Novo doba: Hrvati peru rublje, čiste, kuhaju i brinu se za djecu

U zadnjih 15 godina povećao se broj muškaraca koji obavljaju razne kućanske poslove. Pokazalo je to istraživanje sociologa Inge Tomić Koludrović, Mirka Petrića, Ivana Puzeka i Augustina Derada. Na uzorku od 1000 kućanstava diljem Hrvatske tijekom protekle tri godine uspoređivali su rezultate sličnog istraživanja iz 1999. godine.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:44

Video: 24sata/pixsell

- Moram priznati da je situacija puno bolja nego tad, i to u pojedinim poslovima čak do 25 posto. Naime, upravo se toliko povećao broj muškaraca koji sudjeluju u poslovima brige o djeci, voze ih u školu ili u vrtić ili se igraju s njima. Ipak, i dalje u većini slučajeva učenje s djecom i školske zadaće prepuštaju majci.

Širi se ženski prostor slobode

Također, nije jasno je li činjenica da očevi više voze djecu rezultat istinske brige za njih ili jednostavno ne žele ključeve svojeg automobila dati ženi – pojasnila je voditeljica istraživanja, prof. dr. sc. Inga Tomić Koludrović iz Instituta “Ivo Pilar”. Unatoč sve glasnijim konzervativnim stavovima, prema kojima bi žena trebala biti poslušna i podložna, pa nakon osmosatnog radnog dana još dodatno sama skrbiti o kućanstvu i djeci, istraživanje je pokazalo da postoje pomaci nabolje, osobito u kućanstvima gdje oba supružnika rade ili je muškarac nezaposlen.

Tako je, primjerice, u Hrvatskoj 1999. godine pranje rublja bilo isključivo ženski posao, dok danas 20 posto muškaraca zna kako uključiti perilicu rublja. Slično vrijedi za glačanje i kuhanje, dok je situacija nepromijenjena kad je u pitanju pranje posuđa. Pretočeno u postotke i u usporedbi sa susjednim zemljama, pokazalo se da su Slovenci ipak svjesniji zajedničkih obveza pa tako ondje 17 posto obitelji kuhanje smatra zajedničkim poslovom, a 14 posto se uključuje u pranje posuđa.

Slovenci kuhaju i glačaju 

U Hrvatskoj samo 10 posto supružnika smatra da je kuhanje i njihov posao, a ne samo ženin, dok je u Srbiji taj broj nešto manji, devet posto, a u Bosni i Hercegovini to je poražavajućih četiri posto. Slovenci zato rado glačaju rublje, njih 12 posto. Hrvati su daleko ispod sa sedam posto, Srbi sa šest posto, a u Bosni i Hercegovini rublje će glačati pet posto muškaraca. Također, Hrvati će u istom omjeru kao i muškarci u susjednim zemljama, njih oko 20 posto, otići u trgovinu u nabavku hrane i potrepština. I u europskim zemljama žene same obavljaju više od 70 posto poslova u kući, no sociolozi ističu da je situacija bolja kod mlađih obitelji, osobito onih obrazovanijih i u višim klasama. U svim zemljama koje je obuhvatilo istraživanje ispitanici višeg obrazovanja su manje rodno tradicionalni. Dok u Sloveniji i Hrvatskoj nema velike razlike u stavovima među stanovništvom na selu i u gradovima, u Srbiji i Bosni i Hercegovini ta se razlika jasno očitovala. Uz to, unatoč javnoj predodžbi, vjernici nisu rodno tradicionalniji.

Ovo istraživanje financirala je Švicarska nacionalna zaklada za znanost. Rezultate su dobili uz pomoć anketa. Anketari su ulazili u kućanstva gdje je jedan član odgovarao na pitanja o podjeli poslova.
- Istraživanje smo u Hrvatskoj proveli na reprezentativnom uzorku od 1000 kućanstava, 904 u Sloveniji, 1002 u Bosni i Hercegovini te 1000 u Srbiji. U odnosu na te nama susjedne zemlje, kao i europske zemlje, Hrvati i dalje imaju nizak rodni tradicionalizam. Ako je skala, primjerice, od jedan do pet, Hrvati su na toj skali ispod tri.

Novi projekt po regijama

U Sloveniji je taj broj niži, a u Srbiji i BiH viši. Također, rodni tradicionalizam generalno gledano nije rastao u tranziciji. Nakon ekonomske krize 2008. godine je porastao i privatni i javni patrijarhat, ali dugotrajno to nije imalo učinka - rekla je dr. Tomić Koludrović pojašnjavajući kako se privatni patrijarhat odnosi na potlačen odnos žene u obitelji, gdje same obavljaju većinu kućanskih poslova, dok se javni patrijarhat odnosi na broj žena koje su zaposlene i rade izvan kućanstva.

Države ili područja u kojima muškarci više sudjeluju u domaćinstvu te u kojima su žene zaposlene smatraju se razvijenijima i manje tradicionalnima.

- Ne mogu vam odgovoriti na pitanje kakvo je stanje u hrvatskim županijama ili regijama, no uskoro bismo i to mogli doznati. Naime, pripremam novi projekt ‘Relacijski rodni identiteti u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive’. Uz potporu Hrvatske zaklade za znanost, među ostalim, pozabavit ćemo se i pitanjem u kojim regijama muškarci više sudjeluju u kućanskim poslovima - rekla je dr. Tomić Koludrović.

Bolje nego u Jugoslaviji

Za usporedbu, prema istraživanju iz 1960. godine, žene u bivšoj Jugoslaviji koje su bile zaposlene dodatno su u kućanstvu radile još 20-30 sati na tjedan. Time je njihova satnica bila najviša u Europi sa 70 odrađenih sati u tjednu. Danas, tvrde sociolozi, ti se brojevi ipak smanjuju. Ako se pita žene u Hrvatskoj, ipak ne dovoljno brzo.