Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

O napretku 7500 nadarenih učenika škole uopće ne brinu

None Foto: dreamstime

ZEMLJE ZNANJA: Stručnjaci predlažu da svaki mali genijalac u školi dobije mentora koji bi s njim radio. Mentore za nadarene imaju Finska i Mađarska

Dok se moji vršnjaci igraju vani u prakovima i na livadama, ja najradije programiram. Tim je riječima Mihovil (10), učenik četvrtog razreda zagrebačke OŠ Petra Preradovića, otvorio nedavno održanu raspravu o darovitoj djeci koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). 

Mihovil i Hana (10) sudionicima panel rasprave “Kako Hrvatska podržava kreativne i darovite” govorili su o tome zašto se osjeća drukčijim od vršnjaka jer imaju druge interese. 

- Htio bih da informatiku imamo od prvog razreda osnovne škole. Trebali bi učenici učiti na način da povezuju predmete, a osim više informatike želim više stranih jezika u školi, i to od nižih razreda - rekao je Mihovil. 

Okupljeni stručnjaci istaknuli su kako je temeljni problem hrvatskog obrazovnog sustava u tome što se djeca ne opismenjuju informatički od najranije dobi, što bi svakako trebalo provesti. Također, velik problem predstavlja nedovoljan broj računala u mnogim školama diljem Hrvatske, odnosno manjak ulaganja u informatičku opremu. 

- Djeca se trebaju pripremati odmalena. Srednja škola je prekasno vrijeme. Znanja kao što su programiranje, informatika, znanje o robotici i tome slično trebaju biti djeci pružena puno ranije, bez obzira kako će se ona kasnije profilirati u životu - istaknula je Rujana Čimbur Bakić, glavna tajnica Instituita za razvoj i inovativnost mladih (IRIM). IRIM je pokrenuo Croatian Makers Ligu. Kroz taj projekt školama su donirali oko 1200 robota. Robote je dobilo više od 200 škola. 

- Željeli smo naglasiti kako se djeca trebaju pripremiti za STEM zanimanja što ranije, u srednjoj školi, kad se djeca profiliraju za buduća zanimanja, za takvu edukaciju je već kasno. Znanja kao što su programiranje i robotika trebaju djeci biti pružena puno ranije bez obzira na njihovo kasnije usmjerenje - kazala je Čimbur Bakić predstavljajući Croatian Makers Ligu.
Prema procjenama povjerenstva za strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije, u Hrvatskoj trenutačno postoji oko 7500 darovite djece, no nažalost, oni nigdje nisu registrirani. Upravo iz tog razloga stručnjaci su naglasili da je važno napraviti registar darovitih učenika. 

- Posljednjih nekoliko godina vidljivo je kako ima nekih pomaka, pogotovo u kurikularnoj reformi, no nažalost, još se mnogo toga svodi na entuzijazam psihologa i nastavnika. Problem naših škola jest taj što nema školskih psihologa koji bi vodili timove za nadarene. Naime, jedino su oni dovoljno kompetentni za otkrivanje, podršku i daljnji razvoj darovite djece - rekla je docentica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u zagrebu Nina Pavlin Bernardić.
S njom se složio i Anto Grgić, dopredsjednik udruge za darovite Dar. Rekao je kako djeci treba mentor, odnosno osoba koja će ih voditi kroz školovanje i pratiti njihov razvoj. 

- Tako se radi vani. Evo vam za primjer Finska. Ili Mađarska, ona je od nama susjednih zemalja otišla najdalje u praćenju i podršci darovitoj djeci - dodao je Grgić. 

Jedna od mjera poticaja darovitoj djeci su i studenti mentori, koji mladim učenicima iz prve ruke mogu popularizirati viziju uspjeha i napretka u vlastitom sektoru. Govornici su zaključili i kako općenito treba promijeniti hrvatski mentalitet prema obrazovnom sustavu i učenicima. 

- Treba se promijeniti razmišljanje kako ne trebamo težiti prema napretku nego prema jednakosti. Bitno je prepoznati najbolje i u njih ulagati najviše. Ništa nećemo dobiti od toga da svima damo jednako malo, što je i premalo. To ih neće nikamo progurati. Moramo prepoznati izvrsnost i pomoći najboljim darovitim pojedincima da se razvijaju - zaključio je dr. Tome Antičić, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”. 

Sudionici rasprave su također zaključili kako nakon završetka školovanja mladim ljudima više nisu dostatna znanja koja su danas dostupna u obrazovnom sustavu. Istodobno, država nedovoljno potiče one posebno nadarene i izvrsne na preuzimanje inicijativa, iako su upravo oni pokretači promjena u društvu. 

- Podržavamo darovite putem davanja vjetra u leđa start-upovima. Najčešće tražimo kvalitetne timove koji su sposobni svoje ideje iznijeti do kraja. Svake godine pogledam više od 300 start-upova, a omjer je 1 na 100 onih koji uspiju i provedu plan do uspješnosti. Malo je onih koji mogu izdržati period od 10 godina bez ikakvih prihoda, koji je potreban da bi određena ideja bila kapitalizirana. Današnji obrazovni sustav je takav da nam djecu većinom školuju Wikipedia, YouTube i internet. Baš zbog toga važno je da daroviti učenici sami traže odgovore i educiraju se i izvan nastave - izjavio je poduzetnik Hrvoje Prpić.

Komentari (2)
  • Kod nas nitko od vladajućih o nikome ne brine

    30. 6. 2016,   17:34
  • Hmmmm...čak nitko niti ne komentira. Toliko o zainteresiranosti na ovu temu :(

    30. 6. 2016,   20:44