sreća.

No i to bih nekako progurala kad bih znala da me nakon toga čeka posao. Žao mi je što sam toliko toga morala napraviti da dobijem staž, pa me sve strah što ću sve morati raditi da dobijem posao. A za to vrijeme moj je život na čekanju – nastavlja Filipa dodajući kako ni ne pomišlja na obitelj ili samostalan život.

Nikola Kukec (31) iz Zagreba je sociolog s diplomom Filozofskog fakulteta. Nakon godina volontiranja imao je sreće jer se zaposlio u Mreži mladih Hrvatske kao voditelj programa. Situacija na tržištu rada daleko je, kaže, od blistave. - Smatram da u Hrvatskoj ima malo mogućnosti za kvalitetno zapošljavanje i poštenu plaću. Postoji mnogo radnih mjesta koje nude mladim osobama, ali to su u najboljem slučaju mjesta koja nude ugovore na određeno. U Hrvatskoj postoji i nemali broj radnih mjesta na koja se mlade osobe zapošljavaju i u drugim oblicima prekarnog rada gdje mlade poslodavci izbjegavaju ili lažno prijavljuju kako za njih ne bi imali dodatna izdvajanja – objašnjava on dodajući kako bi mlade trebalo obrazovati i o ovom segmentu života te im dati informacije o pravima i načinima zaštite na tržištu rada. Osobiti problem bila je mjera stručnog osposobljavanja.

Ne pomišlja na obitelj

- Mnogi poslodavci su dosad kroz tu mjeru dobivali besplatnu radnu snagu koju bi koristili za odrađivanje nekih poslova koji ne zahtijevaju dodatna ulaganja u radnike. Takva radna snaga bi se iskorištavala i izmjenjivala svake godine bez ikakve dugoročne koristi za posloprimca. Preciznije, ostanak i rast na radnome mjestu ovisili su isključivo o dobroj volji poslodavca. Pozitivnih primjera poslodavaca koji su kroz SOR osposobljavali osobe za ostanak unutar tvrtke ili organizacije ili joj omogućavale da bude konkurentna na tržištu rada ima, ali strukturni učinci mjere u cjelini su vrlo negativni – objašnjava Nikola.

Nada u pripravništvo

Zahvaljujući upornosti Udruge mladih radnika u Hrvatskoj, zakonodavac je od ove godine SOR stavio u drugi plan, a počelo se aktivnije financirati model pripravništva. Želja mnogih je da SOR konačno ode u povijest, a pripravništvo ga zamijeni u cijelosti.

- Nada je da će takav oblik zapošljavanja mladoj osobi omogućiti stabilnost i podršku te u konačnici standard života s kojim će moći dostojanstveno živjeti. Također, krajnje je vrijeme da se u Hrvatskoj pozabavimo uvođenjem uređene i dobro strukturirane prakse u formalni obrazovni sustav umjesto da se dovijeka vrti mantra o mladima koji izlaze iz obrazovanja bez vještina koje poslodavci traže – rekao je Nikola.

Iz Ministarstva rada poručuju da kontinuirano rade na politici zapošljavanja mladih te provode projekte kako bi pomogli i onima koji nisu u sustavu obrazovanja niti su obuhvaćeni mjerama.